Platforma Možemo! održala je konfenrenciju za medije na kojoj je predstavila program za obnovu Zagreba nakon potresa, a o toj temi su govorili gradonačelnički kandidat Tomislav Tomašević, član Savjeta za Zagreb Dario Almesberger te kandidat za zamjenika gradonačelnika Luka Korlaet.
- Oko 6 tisuća zgrada ima crvenu ili žutu naljepnicu, od svih tih broja zgrada što se tiče zahtjeva za obnovu predani su zahtjevi samo za jednu petinu zgrada. To je poraz grada i države. Osnovat ćemo ured za obnovu, u njega prebaciti administrativce i pravnike koji nisu potrebni na nekim drugim poslovima, to će biti dio preustroja javne uprave, kako bi gradski zaposlenici pomogli ljudima da popune zahtjeve, pomognu u prikupljanju dokumentacije i da to naprave na terenu. Iz proračuna ćemo predfinancirati projektnu dokumentaciju jer bi ona u većoj mjeri trebala biti subvencionirana od strane države, ali pitanje je kada će se taj novac odvojiti u proračunu. Ta dokumentacija će pokazati koliko će koštati obnova, po kojim modelima se može financijski izvršiti. Potrošit ćemo svaki euro iz Fonda solidarnosti da obnovimo javne zgrade. Kad kažemo obnova mislimo na fizičku obnovu zgrada, da ih ne obnavljamo tako da ih vratimo u prvobitno stanje nego da imaju veću protupotresnu otpornost. Tu na razini tri, a voljeli bi da idemo na razinu četiri, protupotresne otpornosti da zgrade mogu izdržati i jače potrese od onog u Petrinji. Fizička dimenzija uključuje i fizičku obnovu komunalne infrastrukture - kazao je Tomašević te dodao da se treba vratiti život u centar grada.
- Druga dimenzija je društvena dimenzija, stvaranje novih javnih prostora i ambijenata da podignemo kvalitetu života, pogotovo u povijesnoj jezgri. Treća dimenzija je gospodarska dimenzija. Želimo da su domaće građevinske tvrtke te koje će izvoditi radove obnove u što većoj mjeri. Najavili smo natječaje za okvirne sporazume što znači da bi odabrali veći broj privatnih tvrtki za projektiranje i izvođenje radova. Time standardiziramo cijene radova, a s druge strane ćemo imati bržu obnovu jer nećemo za svaku zgradu ispočetka raditi javnu nabavu. Četvrta dimenzija je zelena dimenzija. Ne bi trebalo ići samo u fizičku obnovu nego i da se iskoriti to i za energetsku obnovu zgrada, povećanje kvalitete stambenog fonda, poboljšanje komunalne infrastrukture. To su četiri dimenzije obnove - kazao je Tomašević.
- Meni je skoro 80 godina. Kako oni koji me znaju kažu da imam sreću da sam vidio i doživio tuđu nesreću. Kroz tuđu nesreću naučio sam dosta, ne samo potrese, požare i ratove nego sam vidio objekte gdje sam bio projektant tih objekata i nakon toga projektant sanacije tih objekata. U Zagreb sam došao više puta i imao priliku da vidim zgradu u povijesnom centru. Dao bih par opažanja, nisu to kritike ali su savjeti. Vidio sam dosta individualnih zahvata gdje su vlasnici i stanari krenuli u sanaciju. Ta sanacija se sastoji u obnovi žbuke, pukotina ostaje, ona se zatvori ili još gore da tu pukotinu zatvori s knaufom. Ima još gorih slučajeva. Vidio sam zgrade u povijesnom centru gdje je u trećem ili četvrtom katu zamijenjena drvena međukatna konstrukcija s betonskom konstrukcijom koja je četiri puta teža od drvene konstrukcije. Ako ona nije vezana s temeljem, a nije jer ne postoji kostur od betona, u slučaju novog potresa situacija je još gora. Nisu pomogli, nego odmogli - kazao je Almesberger.
- To treba obustaviti. Pravo ojačanje zgrade možemo postići samo vanjskom intervencijom. Ili da se unutar zidane konstrukcije ubaci betonski skelet ili da se skida postojeća žbuka, stavi tanka žbuka i da se napravi ojačanje. Primjedba su i cijene koje su skuplje nego Italiji. Kako ih možemo smanjiti? Što se tiče radne snage možemo smanjiti cijenu da se više zgrada radi istovremeno. Taj sistem sanacije nije podatan samo za jednu zgradu nego čitav blok zgrada - kazao je Almesberger te dodao da je problem i cijena materijala.
- Ako je domaća proizvodnja možemo spustiti cijene za 30, možda čak i 35 posto - kazao je.
- Daljnja moja primjedba je odlaganje materijala od rušenja. U Italiji se to elegantno riješilo. Taj materijal se ne može koristiti za skelet ili serklaže, ali može za temelje - kazao je Almesberger.
Almesberger je kazao i da ne postoji stavka kontrole kvalitete koja je važna u obnovi javnih zgrada.
- U Italiji ona košta dva posto od ukupne investicije - kazao je te dodao da ju je vrijedno postaviti u sklopu sanacije.
- Što obnova prije krene, to će troškovi biti manji - kazao je.
Korlaet je kazao da će surađivati s Fondom za obnovu, resornim ministarstvima i državom po pitanju obnove.
- Koristit ću iskustvo koje sam stekao na Baniji i nakon tog iskustva vodio sam tim stručnjaka Arhitektonskog fakulteta koji je izradio niz projekata tipskih kuća za taj prostor. Radi se o volonterskom radu, doniram projektima i ne vidim da budu iskorišteni i na području Čučerja, Markuševca - kazao je Korlaet.
Tomaševiću je postavljeno pitanje što će se konkretno dogoditi s upravljanjem gradom s obzirom da pročelnici govore da će se cijene morati poskupiti.
- Radi se o pročelniku Kaliniću koji govori za nešto što je bila politika dosadašnje gradske vlasti da je to neodrživo i da su preveliki troškovi. To je tako jer se sve preplaćivalo. Zato je nebalansiran proračun, zato smo imali gubitak od 2019. Rekli smo da ne mislimo povećavati cijenu tramvajskih karti. Subvencioniranje javnog prijevoza je standard u svim zemljama Europe, u Talinu je besplatan za građane jer je financiran iz proračuna. Vjerujemo da kroz kompetitivne javne nabave, EU fondove, možemo napraviti uštede u proračunu tako da nema potrebe da smanjimo socijalna prava ili cijene komunalnih usluga u gradu - kazao je.
Tomašević je komentirao i kako misli riješiti situacijom s konzervatorima u obnovi.
- Kazao sam da nije dobro da je 5 institucija navedeno da su dužni za aspekt obnove. Imamo u Gradu Zagrebu Zavod za zaštitu spomenika, imamo ministarstvo graditeljstva, Fond za obnovu... Puno vremena odlazi na komunikaciju među institucijama. U Gradu Zagrebu to možemo promijeniti na razini grada, da nema loptanja - kazao je Tomašević te dodao da mogu napraviti da to sve ide brže.
Kazao je i da ako obnova ne bude brza da će se ljudi odseliti iz centra grada.
Ponovno se osvrnuo na temu ima li policijsku zaštitu.
- Tu moram jednu stvar razjasniti. Ja nemam policijsku zaštitu niti sam je tražio. Pojačana je policijska aktivnost u sklopu redovnih njihovih aktivnosti na nekim od naših manjih javnih okupljanja. Došao sam na konferenciju pješice i tramvajem, krećem se po gradu, vidi me tisuću ljudi i u tom smislu nemam policijsku zaštitu. Što se tiče prijetnji, ozbiljnih prijetnji, do sada ih nisam imao. Osjećam se sigurno oko toga. Policija odlučuje o rizicima za naša javna okupljanja - kazao je Tomašević.
Komentirao je i izjavu premijera da "ljevica plače", a kada su napadali HDZ-ovce da nitko nije reagirao.
- Mogu samo reći da nitko od nas ne plače. Nisam tražio policijsku zaštitu niti sam je dobio. Nemam 24 sata policijsku zaštitu. Nema nigdje policije tu u civilu, a kamoli u službenim vozilima. Smatram da je ova kampanja bez presedana što se tiče razine huškanja i govora mržnje, a što se tiče dezinformiranje o čemu ste vidjeli informacije da postoji direktna veza između Škore i oglasa koji se šire društvenim mrežama. Takvom kampanju bi trebalo reći ne, bez obzira o kome se radi, kandidatu centra, desnice ili ljevice. Ne bih volio da niti jedan kandidat ima takav tretman. O svim pravnim postupcima ćemo razgovarati nakon izbora. Činjenica je da imamo velik broj kleveta na moj račun, bliže obitelji, suradnika, ali se bavimo kampanjom. Svaki dan imamo temu, komuniciramo s građanima, idemo po kvartovima, organiziramo šetnje, izložbe, radionice - kazao je Tomašević.