Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Vlade održao je konferenciju za medije. Premijer je govorio o situaciji s koronavirusom te kazao da smo prije četiri tjedna imali bolju situaciju, ali da se vidi rast broja zaraženih i da to upućuje na oprez.
- Strategija koju provodimo na balansiranju je ležernija nego brojne druge članice EU. Ima zemalja koji imaju policijske satove, nemaju otvorene dućane mjesecima. Da bi ona u cijelosti polučila rezultate. Važno je da je kombinirana s osobnom odgovornošću pojedinaca - kazao je premijer.
Rekao je i da se o propusnicama ili ograničenjima za Uskrs nije razgovaralo.
- Nema propusnica. Niti smo o tome raspravljali niti je to opcija - kazao je.
Komentirao je i situaciju s cjepivom AstraZenece.
- Tu je bilo nekoliko događaja koji utječu na povjerenje na to cjepivo. Svi ti elementi su utjecali na stav javnosti. Očekujemo stav EMA-e u kojem sudjeluju i predstavnici HALMED-a da vidimo što su nakon detaljnih ispitivanja slučajeva zaključili, kakva je uzročno-posljedična veza s tim slučajevima koji su nažalost završili sa smrtnim ishodom. Je li to dio šire geopolitičke utakmice ili bitke s farmaceutskim kompanijama, situacija s cjepivom zahtjeva pogled širi od hrvatskog gledanja. To je globalni napor da se cijepi cijeli svijet i stoga na razini EU - kazao je.
Na pitanje kada bi doze Pfizera mogle doći u Hrvatsku, premijer je kazao da je Hrvatska naručila više tog cjepiva nego AstraZenece.
- Nema točnu dinamiku distribucije od 1. svibnja na dalje. Imamo naznake, to nisu pouzdane informacije. U korelaciji s potvrdama koje se odnose na Komisijin prijedlog koji se odnosi na ljude koji su cijepljeni, preboljeli covid i imaju negativna test to je povezano da se vrati sloboda kretanja, ona je ključna za funkcioniranje EU - kazao je.
Kazao je i da bi se javno cijepio AstraZenecom te da je rekao i ranije da nema problema da se cijepi s tim cjepivom.
Odgovorio je i je li se na koalicijskom sastanku pričalo o izboru predsjednika Vrhovnog suda.
- Naša pozicija je tu jasna kao dan od samoga početka. Brojne su kritike 2017. godine tadašnje i sadašnje oporbe na proves izbora predsjednika Vrhovnog suda. Netransparentno, bez rukava, bez programa, to je retorika koja je postojala tada današnje oporbe a i tadašnje oporbe, govorimo o SDP-u. Ni meni se nije svidio taj sustav, mislim da je loš. Zašto? Zato što u odnosu na tadašnju proceduru izmjena Zakona o sudovima smo htjeli proces učiniti transparentnijim i informativnijim za aktere u procesu. Niti u zadnjoj primisli bilo koga od autora i onih koji su radili na izmjena zakona nije bilo ograničavanje ovlasti predsjednice ili predsjednika Republike. Nitko ne zna tko će biti predsjednik republike 2021. kad se bira ponovno predsjednik Vrhovnog suda. Radimo zakon radi poboljšanja procedure. Imam preporuka GRECO-a koja sugerira da se proces učini transparentnim kroz javni poziv. Smisao toga je da svatko tko ima uvjete i želi se javiti da može iskazati interes i program. Ići u tu proceduru na način koji nije u skladu s Ustavom i zakonom koji pobliže regulira ono što je propisano Ustavom za nas nije prihvatljivo. Ne vidimo proceduralni, politički i pravni razlog za ovu situaciju. Postoji snažna volja Vlade za reformom pravosuđa, da građani prije dolaze do ostvarivanja prava putem različitih instanci u pravosuđu. Što se tiče želje za reformom pravosuđa ona je tu. Poistovjećivati reformu pravosuđa s izborom čelne osobe Vrhovnog suda je vrsta pojednostavljivanja koju nikad nisam čuo ni vidio. Kako to da ta tema nije bila prisutna prije četiri godine, osam godina, kad se govorilo o kapitalnom uplivu prvog čovjeka vrhovnog suda kao danas - kazao je premijer. Niti ova Vlada niti parlamentarna većina ima osobu A, B ili c, želimo poštivanje zakonite procedure. Ne vidim nikakav razlog osim želje za političkom konformacijom ili simplifikacije u medijima da eto nekog prijepora. Postoji zakon koji treba provesti. Nema sukoba, nema prijepora, nema poticanja konfrontacije sa strane Vlade, postoji samo jasno utemeljen stav da se poštuje procedura - Ustav, zakon i javni poziv. Sve drugo je isfabricirano kao i ova špekulacija o odgodi datuma lokalnih izbora koji je propisan Zakonom. O tome cijelo vrijeme govorimo - kazao je.
Na pitanje fabricira li to Milanović, premijer je kazao da sigurno ne fabricira Vlada.
Na pitanje što ako EMA uvede ograničenja AstraZenece, a najviše smo je uveli te jesu li korektivni mehanizmi jedini plan B, premijer je kazao da ako se dogodi negativan scenarij da će Hrvatska naručiti još više doza Pfizera.
Na pitanje je li zadovoljan kako je EU odradila posao s nabavom cjepivom, kazao je da nema dileme da su ugovori mogli biti bolje napisani u pogledu dinamike isporuke cjepiva u odnosu na ono što je dogovoreno.
- Johnson&Johnson će krenuti s distribucijom sredinom travnja, vjerujem da mnogi njima pristupaju i da im proizvedu cjepivo. Očito ima više narudžbi nego što ima doza jer je globalna potražnja - kazao je.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je što znači da će Stožer odrediti smjernice za Jadran.
- Tu se radi o dodatnom poticaju koji želimo dati županijskim stožerima jer stanje i incidencija po županijama se razlikuje. Mi smatramo da nije vrijeme da se donose horizontalne mjere u županijama, a ima ih više na sjeveru zemlje, koje su u povoljnoj epidemiološkoj situaciji. Tu je važna inicijativa koja postoji od početka. Županijski stožeri su pozvani da predlažu strože mjere jer njihovi epidemiolozi i struka znaju gdje se pojavilo neko žarište. Nema razloga da zbog onog što se događa u primorju da netko u Vukovaru zatvara djelatnosti. To je i na neki način i priprema, ne samo poticaj, za ono što je i što će biti sastavni dio europske politike za turističku sezonu, a to je taj regionalan pristup. Borili sm ose da se Hrvatsku gleda ne kao cjelinu nego po županijama, jer neke županije na sjevernom Jadranu koje su imale dobru epidemiološku situaciju su ostajale bez gostiju. Županijske i gradske vlasti, struka i turističke zajednice bi trebale i mi ćemo ih poticati koje mjere trebaju poduzeti kako bi se smirila situacija i kako bi se krenulo ostvarivati ono što nam je cilj ove godine, a to nam je moto, stay safe in Croatia. Moramo se svi angažirati. To znači i pojačane kontrole mjera, da bi se zapravo svi skupa shvatili po pitanju samodiscipline i odgovornosti jer nam o tome sve ovisi. Ovo ima veze s novim varijantama, mjere zaštite su iste, ali se nove varijante šire puno brže. Ukoliko ste u prošlim razdobljima se mogli provući sad je ta vjerojatnost manja u smislu da ćete se ipak zaraziti virusom. Ne kažem da je to teža situacija, ali da se brže i lakše ljudi zaražavaju to svjedoči i situacija u našoj regiji i kao što vidimo i ovaj porast u Hrvatskoj - kazao je Božinović.
Ministar zdravstva Vili Beroš je odgovorio na pitanje je li se stvorila kritična doza skeptičnosti među ljudima vezano za AstraZenecu koja bi mogla ugroziti plan imunizacije.
- Tako jedan iracionalan strah prema informacijama može poremetiti naše planove. Borba protiv epidemije je vrlo jasna. Nije dobro ishitreno panično ponašanje pojedinih zdravstvenih vlasti koje su prekinule cijepljenje. Naš stav je sagledati situaciju i odlučiti kojim putem dalje. Postotak komplikacija koje su u najvećem dijelu slučajeva blaže prirode je podjednak kod svih cjepiva. U ovom trenutku u RH nismo imali naznake da bi bilo drugačije - kazao je Beroš te dodao da osluškuju mišljenje svih relevantnih institucija.
Na pitanje što je sa Sputnjikom i uvozom ruskog cjepiva te kineskog cjepiva, premijer je kazao da je Vlada zainteresirana za rusko cjepivo zbog nedostatak cjepiva.
- Da bi smo dobili odobrenje, moramo biti sigurni u njegov sadržaj, moramo uključiti HALMED u to,upoznati se s dokumentacijom kompanije koja proizvodi to cjepivo. Jednom kad dobijemo sva ta odobrenja, onda možemo razmišljati o dostupnosti tih cjepiva u Hrvatskoj - kazao je Plenković.
Beroš je kazao je da je uspostavljen kontakt s proizvođačima čak dva kineska cjepiva te da su razgovori o njima tek u početnoj fazi.
- Situacija s AstraZenecom je više nego jasan dokaz koliko treba biti oprezan sa stavljanjem cjepiva u proizvodnju i korištenje - kazao je Plenković.
Premijer se ponovno osvrnuo na izbor predsjednika Vrhovnog suda te kratko komentirao stegovni postupak pokrenut protiv sudaca osječkog Županijskog suda Darka Krušlina i Zvonka Vekića, koje Zdravko Mamić teško optužuje.
- Što se tiče reforme pravosuđa, da otklonimo mantru da su Vlada i aktualni predsjednik vrhovnog suda s jedne, a Milanović, oproba i kandidatkinja koja to nije s druge strane. To je fabricirana teza koja se pokušava nametnuti kroz predimenzioniranje uloge predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. To nije istina i to nije točno. Vi ste se referirali na slučaj koji je aktualan u medijima ovog tjedna. Ukoliko je bilo što od onoga što je u eteru istina to je užas. Ja sam zgrožen time kao predsjednik Vlade i kao pravnik. To je nedopustivo, bilo da je to posao za državno odvjetništvo, bilo da je to posao za policiju ili stegovne postupke u okviru različitih sudova gdje ti suci rade. To su primjeri koji ruše povjerenje u pravosuđe. To ponašanje nema veze s izvršnom vlašću ili strankom. Otklanjam tezu koja se nastoji nametnuti, koja je kriva, netočan i nastoji odgovornost prebaciti na odgovornost Vlade, izvršne vlasti ili glavne stranke u parlamentarnoj većini. To nije istina i tome ćemo se usprotivi. Nema obvezivanja od strane parlamentarne većine ili vlade za bilo kojeg kandidata. Izmjenom zakona o sudovima smo omogućili da netko bude predsjednik Vrhovnog suda dva puta. U vremenu kad je aktualni predsjednik bio premijer donijeli su odluku o trećem mandatu tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda koji je odradio dva mandata, to je bio gospodin Hrvatin. Nekog tko je zagovornik nagle radikalne promjene, jer će promjena čelne osobena Vrhovnom sudu riješiti probleme pravosuđa, prije ne tako davno godina potvrdio je čovjeka, kojeg respektiram, u treći mandat, dakle 12 godina. To je jako važno. Pitajte bilo kojeg pravnika u hrvatskoj da li će se temeljem ovlasti koje predsjednik Vrhovnog suda ima radikalno promijeniti pravosuđe. Promijenit će se zakonima koje predlaže Vada, koje usvaja Hrvatski sabor i boljim filterima u okviru načina izbora sudaca. Vjerujem da nismo daleko otišli kada smo vodili proces pristupnih pregovora, to je bilo 2005.-2011., gdje smo napustili u cijelosti koncept sastava Državnog sudbenog vijeća u kojem su dominirali političari. Ostali smo na jednom predstavniku pozicije i jednom predstavniku opozicije. Mi smo to pustili tzv. peer review konceptu da se biraju suci. Filteri trebaju biti stalni. Ne može politika i izvršna vlast kontrolirati sudstvo na taj način. Ako ima devijacija mora se odgovarati - kazao je premijer.