POLIMAC PREPORUČUJE

Filmski spektakl godine: Izvrsno je režiran, dobro vodi priču, a nakrcan je fascinantnim slikama

Kritičar Jutarnjeg gledao je znastveno-fantastični ep Denisa Villeneuvea
Paul Atreides pred odlazak na Arrakis
 Courtesy Of Warner Bros. Picture

Film "Dina" se po mnogo čemu razlikuje od znanstveno-fantastičnih spektakala koje smo gledali zadnjih godina. Ponajprije, nije namijenjena predškolskoj djeci niti mlađim školarcima, oni je mogu gledati, ali teško da će puno toga razumjeti. Nema tu ljupkih svemirskih medvjedića kao u "Povratku jedija", samo jedan pustinjski miš koji ne izaziva toliko emocija.

To je vrlo ozbiljna svemirska epska kronika u kojoj puno toga ostaje otvoreno, donekle s razlogom, jer vam već na uvodnoj špici piše "prvi dio", što znači da je bestseler Franka Herberta iz 1965. – dosad ekraniziran u dva navrata – ovaj put razlomljen u dva dijela. Nije loše, jer je knjiga opsežna i krcata radnjom, David Lynch se 1984. mučio da je sažme u film od tri sata, i još su mu ga žestoko srezali, a verzija Kanađanina Denisa Villeneuvea trajat će valjda ukupno oko pet sati, što je prava mjera da u nju stane sve što je u romanu uistinu važno. Pa i više od toga, redatelj je utrpao kratke dijelove koji se odigravaju u budućnosti, neke od njih objasnit će nam tek u nastavku, no nisam baš siguran da će čitava mitologija rastegnuta na milijune godina pronaći tu svoje mjesto (radnja filma odigrava se u 12. mileniju).

Kao i u knjizi, glavni protagonist je Paul Atreid (Timothée Chalamet), nasljednik moćne kuće s planeta Caladan, čiji je otac vojvoda Leto (Oscar Isaac) dobio carsku naredbu da se sa svojim odanim sljedbenicima preseli na planet Arrakis, inače običnu pustinju, ali bogatu "začinom", koji je neophodan za "podizanje svijesti". Želite li pilotirati galaksijom ili doseći novi stupanj duhovnog uzdizanja, bez začina vam to neće biti moguće. Vojvoda u tome sluti zamku, dosad su Arrakis eksploatirali njegovi konkurenti Harkonneni, odjednom im je oduzeta lukrativna domena, naizgled bez valjanog razloga, i bio je u pravu.

Tamo ih dočeka zasjeda iz koje se malo tko izvuče živ, jer je car (koga u prvom dijelu filma ne vidimo, osim ukoliko portret koji visi u domu Atreida nije njegova slika) očito sklopio tajni pakt s Harkonnenima.

Originalan dizajn letjelica

Nekoliko važnih protagonista strada već u prvom dijelu, što ćete rijetko kad vidjeti u Marvelovim filmovima (zanemarimo diptih "Osvetnici"), oslobađajući prostor za uvođenje novih likova u drugom dijelu. Vizualno, film je impresivan, pustinja je efektna pozadina na kojoj se izdvajaju originalno dizajnirane letjelice (neke podsjećaju na one u kojima su stigli posjetitelji iz svemira iz prethodnog redateljevog filma "Dolazak"), i kojom hara tzv. pustinjski crv, navodno dugačak i do 400 metara. Priča je puno koherentnija nego u ZF-u "Blade Runner 2049", no to se da razumjeti: ono je bio originalan rad, a Herbertov roman ipak je bestseler u kojem su uživale generacije i generacije.

Zanimljive su usporedbe s "Ratovima zvijezda" Georgea Lucasa, koji su se poprilično nadahnuli "Dinom" (navodno ima 16 narativnih i vizualnih motiva zbog kojih bi se mogao voditi sudski spor, međutim, to se nikome ne da), no prigovarati kanadskom redatelju da je kopirao Lucasa prilično je besmisleno, jer je to zapravo kopija kopije: Lucas je očitao Herberta na svoj način, a Villeneuve nije mogao izbjeći podudarnosti s najpoznatijom svjetskom "svemirskom operom", jer im je izvorište isto.

image
Josh Brolin, Oscar Isaac
Warner Bros./The Hollywood Archive/Avalon/Profimedia

Znakoviti su neki drugi motivi, koji se baš ne drže suvremenih prohtjeva političke korektnosti. Kod Herberta postoji ženska družba Bene Gesserit, koja je neka vrsta savjetnice vladara, a to su odreda muškarci. Njima pripada i lady Jessica (Rebecca Ferguson), ljubavnica vojvode Leta (on u jednom trenutku zažali zašto se nikad nisu vjenčali, što dosta govori o statusu žene u tim vremenima), po zakonu svoje družbe dužna je rađati samo žensku djecu, no zbog Leta ipak mu je rodila nasljednika Paula. Njezini aduti su manipulacija mentalnim moćima i u stanju je natjerati nekoga da napravi nešto protivno njegovim uvjerenjima: reklo bi se da su muškarci stvoreni za ratovanje, a žene za razmišljanje, pa se Stilgar (Javier Bardem), vođa Fremana, starosjedioca Arrakisa, poprilično iznenadi kad lady Jessica izvuče oružje i satjera ga u tjesnac. "O, ratnica", zadivljeno on komentira. U romanu je lady Jessica još ratobornija, međutim, nešto od toga Villeneuve valjda čuva i za drugi dio. Uzgred, većina muških likova, pogotovo oni koji su zaduženi za borbu u prvim redovima, prave su mrcine, a to što neke od njih glume snagatori Jason Momoa, Dave Bautista i Josh Brolin dovoljno govori o čemu je tu riječ.

image
Zendaya
Warner Bros./The Hollywood Archive/Avalon/Profimedia

Meditativna ekspozicija

Tu su i Sardaukari, vrhunski trenirani borci koji služe caru i Harkonnenima i smatraju da im nema ravna, iako nisu nepobjedivi: Paulov mentor Duncan Idaho (Jason Momoa) u stanju ih je nanizati bar desetak po podu, prije no što ga oni ozbiljno ugroze.

"Dina" je narativno gotovo besprijekorna, ekspozicija je meditativna, krcata Paulovim zamišljanjima nepoznate ljepotice na Arrakisu (to je Fremenka Chani koju igra Zendaya), da bi se radnja zahuktala kad se Atreidi presele sa Caladana na novi planet. Veliki je plus što nema paralelnih radnji, to nas je znalo živcirati ne samo u Marvelovim blockbusterima nego i u "Ratovima zvijezda", priča se izlaže uglavnom iz jedne točke gledišta, tamo gdje se nalazi Paul Atreides, a skreće samo kad je to neophodno, da vidimo što se događa s njegovim ocem Letom ili s neprijateljem Vladimirom Harkonnenom (Stellan Skarsgård ipak nije napravio takvu karikaturu kao Kenneth McMillan u Lynchovom filmu). Izdvaja se još nekoliko protagonista, ali uglavnom su u grupama, pa zbivanja nisu suviše rascjepkana.

image
Stellan Skarsgard
Supplied By Lmk/Landmark/Profimedia

Velik odjek u svijetu

Kako se sada čini, "Dina" je svakako spektakl godine (nije da u tom pogledu ima velike konkurencije, eventualno "Za smrt nema vremena" iz franšize o Jamesu Bondu i Marvelovu "Black Widow"): izvrsno je režirana, s odmjereno vođenom pričom, vrlo ujednačenom glumačkom ekipom, nakrcana fascinantnim slikama (odličan posao obavio je australski direktor fotografije Greig Fraser, koga pamtimo po filmovima "Zero Dark Thirty" i "Lav", seriji "Mandalorian", a uskoro ćemo gledati i njegovog "Batmana" u režiji Matta Reevesa), no treba upozoriti da bi definitivan sud o filmu trebalo donijeti kad vidimo i drugi dio. "Jedinica" zasad ima veliki odjek u svijetu, no šanse u Americi su joj ugrožene time što će je puštati ne samo u kinima u distribuciji Warner Bros.-a nego i na streaming platformi HBO Max. To je dvosjekli mač koji se nadnio nad mnoge skupe filmove, pa bi mogao koštati "Dinu" eventualnog nastavka. Valjda se to neće dogoditi, jer smo iz svega stekli dojam da Villeneuve itekako dobro zna što radi. Ipak, štošta toga odigrava se mimo njegove kontrole, budući da prihode filma dijele dvije kompanije, producent Legendary Pictures (danas u kineskom vlasništvu) i distributer Warner Bros.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 13:05