‘ENERGETIKA 2021‘

Ministar Ćorić: ‘Hrvatska se opredijelila za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050.‘

Kao jedan od ključnih projekata osiguranja energetske stabilnosti premijer je označio LNG Terminal u Omišlju na Krku
Europski zeleni plan u središtu je konferencije ”Energetika 2021. Upravljanje zelenom tranzicijom” Hanza Medije
 Tomislav Krišto/cropix

Za potrebe 'zelene tranzicije' hrvatska Vlada osigurala je u višegodišnjem financijskom okviru Europskoj unije 9,15 milijardi eura i to će biti pokretač ukupnog ubrzanog razvoja države, poručio je premijer Andrej Plenković sudionicima konferencije Hanza Medije 'Energetika 2021. upravljanje zelenom tranzicijom' koja je u hotelu Esplanade okupila vodeće menadžera, stručnjake i poduzetnike u energetici.

Podsjetivši da ukupni iznos na koji Hrvatska računa u predstojećem sedmogodišnjem proračunskom planu EU doseže 24,5 milijarde eura, Plenković je upozorio kako na programe Unije koji se odnose na regionalni razvoj i kohezijsku politiku otpada 9,15 milijardi eura.

- To je 16 posto prošlogodišnjeg BDP-a Hrvatske, to je najviši udio među članicama Europske unije. Koncept našeg energetskog razvoja mora se temeljiti na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, a sredstva koja smo osigurali kroz regionalni razvoj i kohezijsku politiku EU omogućit će nam tu 'zelenu tranziciju' – poručio je premijer koji se u skup u Esplanadi uključio videovezom.

Klimatski neutralno gospodarstvo

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, nastupivši na prvome od dva panela na današnjoj konferenciji, podsjetio je da se Hrvatska opredijelila za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050..

- U ostvarenju spomenutog cilja suočit ćemo se s čitavim nizom izazova, od osiguranja novih kapaciteta prijenosa energije, preko povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do izvora financiranja svih tih pothvata - upozorio je ministar Ćorić. Nadovezavši se pitanje buduće prijenosne mreže, predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić otkrio je kako su u desetogodišnjem planu razvoja HOPS-a predviđene investicije u nove prijenosne mreže i upravljanje njima.

- Pripremamo se za energetsku tranziciju u prijenosu, tu su veliki izazovi ali i prilike. Znamo što nam je činiti - poručio je Plavšić na panelu na kojem su, uz ministra Ćorića i Plavšića, sudjelovali i članica uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš i voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade Šilović uz moderiranje glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije Marka Biočine.

Velike investicije HEP-a

Kada su u pitanju investicije naših najvećih energetskih kompanija u zelenu tranziciju, na skupu je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, prije svega, podsjetio na istovrsna ulaganja HEP-a u proteklih godinu dana.

- U rad smo pustili sunčanu elektranu Vis priključne snage 3,5 megavata te započeli izgradnju sunčanih elektrana Obrovac, snage 7,35 megavata, i Cresa od 6,5 megavata. Najavio je Barbarić nastavak investicija u sunčane elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri, te sunčane elektrane u gospodarskim zonama Stankovci i Vrlika. U planu je, prema riječima prvog čovjeka HEP-a, još 11 sunčanih elektrana ukupne priključne snage 120 megavata koje će ovo javno poduzeće izgraditi u suradnji s općinama i gradovima. Barbarić je kao najveću investiciju HEP-a kad su u pitanju sunčane elektrane izdvojio Korlat snage 75 megavata i vrijednosti 480 milijuna kuna.

- Do kraja 2030. planiramo imati oko 700 megavata snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, te za 50 posto povećati OiE u vlastitom energetskom miksu – naznačio je Barbarić. Posebno investicijsko poglavlje, prema riječima predsjednika Uprave HEP-a, su hidroelektrane. U revitalizaciju hidroelektrana, prema istome izvoru, HEP će uložiti 3,6 milijardi kuna. Kad su u pitanju izvori HEP-ovih investicija, Barbarić je, među ostalim, upozorio da je HEP iz EU fondova do sada povukao oko milijardu kuna potpora.

I INA se okreće zelenoj tranziciji

Direktor strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš, iznoseći investicijske planove te kompanije u zelenoj tranziciji, otkrio je kako se projekt Inine bio rafinerije dobro razvija uz trenutno traženje izvora financiranja za zatvaranje financijske konstrukcije.

- Naftno-plinski biznis i u idućih desetak godina bit će naša glavna preokupacija, a investicija u riječkoj rafineriji najveća stavka ulaganja. No, okrenuti smo i zelenoj tranziciji. Nije lako balansirati između velikog broja investicija koje kompanija poput Ine ima u poslovnim planovima - upozorio je Glavaš.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan otkrio je kako se vrijednost investicija po četiri dozvole koje je AZU nedavno izdao za iskorištavanje geotermalnih kreće oko 100 milijuna kuna.

- Projekt energane u Cigleni razuvjerio je nevjerne Tome u Hrvatskoj kako je i u nas moguća proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora. Pripadajući potencijal u nas je ogroman, osobito u Podravini - kazao je prvi čovjek AZU na drugom panelu konferencije posvećenom investicijama u zelenoj tranziciji. Uz Krpana u panelu su sudjelovali i potpredsjednik zajednice obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonći Panza, predsjednik Uprave i vlasnik Solvisa Stjepan Talan, predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić i Direktor Crodux energetike Branko Radošević, uz moderiranje glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije Marka Biočine.

- Solvis je do sada uložio oko 20 milijuna eura. Iza nas je desetak godina rada, prvih pet godina je bilo izuzetno teško jer se pokazala pogrešnom procjena da će Hrvatska slijediti trendove u primjeni solara. Nadamo se da ćemo u budućnosti početi ubirati plodove spomenutih ulaganja - kazao je vlasnik Solvisa Stjepan Talan. Osvrnuvši se na nedavno osigurani ugovor s Googleom o isporuci solara, Talan je ocijenio kako se radi o ugovoru koji će stabilizirati pozicije tvrtke na inozemnom tržištu.

"Green deal"

Ivica Jakić upozorio je kako 'Green deal' u svjetskoj energetici predstavlja prekretnicu.

- Tko se ne prilagodi Green dealu, može praviti izlaznu strategiju, neće ga biti. Hrvatska ima velike potencijale u iskorištavanju vodika u energetici, ali moramo biti oprezni u priključivanju obnovljivih izvora energija na prijenosnu mrežu - ustvrdio je Jakić. Podsjetio je da vodik nije izvor nego prijenosnik energije te da su dalekovodi u izlaznoj strategiji zemalja poput Njemačke.

- Vodik je prilika da postanemo izvoznik, umjesto što smo sada uvoznik energije - zaključio je Jakić. Kao dvije ključne točke u razvoju hrvatske strategije primjene vodika u energetici Jakić je naznačio luke u Vukovaru i Zadru.

Direktor Crodux energetike Branko Radošević upozorio je kako zelena tranzicija ima svoju cijenu i to, naglasio je, u vrijeme kada energetika više ne donosi profite kao nekada.

- U kapacitete koji će smanjiti emitiranje štetnih plinova u atmosferu moramo početi investirati već sada. Crodux energetika je kroz projekt kombinirane elektrane investicije od 420 milijuna eura developer, mi ćemo osmisliti projekte i osigurati njihovu isplativost, a država mora osigurati povoljno ozračje za investicije - smatra Radošević.

Potpredsjednik zajednice OIE pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonči Panza ustvrdio je kako investicije u energiji vjetra traju pet do sedam godina što je, smatra, nedopustivo.

- Imamo situacije da se od investitora traže nadopune studija utjecaja na okoliš za investicije gdje su već odobrene građevinske dozvole. Prepoznali smo kao udruga pri HGK takve probleme i na njih upozorili državne institucije - naznačio je Panza.

Plan po regijama

Stjepan Talan ukazao je na potrebu da se planovi za budući razvoj prijenosne mreže električne energije predstave u odnosu i na regije.

- Kada govorimo o investicijama, mi smo u Solvisu u planiranju svojih ulaganja bili vrlo obazrivi prema mogućnostima državne administracije da apsolviraju zahtjeve investitora. Moramo imati na umu da se proizvodnja solara, nakon što je iz Europe otišla na Daleki istok, sada nastoji vratiti u Europu. I u Americi tu proizvodnju pokušavaju vratiti k sebi - kazao je vlasnik Solvisa. Osvrnuvši se na mogućnosti hrvatske ekonomije da osigura opremu potrebnu za solare, Talan je naveo kako se u početku Solvis namirivao od domaćih nabavljača za oko 40 posto svoje proizvodnje te da to, ustvrdio je, više nije slučaj zbog gašenja proizvodnje u dijelu tvrtki.

Nadovezujući se na ulogu države u potpori investitorima, Ivica Jakić napomenuo je kako će uvijek biti onih koji su protiv neke investicije, ali da, istaknuo je, država mora sagledati što je pretežiti interes zajednice. Pritom je Jakić naveo primjer Njemačke koja je osigurala velikom proizvođaču električnih automobila Tesli sve što je potrebno za njihove tvornice u blizini Berlina.

- Energetska tranzicija je započela i ona će se nastaviti a kompanije koje ju nastoje primijeniti moraju biti disciplinirane i ustrajne u njezinu provođenju - upozorio je u uvodnome izlaganju na skupu voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade-Šilović. Govoreći o budućim investicijama u energetici, Slade-Šilović, među ostalim, upozorio je na važnost ulaganja u distribuciju.

- Do 2030. oko 400 milijardi eura bit će uloženo u novu distribucijsku mrežu kako bi se iz novih izvora energija mogla dovesti do potrošača - naznačio je konzultant PwC Hrvatska.

Potpora Hrvatskoj iz Bruxellesa

Uključivši se videovezom u konferenciju, povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson izrazila je u prvom redu izraze potpore Hrvatskoj i njezinim stanovnicima pogođenim potresima u ožujku i prosincu prošle godine. Zatim je napomenula da su pandemija koronavirusa i lockdown dočekali Komisiju u ovom sastavu praktički odmah na početku rada i u trenutku objave cilja o ostvarivanju klimatski neutralnog gospodarstva Europe do 2050.

- Veliki izazovi s kojima smo se suočili u prošloj godini nisu umanjili našu ustrajnost u ostvarivanju zadanih ciljeva dekarbonizacije, nego, štoviše, dodatno su nas upozorili na važnost sigurne opskrbe energijom i zamjene fosilnog goriva onim iz obnovljivih izvora - rekla je povjerenica EK za energetiku. Skrenula je pozornost na investicijski plan oporavka EU od posljedica koronakrize, koji je, naznačila je, s 1800 milijardi eura najveći investicijski plan u povijesti.

- Oko 30 posto tog budžeta bit će usmjereno na zeleni plan Unije - istaknula je Kadri Simson. Pritom je izrazila uvjerenje da će iz europskog budžeta plana oporavka Hrvatska moći financirati obnovu zgrada stradalih u potresu primjenjujući, napomenula je, i ciljeve zelenog plana EU.


Tijek konferencije "Energetika 2021. Upravljanje zelenom tranzicijom" možete pročitati ispod


13:45 >>> Osvrnuvši se na panelu 'Investicije u zelenoj tranziciji' na zakonodavno-regulatorno ozračje za ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), potpredsjednik zajednice OIE pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonči Panza ustvrdio je kako investicije u energiji vjetra traju pet do sedam godina što je, smatra, nedopustivo.

- Imamo situacije da se od investitora traže nadopune studija utjecaja na okoliš za investicije gdje su već odobrene građevinske dozvole. Prepoznali smo kao udruga pri HGK takve probleme i na njih upozorili državne institucije - naznačio je Panza.

Stjepan Talan ukazao je na potrebu da se planovi za budući razvoj prijenosne mreže električne energije predstave u odnosu i na regije.

- Kada govorimo o investicijama, mi smo u Solvisu u planiranju svojih ulaganja bili vrlo obazrivi prema mogućnostima državne administracije da apsolviraju zahtjeve investitora. Moramo imati na umu da se proizvodnja solara, nakon što je iz Europe otišla na Daleki istok, sada nastoji vratiti u Europu. I u Americi tu proizvodnju pokušavaju vratiti k sebi - kazao je vlasnik Solvisa. Osvrnuvši se na mogućnosti hrvatske ekonomije da osigura opremu potrebnu za solare, Talan je naveo kako se u početku Solvis namirivao od domaćih nabavljača za oko 40 posto svoje proizvodnje te da to, ustvrdio je, više nije slučaj zbog gašenja proizvodnje u dijelu tvrtki.

Nadovezujući se na ulogu države u potpori investitorima, Ivica Jakić napomenuo je kako će uvijek biti onih koji su protiv neke investicije, ali da, istaknuo je, država mora sagledati što je pretežiti interes zajednice. Pritom je Jakić naveo primjer Njemačke koja je osigurala velikom proizvođaču električnih automobila Tesli sve što je potrebno za njihove tvornice u blizini Berlina.

Na pitanje moderatora panela Marka Biočine kakve su mogućnosti Hrvatske u primjeni geotermalne energije, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan skrenuo je pozornost kako se prostor za primjenu geotermalne energije krije i u poljoprivrednoj proizvodnji.

- Projekt energane u Cigleni razuvjerio je nevjerne Tome u Hrvatskoj kako je i u nas moguća proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora. Pripadajući potencijal u nas je ogroman, osobito u Podravini - kazao je prvi čovjek AZU. Upozorio je i na izraženi interes investitora iz Turske za ulaganja u energane na geotermalne izvore, dodavši kako je vrijednost investicija po četiri dozvole koje je AZU nedavno izdao za iskorištavanje geotermalnih izvora oko 100 milijuna kuna.

Nadovezavši se na Krpanovo izlaganje o geotermalnim izvorima, Ivica Jakić izrazio je uvjerenje kako bi sinergija energana na pogon iz geotermalnih izvora i prijenosa energije vodikom idealna prilika za Hrvatsku.

Branko Radošević ilustrirao je investicije u zelenoj tranziciji na primjeru ulaganja Crodux energetike u kombinirane elektrane, navevši kako je Crodux za tu investiciju ukupne vrijednosti oko 420 milijuna eura osigurao sufinanciranje Europske unije.

- Nastojat ćemo osigurati još novca iz EU fondova za ovaj projekt koji smatramo bitnim za hrvatsko gospodarstvo u cjelini jer smo u njega uključili i naše stručnjake iz akademske zajednice a sve na tragu zelene tranzicije o kojoj govorimo - ustvrdio je Radošević na kraju drugog panela konferencije Hanze Medije 'Energetika 2021. Upravljanje zelenom tranzicijom'.


12:55 >>> U drugom panelu konferencije Hanza Medije 'Energetika 2021. Upravljanje zelenom tranzicijom' sudjeluju potpredsjednik zajednice obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonči Panza, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, predsjednik Uprave i vlasnik Solvisa Stjepan Talan, predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić i direktor Crodux energetike Branko Radošević, uz moderiranje glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije Marka Biočine. Tema panela su investicije u zelenoj tranziciji.

- Solvis je do sada uložio oko 20 milijuna eura. Iza nas je desetak godina rada, prvih pet godina je bilo izuzetno teško jer se pokazala pogrešnom procjena da će Hrvatska slijediti trendove u primjeni solara. Nadamo se da ćemo u budućnosti početi ubirati plodove spomenutih ulaganja - kazao je vlasnik Solvisa Stjepan Talan. Osvrnuvši se na nedavno osigurani ugovor s Googleom o isporuci solara, Talan je ocijenio kako se radi o ugovoru koji će stabilizirati pozicije tvrtke na inozemnom tržištu.

Ivica Jakić upozorio je kako 'Green deal' u svjetskoj energetici predstavlja prekretnicu.

- Tko se ne prilagodi Green dealu, može praviti izlaznu strategiju, neće ga biti. Hrvatska ima velike potencijale u proizvodnji vodika, ali moramo biti oprezni u priključivanju obnovljivih izvora energija na prijenosnu mrežu - ustvrdio je Jakić. Podsjetio je da vodik nije izvor nego prijenosnik energije te da su dalekovodi u izlaznoj strategiji zemalja poput Njemačke.

- Vodik je prilika da postanemo izvoznik, umjesto što smo sada uvoznik energije - zaključio je Jakić. Kao dvije ključne točke u razvoju hrvatske strategije primjene vodika u energetici Jakić je naznačio luke u Vukovaru i Zadru.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Direktor Crodux energetike Branko Radošević upozorio je kako zelena tranzicija ima svoju cijenu i to, naglasio je, u vrijeme kada energetika više ne donosi profite kao nekada.

- U kapacitete koji će smanjiti emitiranje štetnih plinova u atmosferu moramo početi investirati već sada. Crodux energetika je developer, mi ćemo osmisliti projekte i osigurati njihovu isplativost, a država mora osigurati povoljno ozračje za investicije - smatra Radošević.


12:15 >>> Na pitanje moderatora panela 'Tržišta u zelenoj tranziciji' Marka Biočine kakva će biti daljnja uloga države kao vlasnika energetskih kompanija u nas u zelenoj tranziciji, ministar Ćorić upozorio je kako su energetskim strategijama i planovima za njezino provođenje definirane uloge energetskih kompanija u transformaciji koju donosi niskougljična strategija EU.

- Mislim da sve kompanije u energetici nemaju izbora kad je riječ o prilagodbi energetskoj tranziciji, bez obzira kakvo im je vlasništvo. I to je vidljivo u njihovim investicijskim planovima, posebno kada govorimo o HEP-u - ustvrdio je Ćorić. Osvrnuvši se na inicijativu Mađarske o integriranju hrvatskog i mađarskog tržišta plina, ministar gospodarstva i održivog razvoja primijetio je da mađarska inicijativa dolazi sada, a ne, istaknuo je 2016. ili 2017. kada je projekt terminala na Krku bio daleko od realizacije.

- Europski projekt integriranog energetskog tržišta daleko je od realizacije i mi u tom smislu nigdje ne žurimo. Inicijativa uvijek ima, a ključno je kako sagledavamo vlastiti državni interes u tim inicijativama - komentirao je Ćorić.

Nadovezavši se na tok rasprava o europskoj integraciji energetskog tržišta Mislav Slade-Šilović upozorio je kako se u vremenima stabilnosti integracije svima čine primamljivima, ali da se, upozorio je, po izbijanju kriza svi oslanjaju na svoje mogućnosti i zatvaraju se prema integracijama. Hrvoje Glavaš upozorio je kako potezi kompanija u tranziciji moraju pratiti iskorake u tehnologiji, navevši primjer punionica za električne automobile i stalno pospješivanje brzine punjenja elektrovozila.

image
Tomislav Ćorić, Tomislav Plavšić, Sabina Škrtić
Tomislav Kristo/Cropix

Sabina Škrtić založila se za drugačije usmjeravanje novca koji iz fondova Europske unije dolazi za potrebe energetske tranzicije.

- Svjedoci smo, barem je takvo trenutno stanje, da je novac iz EU fondova prije svega usmjeren ka državnom sektoru, a svi znamo da su privatne kompanije puno efikasnije u investiranju i povlačenju novca - ocijenila je članica uprave ENNA Grupe.

Govoreći o predstojećim investicijskim planovima HOPS-a, Tomislav Plavšić izrazio je uvjerenje kako će HOPS u budućnosti morati poduplati investicije na godišnjoj razini kako bi odgovorio izazovima energetske tranzicije.

- Veliki će izazov u investicijskim planovima biti pronaći stručnjake za njihovo provođenje. Bitna će biti i tehnologija, očekujemo potpuno digitaliziranje prijenosne mreže sa svim izazovima koje to nosi - naznačio je Plavšić.


11:30 >>> U prvom panelu konferencije Hanza Medije 'Energetika 2021.' pod nazivom 'Tržišta u zelenoj tranziciji' sudjeluju ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, predsjednik Uprave HOPS-s Tomislav Plavšić, članica ENNA Grupe Sabina Škrtić, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš i voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade-Šilović uz moderiranje glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije.

- Hrvatska se opredijelila za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. s čitavim nizom izazova na tome putu, od osiguranja novih kapaciteta prijenosa energije, preko povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do izvora financiranja svih tih pothvata - upozorio je na početku panela ministar Ćorić. Nadovezavši se pitanje buduće prijenosne mreže, predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić otkrio je kako su u desetogodišnjem planu razvoja HOPS-a predviđene investicije u nove prijenosne mreže i upravljanje njima.

image
Tomislav Ćorić, Tomislav Plavšić, Sabina Škrtić, Hrvoje Glavaš
Tomislav Kristo/Cropix

- Pripremamo se za energetsku tranziciju u prijenosu, tu su veliki izazovi ali i prilike. Znamo što nam je činiti - poručio je Plavšić.

Članica uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić, osvrnuvši se na ulogu plina u zelenoj tranziciji i poslovanje s plinom koje je glavni segment poslovanja tvrtke koju predstavlja, ustvrdila je kako se ENNA Grupa bez puno peripetija prilagođava zelenoj tranziciji jer je plin tranzicijski energent.

- Kada govorimo o investicijama vezanima za zelenu tranziciju, upozorila bih kako je jako puno dobrih projekata vezanih za plin propalo zbog nerazumijevanja lokalne zajednice - navela je Sabina Škrtić.

Govoreći o iskustvima Ine u procesima dekarbonizacije i zelene tranzicije, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš kazao je kako se projekt bio rafinerije dobro razvija uz trenutno traženje izvora financiranja za zatvaranje financijske konstrukcije.

- Naftno-plinski biznis i u idućih desetak godina bit će naša glavna preokupacija. Nije lako balansirati između velikog broja investicija koje kompanija poput Ine ima u poslovnim planovima - upozorio je Glavaš.

image
Tomislav Ćorić, Tomislav Plavšić
Tomislav Kristo/Cropix

11:05 >>> Energetska tranzicija je započela i ona će se nastaviti a kompanije koje ju nastoje primijeniti moraju biti disciplinirane i ustrajne u njezinu provođenju, upozorio je u uvodnome izlaganju na skupu 'Energetika 2021.

Upravljanje zelenom tranzicijom' voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade-Šilović.

Govoreći o budućim investicijama u energetici, Slade-Šilović, među ostalim, upozorio je na važnost ulaganja u distribuciju.

- Do 2030. oko 400 milijardi eura bit će uloženo u novu distribucijsku mrežu kako bi se iz novih izvora energija mogla dovesti do potrošača - naznačio je konzultant PwC Hrvatska.

image
Hrvoje Glavaš, Mislav Slade-Silović
Tomislav Kristo/Cropix

10:50 >>> Unatoč brojnim izazovima u 2020. poput pandemije koronavirusa i 'lockdowna', Europska unija i dalje je posvećena postizanju klimatski neutralne ekonomije do 2050., poručila je u video obraćanju sudionicima konferencije Hanza Medije 'Energetika 2021. -Upravljanje zelenom tranzicijom' povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson.

- Europa je globalni predvodnik zelene tranzicije, proizvodimo samo deset posto stakleničkih plinova u globalu. Da bi u tome napredovali i uspjeli potrebna je investicijska aktivnost, uz javni, i privatnog sektora - naznačila je povjerenica EK za energetiku. Osvrnuvši se na financijski instrument Unije 'Next Generation EU' težak 750 milijardi eura i ulogu Hrvatske u njemu, Kadri Simson izrazila je uvjerenje kako taj plan predstavlja i veliku priliku za hrvatsko gospodarstvo.


10:20 >>> Okupljenima se potom putem video linka obratio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

- Meni je zadovoljstvo treći put sudjelovati na otvaranju ove konferencije posvećenoj daljnjem razvoju energetske politike u Hrvatskoj i EU. Prošla 2020. bila je izazovna godina koja nas je naučila da se s izazovima poput pandemije možemo nositi samo zajedno. Hrvatska je imala i dva velika, najjača potresa na ovim područjima u 140 godina, te će obnova pogođenih područja iziskivati znatna financijska sredstva - poručio je Plenković.

- U kontekstu obnove gospodarstva koncept energetske obnove Hrvatske mora se raditi u okviru zelenog razvoja gospodarstva. Hrvatska od EU u narednim sedam godina ima na raspolaganju 190 milijardi kuna - istaknuo je Plenković.

- Ta sredstva omogućit će nam zelenu tranziciju. Mi ćemo nju provoditi u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2030. koja će sutra biti u Saboru gdje očekujemo i njeno usvajanje - poručio je Plenković.

image
Andrej Plenković
Tomislav Kristo/Cropix

- Hrvatska je neto uvoznik energije i znatan dio svojih energetskih potreba ostvaruje uvozom nafte i plina. No, Hrvatska iz obnovljivih izvora energije zadovoljava 29 posto svojih energetskih potreba, čime smo premašili ciljeve EU. No, naši su ciljevi do 2030. unaprijediti i optimizirati mrežu prijenosa električne energije, omogućiti korištenje novih obnovljivih izvora energije, motivirati pronalaženje novih rješenja za skladištenje električne energije te unaprijediti korištenje biogoriva - poručio je premijer.

Kao jedan od ključnih projekata osiguranja energetske stabilnosti premijer je označio LNG Terminal u Omišlju na Krku.

- Terminal predstavlja novi dobavni pravac i za Hrvatsku i za cijelu Europu. Popunjenost terminala koja je dosada ostvarena potvrđuje opravdanost projekta - ustvrdio je predsjednik Vlade. Govoreći o budućim planovima Vlade na poticanju energetske učinkovitosti, najavio je kako će se dodatna pozornost, među ostalim, posvetiti energetskoj obnovi zgrada. Upozorio je i kako Hrvatska među članicama EU u nastupajućem financijskom planu EU može računati na najveći udio bespovratnih potpora u odnosu na svoj BDP.


10:10 >>> Nakon gospodina Ogurlića, govor drži predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

On je na samom početku izlaganja pohvalio radnike HEP-a na terenu koji bez prekida rade na potresom pogođenim područjima.

- Istaknuo bih hrabrost djelatnika HEP-a koji su u vrlo teškim uvjetima osigurali da 85 posto mreže bude osposobljeno već nakon prvih desetak sati od trenutka kada se dogodio katastrofalni potres - rekao je Barbarić. Osvrnuvši se na temu današnjeg skupa, prvi čovjek HEP-a izrazio je uvjerenje kako će HEP, s godišnjim ulaganjima od četiri milijarde kuna, biti nositelj i investicijskog zamaha u zemlji i zelene tranzicije.

image
Frane Barbarić
Tomislav Kristo/Cropix

- Svaki put pokazali smo da smo pouzdan partner građanima. Što se tiče zelene energije, HEP je pokrenuo niz investicija, poput sunčane elektrane koju smo prošlo ljeto otvorili na Visu. Ukupno se u sunčane elektrane ulaže 200 milijuna kuna, a u vjetroelektranu Korlati ulažemo 470 milijuna kuna. No, naš će najvažniji izvor energije i dalje biti voda zbog čega osuvremenjujemo i proširujemo postojeće hidroelektrane, ali i gradimo nove, poput 3,4 milijarde kuna vrijedne HE Kosinj i Senj 2. To je najveća investicija HEP-a u povijesti neovisne Hrvatske - poručio je Barbarić koji je istaknuo da je iz EU dosad već povučena jedna milijarda sredstava.

HEP će u ovoj i narednim godinama potvrditi ulogu jednu od najvećih investitora u EH s više od 4 milijarde kuna godišnjih ulaganja - dodao je Barbarić.


10:05 >>> Konferenciju pozdravnim govorom otvara glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

- Drago mi je danas mogu pozdraviti gospodina Plenkovića, povjerenicu EK Kadri Simson, ministra Tomislava Ćorića, predsjednika Uprave HEP-a Franu Barbarića te ostale uzvanike. Europski zeleni plan sastavni je dio paketa od 750 milijardi eura kojim će EU pomoći gospodarstvima država članica. Morat ćemo odgovoriti na pitanja kako uz pomoć zelene energije razvijati gospodarstvo, a cilj je i ove konferencije da o tim pitanjima počnemo razgovarati - poručio je Ogurlić.

image
Goran Ogurlić
Tomislav Kristo/Cropix

Ogurlić je podsjetio da će svaki treći euro predviđen u velikom razvojnom planu Europske unije za naredno desetljeće ići u energetsku tranziciju što pred Hrvatsku stavlja brojne izazove.



Europski zeleni plan u središtu je konferencije "Energetika 2021. Upravljanje zelenom tranzicijom" Hanza Medije koja će u utorak biti priređena u hotelu Esplanade u skladu sa strogim epidemiološkim mjerama koje su na snazi.

Nakon uvodnih pozdravnih govora glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića, predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarića, premijera Andreja Plenkovića i povjerenice Europske komisije za energetiku Kadri Simson te prigodne prezentacije "Zelena tranzicija", na konferenciji će uslijediti prvi panel "Tržišta u zelenoj tranziciji" s naglaskom na očekivani nastavak dekarbonizacije energetike, tehnološke promjene koje slijede spomenuti trend, elektromobilnost i pripadajuće regulatorno-porezne režime.

Uz moderatora, glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije Marka Biočinu, u prvom panelu najavljeno je sudjelovanje ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, predsjednika Uprave HOPS-a Tomislava Plavšića, članice Uprave ENNA grupe Sabine Škrtić, direktora Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoja Glavaša i voditelja usluga poslovnog savjetovanja PwC-a Hrvatska Mislava Slade-Šilovića.

Drugi panel na konferenciji pod nazivom "Investicije u zelenoj tranziciji" pokušat će, među ostalim, ponuditi odgovore na pitanja kako će Hrvatska iskoristiti dvije milijarde eura bespovratnih sredstava iz europskog Plana za oporavak, kakve investicije u energetici želimo i kakvo investicijsko okruženje moramo ustrojiti da bi se investicije dogodile.

Sudionici panela su potpredsjednik zajednice obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonći Panza, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, predsjednik Uprave i vlasnik Solvisa Stjepan Talan, predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić i direktor Crodux energetike Branko Radošević.

Ovakav sastav govornika i sudionika konferencije potvrđuje njezin sada već tradicionalni status prestižnog i prvog godišnjeg okupljanja ključnih dionika u hrvatskom energetskom sektoru.

image
Hanza Media
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2022 02:13