Budnicom ulicama grada Knina započelo je ovogodišnja središnja svečanost obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja. Na pomoćnom igralištu stadiona NK Dinara organiziran Taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske a neposredno prije početka središnje svečanosti položeni su vijenac kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95, na Trgu dr. Ante Starčevića u Kninu, dok je sama središnja svečanost održana na stadionu NK Dinara. Nakon polaganja vijenaca i svijeće ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95, na kninskoj tvrđavi podignuta je zastava te su pročitana imena 241 poginulog i dvojice nestalih hrvatskih branitelja tijekom Oluje
Na kraju svečanosti, održan je nastup akrobatske grupe Krila Oluje. Nakon toga je u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta tradicionalno održana misa koju je predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan.
Inače, ne može se reći da je ove godine bilo nešto posebno na ovogodišnjoj proslavi. Jedino što je vidljivo je bitno manji broj sudionika. Bilo je daleko manje građana i branitelja. Vjerojatno je razlog tome obilna kiša koja je padala u ranim jutarnjim satima i epidemiološka situacija. Neki prolaznici su, ipak, manji broj ljudi na ulicama pripisivali razočaranošću branitelja i zasićenosti načinom proslave.
Govor predsjednika RH Zorana Milanovića tri puta je popraćen aplauzom većine uzvanika na središnjoj proslavi održanoj na nogometnom igralištu. Dobio je pljesak zbog spominjanja zasluga generala Koradea, Gotovine, Krstičevića, Ademija, prvog predsjednika RH Franje Tuđmana te ministara Šuška i Jarnjaka. Milanović je istaknuo kako je prošlo 26 godina od završetka rata u Hrvatskoj te da je Hrvatska prošla, kako je rekao, naporan odnos s Haškim sudom pri čemu smo" za neke stvari bili odgovorni, a za dosta tih stvari nismo". Istaknuo je da za dobre međususjedske odnose nije dobro da se sudski progone ratni zapovjednici kojima uostalom, kako je rekao, nije ništa dokazano. Istaknuo je primjer optužbi hrvatskim zapovjednicima iz, kako je rekao, prijateljske Bosne i Hercegovine. „To su naši ratni zapovjednici i mi ih nećemo procesuirati“, poručio je Milanović.
Milanović je dodao kako je Hrvatska u ratu časno pobijedila te da ne treba sakrivati ničije zločine, a gubitnicima u ratu je poželio sve najbolje. Ipak, naglasio je kako Hrvatska ne može odustati od potrage za nestalim braniteljima i građanima. „Oko svega drugoga se sa susjedima iz Beograda možemo dogovoriti ali nikada nećemo odustati od potrage za nestalima. Ne možemo odustati od potrage od nekoliko tisuća ljudi. Ne možemo pristati niti na to da se s njima izjednačuju ljudi koji su nestali u Hrvatskoj drugih nacionalnosti jer su to sve naši građani. Oko svega se možemo dogovoriti a možemo i trgovati jer je trgovina od najlukavijih nacija stvorila bogate nacije“, poručio je Milanović.
Milanović je kazao kako Hrvatska 1995. godine nije bila moderno naoružana ali je pobijedila zahvaljujući svojim ljudima. Danas kada se razvijamo i kada nabavljamo najmodernije naoružanje, što pozdravljam i srcem i glavom, opet nećemo ništa napraviti bez ljudi. Bez vjere, zanosa i ljudi nema ništa, poručio je.
Milanović je dodao da je zločina bilo na sve strane i da o njima treba govoriti. „Ubijani su građani i hrvatske i srbijanske nacionalnosti ali sada moramo imati osjećaj prema najslabijima a oni su u našem konkretnim slučaju pripadnici manjinskih naroda“, kazao je Milanović
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u svom je govoru naglasio kako će proslava Oluje uvijek biti dostojanstvena, kako bi i buduće generacije njegovale vrijednosti Domovinskog rata.
„.Ostvarenom vojnom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu oružanu silu koja je u stanju obraniti i osloboditi svoj teritorij. Stoga danas odajemo priznanje pobjedničkoj hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koje su, pod odlučnim vodstvom predsjednika Tuđmana, na bojnom polju porazile zločinačku politiku velikosrpskog Miloševićevog režima, čime je osigurana opstojnost Hrvatske, dovršen rat i uspostavljen trajan mir. No, tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo, nažalost, životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni kao i brojnim pripadnicima nacionalnih manjina koji su također branili Hrvatsku. Otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost. I upravo zato, simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnica i Oluje nastavljamo provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama. Ali velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka i našoj susjednoj zemlji, Srbiji koja bi, trebala napustiti jalovu retoriku prošlosti, suočiti se sa svojom odgovornošću i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti“, istaknuo je Plenković.
Plenković je kazao da Vlada vodeći politiku modernoga suverenizma koja počiva na osnaživanju i razvoju Hrvatske i zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, osnažuje sve ono što j važno i što je hrvatski nacionalni interes. Osim nekih infrastrukturnih projekata, Plenković je kao primjer istaknuo nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafale koji će, kako je kazao, letjeti 2024. godine za 29. obljetnicu Oluje.
Plenković je kazao kako ćer Vlada RH voditi računa i o Kninu te da je u programu Vlade RH, po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem koncipiran novi projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu, za što će se izdvojiti više od 10 milijardi kuna upravo za one krajeve gdje je ključna i demografska opstojnost i gospodarski razvoj.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković naglasio je kako je Oluja bila legitimna, legalna i pravedna operacija, dodavši kako je nikakav povijesni revizionizam neće uzdrmati.
"To je povijesna činjenica koju nikakav povijesni revizionizam, nikakva lažna interpretacija povijesnih činjenica neće uzdrmati. Nakon vojne pobjede mi smo ostvarili i sve svoje strateške ciljeve“, istaknuo je Jandroković. Predsjednik Hrvatskog Sabora je dodao kako se u Bosni i Hercegovini pokušava ugroziti pozicija hrvatskog naroda, kako bi nestala njegova konstitutivnost i jednakopravnost. Istaknuo je kako Hrvatska država takvo nešto neće dozvoliti .
Srbiji je poručio da prihvati povijesne činjenice te da preuzme odgovornost za ono što se događalo na ovim prostorima. „Kada se to dogodi puno ćemo bolje surađivati“, istaknuo je Jandroković.
U nastavku pročitajte tijek današnjih događanja u Kninu na obilježavanju 26. obljetnice Oluje.
NOVO 11:08 Nakon obraćanja državnih čelnika uslijedio je program akrobatske grupe "Krila Oluje" u trajanju od nekoliko minuta.
10:55 Govor drži predsjednik Zoran Milanović.
- Operacija Oluja je jedan od najsmjelijih pothvata u hrvatskoj povijesti, to nije običan transakcijski posao. Strah nije bio jači od mladih momaka koji su kretali u akciju. Želim da hrvatska država u svojim nastojanjima ima tu organizaciju, čvrstu stegu koju je tada imala Hrvatska vojska. Mjesecima je pripremala obruč da porazi neprijatelja. Te 1995. nije bila superiorna, bilo je više nego '91. ali faktor je bio čovjek. I danas kada kupujemo modernu tehniku, ništa bez ljudi. Sjetimo se ljudi. Ovo nije jedino bojište, ali možda najvažnije. Njih više tisuća, ali ne puno više od toga, mali broj pravih ljudi. Oni su napravili nešto što se po organizaciji rijetko kada događa u hrvatskoj povijesti. To su naši zapovjednici, ali i ljudi koji do rata s vojskom nisu imali veze. To su Ante Gotovina, Rahim Ademi, Damir Krstičević, Ante Kotromanović, Ivan Korade. bez njih ne bi toga bilo, i naravno političko vodstvo. Kada se to sve sklopi, ono što se zove sinergija, ja to zovem zanos, to je bio predsjednik Tuđman. To su i Gojko Šušak i Ivan Jarnjak, žao mi je što nije s nama.
- Ne može biti svaka žrtva ista, jer na kraju bude obezvrijeđena. Ubijeni su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. S gestama nemam problema, uvijek je bilo tako prema slabijima. Na kućnim pragovima su ubijeni babe i djedovi, iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje. I to treba naglasiti, sve su to građani naše države. Mi tuđe ne tražimo, na ovom prostoru se teško opstajalo, sve su bitke bile za kontrolu prostora. Krenemo li se smatrati žrtvom i kukati, nećemo se previše pomaknuti naprijed. Mi nećemo izumrijeti, nismo nikada imali pogodnije okolnosti.
- Jedini naš saveznik smo sami, prepoznajemo prijatelje i saveznike, ali ta pobjeda je isključivo hrvatska pobjeda, naše vjere i zanosa da smo u stanju ostvariti hrvatsku državu. Nadam se da ćemo ove godini izbjeći sitne inkriminacije. Ne možemo odustati od nestalih, ne možemo okrenuti uho i praviti se da ne čujemo, i to je glavna poruka Srbiji.
10:40 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u govoru kako nema nikakve dileme niti sumnje da je vojno redarstvena operacija Oluja bila legalna i legitimna te pravedna operacija, dodavši kako je nikakav povijesni revizionizam neće uzdrmati.
"Nema nikakve dileme, nema nikakve sumnje, to je bila legalna i legitimna vojna operacija, pravedna operacija, i to je činjenica. Povijesna činjenica koju nikakav povijesni revizionizam, nikakva lažna interpretacija povijesnih činjenica neće uzdrmati", rekao je Jandroković u svojem govoru na 26. obljetnici VRO Oluja.
"Hvala svima koji ste uložili sebe u hrvatsku slobodu, hrvatski mir i hrvatsku neovisnost. Prošlo je već 26 godina od ove briljantne vojno redarstvene operacije, vjerojatno najveće pobjede u povijesti hrvatskog naroda", kazao je Jandrković.
Hrvatski narod, dodao je, zauvijek će pamtiti Oluju, hrvatski narod svjestan je da je Domovinski rat stijena na kojem počiva moderna hrvatska država. I na toj čvrstoj stijeni započeli smo izgradnju naše države, a nije bilo lako.
Prisjetio se prvih slobodnih demokratskih izbora, Božićnog ustava, referenduma i povijesnih odluka Hrvatskog sabora, pobjeda u Domovinskom ratu te mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja, nakon čega je uslijedio proces obnove, međunarodne afirmacije te članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.
"Hrvatski narod i ova generacija Hrvata ostvarila je velike pobjede, ostvarili smo sve svoje strateške ciljeve i na to moramo biti ponosni, toga moramo biti svjesni i mlađe naraštaje uvijek podsjećati na to da smo narod koji je pobijedio i koji je uspješno realizirao sve ono što si je zadao na početku stvaranja svoje neovisne i suverene države", poručio je Jandroković.
Naglasio je kako je Hrvatska danas stabilna demokracija, međunarodno afirmirana i utjecajna te jedna od najprepoznatljivijih svjetskih turističkih destinacija.
Ističe kako su pred Hrvatskom danas neki novi izazovi, drugačiji i svojstveni svijetu u kojem živimo, a da je taj svijet prepun izazova koji su nepredvidivi, često konfuzni i opasni.
"Osim klimatskih promjena i gotovo svakodnevnih prirodnih katastrofa, pogodila nas i je epidemija covida-19. Oko nas se događaju brojne promjene u međunarodnom poretku, multilateralizam kakav pamtimo slabi, veliki igraju presudne uloge, a mali moraju tražiti načine kako da se u tom svijetu snađu", naglasio je Jandroković.
Smatra kako je današnja demokracija kakvu poznajemo ugrožena, i to populizmom, demagogijama, lažima i manipulacijama, koje mijenjaju sustave za koje smo smatrali da će trajati i biti stabilniji nego što jesu.
"U našem susjedstvu događaju se procesi na koje ne možemo žmiriti. Postoje stalne tendencije u Bosni i Hercegovini da se ugrozi pozicija hrvatskog naroda, oslabi, ili da nestane njegova konstitutivnost i jednakopravnost, to hrvatska država neće dozvoliti, i neće stajati skrštenih ruku u bilo kakvim pokušajima slabljenja pozicije hrvatskog naroda u BiH", kazao je Jandroković.
Osvrnuo se i na Srbiju, gdje je konstantan pokušaj povijesnog revizionizma, onoga iz Drugog svjetskog rata te onoga iz moderne hrvatske povijesti i povijesti ovoga prostora. "Na to ćemo stalno ukazivati", kaže.
"Poruka Srbiji koja ide iz Knina: Pogledajte istini u oči, prihvatite povijesne činjenice i odgovornost za ono što se događalo u '90-im godinama i nakon toga možemo puno bolje i kvalitetnije surađivati", poručio je Jandroković.
S obzirom na sve promjene u svijetu, ističe Jandroković, dužni su osigurati odgovore te da se kao narod i država moramo snaći u tim novim okolnostima, poglavito jačanjem institucija hrvatske države.
"Moramo jačati naš međunarodni položaj i snažiti savezništva, nitko ne može u današnjem svijetu biti sam, tako da je iznimno bitno ući što prije u Schengen, kada se steknu uvjeti u Eurozonu, i graditi prijateljstva i partnerstva s najutjecajnijim i najsnažnijim svjetskim državama, poručio je Jandroković.
Ali ono što je najvažnije, dodao je, trebamo jačati taj pobjednički hrvatski duh, domoljublje, bez obzira na političku pripadnost, bez obzira na svjetonazor, ljubiti domovinu, ugraditi dio sebe u napredak, brinuti o javnom dobru, treba biti zadaća svih nas.
Smatra kako Hrvatska mora biti na ponos svih njenih građana, a posebno branitelja i njihovih obitelji, koji su ugradili dio sebe u modernu Hrvatsku.
"Ali Hrvatska mora biti na ponos naših mladih, koje moramo više slušati, moramo pratiti što nam govore i pokazuju, jer oni su nešto drugačiji od nas, drugačije su se profilirali kroz svoje djetinjstvo i svoju mladost, drugačije su učili, drugačiji su utjecati na njih nego što su bili na nas", rekao je Jandroković.
Smatra kako je iznimno bitno da ih uvažavamo i slušamo, i podučavamo ih tim tradicionalnim vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država, ali isto tako da im damo slobodu da kreativno grade i razmišljaju u budućnosti.
10:30 Premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja 26. obljetnice VRO Oluja kako velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata.
"Uvijek je poseban osjećaj doći u Knin na današnji dan, jer je to prilika da se prisjetimo dana ponosa i pobjede koji su duboko urezani u srca svih Hrvata, ali i izraz trajne zahvalnosti prema svima koji su dali svoj život da bi Hrvatska živjela i bila slobodna", rekao je Plenković u svom govoru, čestitavši Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Otkrivanje istine ostaje trajna dužnost, nećemo dopustiti da se u pitanje dovodi legitimnost Oluje
Ostvarenom vojnom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu oružanu silu koja je u stanju obraniti i osloboditi svoj teritorij, dodao je premijer.
Istaknuo je kako danas odajemo priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koje su pod vodstvom predsjednika Tuđmana na bojnom polju porazile zločinačku politiku velikosrpskog Miloševićevog režima, a čime je osigurana opstojnost Hrvatske, dovršen rat i uspostavljen trajan mir.
"No tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo nažalost životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni, kao i brojnim pripadnicima nacionalnih manjina koji su također branili Hrvatsku", rekao je Plenković.
Dodao je da smo danas u mislima s obiteljima poginulih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida te brojnih civilnih žrtava.
Poručio je kako su Domovinski rat i pobjeda ostvarena u operaciji Oluja, a prije toga u Bljesku i drugim operacijama, temeljci suvremene hrvatske države.
"I zato otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost", rekao je Plenković, dodavši kako ćemo uvijek dostojanstveno slaviti Oluju kako bi i buduće generacije njegovale vrijednosti Domovinskog rata.
Upravo zato, ističe, simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnici Oluje nastavljaju provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama.
"Ali velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka i našoj susjednoj zemlji Srbiji, koja je po meni trebala napustiti jalovu retoriku prošlosti, suočiti sa svojom odgovornošću i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti", poručio je Plenković.
Naglasio je kako podnesene žrtve trajno obvezuju na jačanje hrvatske države u svakom pogledu - političkom, gospodarskom, obrambenom i sigurnosnom.
Više nego ikad, odgovor na izazove koji su pred nama simbolizirani su u vrijednostima Domovinskog rata, rekao je premijer, istaknuvši pandemiju, oporavak nakon ekonomske krize, imperativ demografske opstojnosti, obnovu nakon potresa te sve izraženiju klimatsku krizu uz brojne prirodne nepogode.
S druge strane, naveo je kako su u situaciji da vodeći politiku modernog suverenizma, koja počiva na osnaživanju i razvoju Hrvatske zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, osnaže sve ono što je bitno i nacionalni interes.
Kao primjere naveo je spajanje hrvatskog kopna Pelješkim mostom, dovršetak Istarskog ipsilona, skoro članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, ali i nabava novih borbenih aviona.
"Sve to ostvarujemo osnažujući naš međunarodni položaj i koristeći prednosti koje nam donosi članstvo u EU, no istodobno vodimo računa o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima", rekao je Plenković, zahvalivši se ministru branitelja Tomi Medvedu na svemu što je učinio u njihovom interesu, podsjetivši na unaprjeđenje zakonodavnog okvira.
Podsjetio je i kako su u ovoj teškoj godini istodobno osigurali i sve pretpostavke za razvoj u četvrtom desetljeću hrvatske demokracije kroz donošenje strateških dokumenata i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a osigurali su i 25 milijardi eura.
"Ta sredstva bit će poluga za ono što je najvažnije u perspektivi, a to je kvaliteta života svih naših ljudi i ekonomski razvoj i stabilnost", rekao je Plenković te poručio kako će se i nastaviti boriti protiv korupcije, fenomena koji nagriza povjerenje u institucije.
Vodit će računa i o Zvonimirovu gradu, poručio je. Po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, rekao je kako su odlučili koncipirati novi projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu za što će izdvojiti više od 10 milijardi kuna.
"Sve to činit ćemo uvjereni da nastavljamo ono što su ljudi i mladići čija smo imena čuli dali za nas, za slobodu Hrvatske. Naša je zadaća lakša, jednostavnija, ali ćemo je ostvariti u spomen na njih i njihovu žrtvu", poručio je Plenković.
10:17 Nazočnima na kninskoj tvrđavi prvo se obratio Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
- Mi bivši logoraši ne uzimamo slobodu zdravo za gotovo, to ne bi nitko smio, svjesni smo kako smo teško došli do nje. Hrvatska mladost platila je visoku cijenu slobode, tisuće poginulih, nestalih, stradalih, spaljena sela, razorene obitelji. iz tog razloga moramo očuvati sjećanje na besmrtne heroje. Tisuće branitelja i civila prošli su pakao srpskih logora, nažalost, neki se nisu vratili. Moramo se sjetiti Vukovara, otpor Vukovaraca je krvavo naplaćen od strane agresora. Naša je sloboda krvlju plaćena i uz goleme žrtve izborena, to nikada ne smijemo zaboraviti, poručio je.
10:10 Pročitana su imena poginulih i nestalih branitelja VRO Oluje, a zatim je održana minuta šutnje.
Potom je upriličen prelet zrakoplova MIG -21.
9:51 Tijekom čitanja povjesnice Vojno-redarstvene operacije Oluja 95 ispaljeni su počasni plotuni.
9:43 Uz podizanje zastave na kninskoj tvrđavi otpjevana je hrvatska himna 'Lijepa naša'.
Za trajanja ceremonije na kninskoj tvrđavi crkvena su zvona u 9,43 sati zvonjavom podsjetila na ulazak Hrvatske vojske u Knin u to vrijeme prije 26. godina.
Na središnjoj svečanosti na gradskom stadionu u Kninu očekuju se obraćanja predsjednika Republike Zoran Milanovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Nakon obraćanja državnih čelnika uslijedit će program akrobatske grupe "Krila Oluje."
9.40 Postrojavanjem počasne postrojbe počeo je središnji dio proslave vojno-redarstvene akcije Oluje.
9:24 Nakon Jandrokovića vijenac je položio premijer Andrej Plenković s izaslanstvom, u kojemu su ministri Davor Božinović, Mario Banožić, Tomo Medved, Josip Aladrović, Nina Obuljen Korćinek, Marija Vučković i drugi te bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić i bivši ministar obrane Damir Krstičević.
9:18 Potom je vijenac položio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom.
9:16 Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina čestitlai su Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a posebice policijskim službenicima i pripadnicima specijalnih postrojbi policije i sudionicima trijumfalne vojno-redarstvene operacije.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja jedan je od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti, datum od kojeg se samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske proglašena 1991. godine, uistinu započinje živjeti, ističu potpredsjednik Vlade i ravnatelj policije te dodaju kako je na današnji dan 1995. godine Hrvatska bila ujedinjenija nego ikada sa željom ostvarenja hrvatskog sna o slobodi.
Napominju kako je na putu ostvarenja tog velikog trenutka oslobađanja okupiranog teritorija naše domovine, cijelo vrijeme bila prisutna hrvatska policija, u početku ratnih zbivanja jedina formalna oružana sila s legitimitetom obrane, a kasnije suvereni partner oslobodilačkoj hrvatskoj vojsci u svim važnim bojnim akcijama i operacijama.
Ponosni u sjećanju na nezamjenjivu, presudnu ratnu ulogu hrvatske policije, prisjećamo se danas prvih hrvatskih redarstvenika, koji su Hrvatsku branili, stvarali i oslobađali svojim životima, a posebice se prisjećamo desetorice policijskih službenika poginulih u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, piššu i dodaje kako nijedno hvala nije dovoljna za njihovu žrtvu.
9.10 Prvi je vijenac nakon molitve položio predsjednik Zoran Milanović, zajedno s predstavnicima lokalne samuoprave, među kojima su kninski gradonačelnik Mario Čačić i župan Marko Jelić.
Vijenac su također položile udruge obitelji stradalnika Domovinskoga rata.
Polaganju vijenaca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.
9.00 Točno u 9 sati položeni su vijenci na središnjem trgu, a molitvu predvodi vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan.
8:40 Premijer Andrej Plenković u jutarnjim je satima na društvenim mrežama građanima čestitao današnji dan.
- Svima od srca čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. obljetnicu VRO Oluje. Žrtva branitelja dala nam je slobodu, ponos i državu, a zaštita njihovog položaja i dostojanstva Domovinskog rata naša je trajna obveza, napisao je.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti čestitao je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je napisao:
“Na današnji dan, prije 26 godina je započela vojno-redarstvena operacija Oluja koja je označila kraj rata u Hrvatskoj. Danas slavimo pobjedu i prisjećamo se svih poginulih i stradalih u Domovinskome ratu.
Sjećanje na ove važne događaje, na pobjedu, na žrtvu i na sve stradale neka nam bude inspiracija u izgradnji društva bez ratova, ali i poticaj za zajedničko stvaranje pravednije, solidarnije i tolerantnije Hrvatske. Izgradnja mira kroz dijalog, ulaganje u obrazovanje i izgradnja društva u kojem smo pred zakonom svi jednaki, trajna je obveza naše generacije.
Svim Zagrepčanima i Zagrepčankama i svim braniteljima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja!”, poručio je, a prenosi N1.
8:35 Program obilježavanja Oluje kao i prijašnjih godina počinje na središnjem trgu, no neće biti zajedničkog vijenca državnog vrha, piše N1.
Svečanost potom seli na NK Dinara gdje se održava središnji dio, a paralelno se održava svečanost na kninskoj tvrđavi. U 9 sati i 44 minute zavijorit će se trobojnica baš kao i prije 26 godina.
Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. obljetnicu oslobodilačke operacije "Oluje" u kojoj su 1995. oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, te omogućene oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Središnja svečanost održat će se u Kninu, a program je koncipiran u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s obzirom na specifične okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa zbog čega je broj uzvanika ograničen i određena je fizička distanca.
Dio svečanosti odvijat će se na stadionu NK Dinara uz najviše tisuću uzvanika i građana.
U Kninu se očekuje dolazak cijelog državnog vrha, no bez nazočnosti političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu "Oluje".
Zvonjava crkvenih zvona i ove će godine u jutarnjim satima simbolično obilježiti ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije "Oluja".
Nakon toga slijedi podizanje zastave Republike Hrvatske uz intonaciju državne himne, čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih pripadnika VRO “Oluja” , a predviđeno je i ispaljivanje počasnih plutona te prelet aviona MiG-21.
Nakon prigodnih govora, održat će se program akrobatske grupe 'Krila Oluje' oko 11 sati. U 11,45 sati misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvoditi će vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan. Navečer će se na Kninskoj tvrđavi održati koncert Orkestra Oružanih snaga i vatromet.
Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.
Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.