Prvim uvodnim sastankom u Rijeci, u četvrtak je u prostoru Informativnog centra za prevenciju kriminaliteta za područje grada Rijeke javno predstavljen projekt LIFE SUPport (Osiguravanje budućnosti za bjeloglave supove u Hrvatskoj – Projekt 101074212 — LIFE21-NAT-HR-LIFESUPport) kojem je glavni cilj očuvati i unaprijediti stanje populacije bjeloglavih supova u Hrvatskoj.
Partnerstvo projekta LIFE SUPport čine Udruga BIOM kao vodeći partner te Javna ustanova “Priroda” koja vodi Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli, Poljoprivredna zadruga “Otok Krk”, HEP-Operator distribucijskog sustava i Stichting the Vulture Conservation Foundation. Pridruženi partner u provedbi dijela projektnih aktivnosti je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Vrijednost projekta je 2.159.598 eura, od čega se 60 posto financira iz programa LIFE Europske unije, a projekt će se provoditi do prosinca 2027. godine. Dio sufinanciranja osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Projekt LIFE SUPport za cilj ima donijeti rješenja za najvažnije prijetnje bjeloglavim supovima - nedostatak hrane, uznemiravanje tijekom gniježđenja, trovanje i elektrokuciju (stradavanje od strujnog udara na elektroenergetskoj infrastrukturi). Dubravko Dender, voditelj projekta LIFE SUPport iz Udruge BIOM kaže:
- Budući da je bjeloglavi sup vrsta čiji opstanak na Kvarneru uvelike ovisi o ljudskim aktivnostima, ključno je osigurati sudjelovanje svih relevantnih dionika na projektnom području (lovaca, ovčara, turističkih djelatnika i turista, brodara…). Ublažavanjem svih navedenih prijetnji u sklopu projekta LIFE SUPport očekujemo rast broja gnijezdećih parova bjeloglavih supova, te povećanje uspješnosti gniježđenja na projektnom području.
Irena Jurić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Primorsko- goranske županije (JU Priroda), ističe: „Ustanova upravlja ornitološkim rezervatima gdje supovi gnijezde, vodimo Oporavilište za supove i hranilište za ovu strogo zaštićenu vrstu na Cresu. Važno je istaknuti da je svaka spašena, oporavljena i u prirodu vraćena jedinka uspjeh, a ovim projektom nastavljamo i dalje s provedbom aktivnosti na očuvanju kvarnerskih supova. Osim što su ove karizmatične ptice i svojevrsni simbol ornitološke raznolikosti Kvarnera, ujedno nam pružaju „besplatnu uslugu“ održavanja otočnih pašnjaka čistim od strvina.“
Glavna hrana kvarnerskih supova su strvine ovaca čiji je broj značajno pao tijekom zadnjih desetljeća. Nedostatak hrane u prirodi trenutno se kompenzira hranilištima za supove, na kojima se godišnje rasporedi značajna količina životinjskih strvina. Kroz projekt se planira proširiti postojeća mreža hranilišta, pa osim creskog i onog na Učki, težit će se uspostavi novog hranilišta na otoku Krku, kako bi se zadovoljile sadašnje potrebe populacije supova. Karla Škorjanc, upraviteljica Poljoprivredne zadruge Otok Krk, naglašava:
- Drago nam je da sudjelovanjem u ovom projektu možemo pomoći u očuvanju vrste s bitnom ekološkom ulogom i to kroz poticanje očuvanja tradicionalnih oblika stočarstva u suradnji s lokalnim uzgajivačima ovaca. Zbog velikih šteta koje stadima nanose čagljevi i divlje svinje, mnogi ovčari odustaju od uzgoja. Samo na otoku Krku alohtona divljač godišnje zakolje oko dvije ovaca i janjadi, a metodama zaštite stada, kao što su različite vrste ograda, korištenje pasa i suradnja s lovcima, ova se brojka želi smanjiti. Pronalaženjem efikasnih načina za zaštitu stada smanjit će se mogućnost zakonom zabranjenog trovanja zbog postavljanja otrovnih mamaca za čagljeve i divlje svinje, pri čemu supovi stradavaju kao kolateralne žrtve.
Uz nedostatak hrane, među najvećim prijetnjama populaciji bjeloglavih supova na Kvarnerskim otocima je elektrokucija - stradavanje od strujnog udara na stupovima dalekovoda.
- U proteklih nekoliko godina samo na otoku Cresu zaštićeno je više od 400 potencijalno opasnih srednjenaponskih stupova tako da su sada sigurni za ptice. Projektnim aktivnostima zaštitit će se još 200-tinjak takvih stupova, što će uključivati ključne lokacije na drugim kvarnerskim otocima te potencijalno na planini Učki - istaknula je Marta Malenica iz HEP-a.
Populacija na kvarnerskim otocima posebna je po tome što se većina ptica gnijezdi na liticama iznad mora. Međutim, zbog toga dio ptića, dijelom i zbog uznemiravanja, svake godine završi u moru te strada od utapanja. Neke od njih uspiju spasiti u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli i pustiti u prirodu nakon oporavka. Uz pomoć volontera u okviru projekta LIFE SUPport osigurat će se edukacija vlasnika plovila i turista o najboljim praksama poželjnog ponašanja u blizini kolonija bjeloglavih supova tijekom perioda gniježđenja, posebno u ljetnom razdoblju.
Trovanje bjeloglavih supova prijetnja je kojom će se projekt baviti i kroz promoviranje korištenja bezolovnog streljiva te podizanje kapaciteta nadležnih institucija za borbu protiv trovanja divljih životinja.
Nastavkom označavanja supova GPS odašiljačima omogućit će se njihovo praćenje na širem području, što će pružiti uvid u razlike u kretanju i ponašanju mladih i odraslih ptica, primjerice u područjima na kojima pronalaze hranu, te informacije o potencijalnim žarištima elektrokucije. Informacije s označenih supova „slijevat“ će se u sistem ranog upozoravanja na trovanje, pokrenut u projektu BalkanDetox LIFE, na kojem, između ostalih, rade Udruga
- Izuzetno nam je drago što svoju stručnost u obnavljanju populacija supova i ublažavanju prijetnji širom Europe možemo podijeliti s našim hrvatskim partnerima. Nadamo se da će naše iskustvo doprinijeti najboljim mogućim rezultatima projekta LIFE SUPport koji će pomoći da se osigura još bolja budućnost bjeloglavim supovima u Hrvatskoj - istaknuo je Uroš Pantović iz Vulture Conservation Foundation.