Prvi tjednik za televiziju, radio, film, glazbu i kazalište u bivšoj Jugoslaviji u subotu će proslaviti 57. rođendan. Časopis Studio tiskan je prvi put 3. travnja 1964. u crno-bijeloj rototehnici na 48 stranica, u nakladi od 60.000 primjeraka, s opširnim tjednim radijskim i TV programom.
Njegovo pojavljivanje na tržištu bivše Jugoslavije koincidiralo je s ekspanzijom industrije kulture i zabave te poslijeratnim optimizmom koji je te 1964. određivala činjenica da su televizori postali pristupačniji socijalističkom džepu pa je sve više domova imalo tada iznimno traženu RIZ-ovu “kutijicu”.
Čestitka Ante Gele
Na naslovnici prvog broja bio je beogradski glumac Mija Aleksić, zvijezda filma “Ljubav i moda”, u kojem se pojavljuju Gabi Novak i Ivo Robić te dolce vita na socijalistički način, ozračja kakvo je i bilo presudno u kontekstu izlaska prvog broja Studija. Prvi glavni urednik i pokretač bio je Đorđe Zelmanović, a članovi redakcije bili su Maja Benović, Vjeko Dobrinčić, Ivan Kreutz, Antun Smrekar, Antun Vrdoljak, Borivoj Jerković i Mladen Tudor.
Tony Cetinski
Od 1968. Studio je proširen na 60 stranica, uz omot tiskan na bakro rotaciji u koloru, da bi u sljedećim desetljećima bio povećan i broj stranica u boji te ukupni broj stranica. Najveću nakladu, 313 956 primjeraka, imao je 1972., kad ga je uređivao Pero Zlatar. U to vrijeme Studio se posve etablirao kao tiskovina koja sustavno prati domaću i stranu estradnu, medijsku i umjetničku scenu te donosi autorske priloge o fenomenima koji su je pratili.
Drago Diklić
Studio je, osim praćenja medijskih lica, bio društveno aktivan, organizirao je posjete i koncerte stranih zvijezda, kao i brojne nagrade. U 57 godina Studija bila je i jedna stanka u izlaženju koja je trajala nekoliko godina, od ratnog razdoblja kad je prestao biti samostalni magazin na kiosku do trenutka kad postaje prilog za scenu, glazbu i televiziju Jutarnjeg lista.
Robert Knjaz
U 21 godinu s Jutarnjim listom Studio je nastavio tradiciju u najboljem u smislu - i danas je načitaniji magazin na hrvatskom tržištu, dobio je luksuzan izgled na 100 stranica i imidž primjeren suvremenom dobu. Dvije se važne stvari od 60-ih do danas kod Studija nisu promijenile. Šezdesetih je Studio zamišljen kao relevantni i ugledni časopis popularne kulture za suvremenu obitelj, što je ostao i danas, kad izlazi u luksuznom kolor izdanju na 100 stranica.
Doris Karamatić
Studio je, isto tako, do danas ostao i promotor vrijednosti u zabavnom i umjetničkom svijetu. U povijesti je bio pokretač i pokrovitelj mnogih nagrada, kao što su nagrada publike Jelen na Festivalu jugoslavenskoga igranog filma u Puli, Zlatni vijenac, Histrion, Studijeva lauda i druge, a danas je nositelj najveće medijske nagrade žirija i publike Zlatni Studio s kategorijama film, kazalište, glazba, televizija i radio te 19 potkategorija.