U zdravstvu je stanje sve gore. Dugovi rastu, oko cijepljenja je kaos, a oporba pokreće postupak opoziva ministra zdravstva Vilija Beroša.
Zastupnica SDP-a, čija stranka i pokreće Beroševu smjenu, Mirela Ahmetović kaže da su u drugim zemljama ministri zdravstva davali ostavke već zbog prekorednog cijepljenja. Oko Beroševe odgovornosti ne dvoji, a odgovornim za kaos u zdravstvu smatra i premijera.
Ahmetović problematizira netransparentnost javne nabave, davanje poslova nekompetentnim tvrtkama, zloupotrebu javnog novca, dugove, prosvjede medicinskog osoblja zbog uvjeta rada, neisplatu dodataka medicinskom osoblju.
Ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Zapad, Miroslav Hanževečki ističe da su problemi u zdravstvu postojali i prije Beroša. Na isto to ukazuje i novinarka Jutarnjeg lista, Goranka Jureško.
- U ovih 30 godina smo zaključili da svaki ministar ima dvije godine mandata i onda se opravdavaju da nisu stigli napraviti ništa. Treba ga sad pustiti da se vidi što će predložiti, i kada će predložiti – kaže Jureško.
Hanževački kao obiteljski liječnik ističe njihovu ulogu.
- Moramo svi preuzeti aktivniju ulogu u liječenju pacijenata. Svatko od nas za svaki pojedini recept i za svaku pojedinu uputnicu treba biti siguran da one trebaju, da doista doprinose procesu dijagnoze i utječu na liječenje – kaže liječnik.
Jureško podsjeća da se već 30 godina, u mandatu svake vlade, govori o reformama kada voda dođe do grla i nagomilaju se dugovi.
- Jednom dijelu primarne zaštite, domovima zdravlja, osiguravatelj bi trebao olakšati aktiviranje konzilijarnih liječnika. Druga stvar je da se kvalitetno i kompetentno pristupi restrukturiranju mreže primarne zdravstvene zaštite – preporuča Hanževečki korake za rješenje problema.
- Potrebna je reorganizacija bolničkog sustava s ciljem optimizacije troškova, a u korist povećanja plaća medicinskom osoblju. Drugo, uspostava transparentnog sustava trošenja javnog novca, i treće, financijska čistka u bolnicama i Ministarstvu – smatra Ahmetović.
Goranka Jureško kaže da najprije država treba platiti svoje dugove, ono što je svake godine dužna zdravstvenom sustavu. Potom, kaže dalje, naknade za bolovanje i rodiljne naknade treba isplaćivati iz proračuna, a ne iz zdravstvenog sustava, a cijeli sustav od primarne zdravstvene zaštite do bolnica treba reorganizaciju. - To znači kategorizacija i akreditacija bolnica, reforma primarne zdravstvene zaštite, praćenje ishoda liječenja i plaćanje bolnicama prema ishodima i količini liječenja – zaključila je Jureško.