BITKA S COVIDOM

Tri hrvatska stručnjaka otkrivaju za Jutarnji: ‘Ovo je recept za mirno ljeto bez mjera!‘

‘Napokon imamo oružje u rukama kojim se može iskorijeniti bolest i zbilja ne bih mogao shvatiti kada to ne bismo iskoristili‘
Kolarić, Jonjić i Trobonjača
 Cropix

Sve europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, u nedjelju su započele, trenutno najjačim oružjem, napadati koronavirus. Riječ je o cjepivu koje znanstvenici smatraju najučinkovitijom obranom od covida-19, a hoćemo li i kada iz ove situacije izaći kao pobjednici, ovisi o tome koliko će se građana cijepiti.

Kako će - i kada - ovo cijepljenje utjecati na naše živote, pitali smo neke od vodećih stručnjaka. Stipan Jonjić, virusni imunolog, imunolog Zlatko Trobonjača i epidemiolog Branko Kolarić smatraju da dolazak cjepiva označava prekretnicu i dolazak povoljnijeg razdoblja koje može potpuno zaustaviti epidemiju, ali ne odmah. U početku, kažu, to nećemo primjećivati, no kad broj imunih (u koje ubrajamo one koji su preboljeli bolest i one koji su cijepljeni) naraste na više od 40 ili 50%, epidemija će posustajati, no neće nestati. Da bi u potpunosti nestala, s obzirom na veliki broj inficiranih pojedinaca, postotak imunih trebao bi biti veći i od 80%.

- Ako se svi oni koji imaju utjecaj na to pitanje uključe u pozitivnu kampanju, nadam se barem 70% procijepljenosti u široj populaciji i više od 90% među zdravstvenim radnicima, domovima za starije i drugim rizičnim skupinama - smatra Jonjić. Sličnog mišljenja je i Trobonjača koji govori da bi postotak imunih u populaciji trebao biti preko 60%, a ako želimo iskorijeniti epidemiju, i više od 70%.

image
Zlatko Torbonjača
Matija Djanjesic/Cropix

- Osobno procjenjujem da u populaciji trenutno imamo oko 20% rekonvalescenta, pa budemo li cijepili samo one koji nisu preboljeli bolest, trebali bi cijepiti oko dva milijuna ljudi.

Veliki pothvat

To je golemi javnozdravstveni materijalni i organizacijski pothvat koji neće ići ni glatko niti brzo - naglašava. Epidemiolog Kolarić zadovoljio bi se sa 70 posto cijepljenih, ali osobna želja je da ta brojka bude i 90 posto.

- Napokon imamo oružje u rukama kojim se može iskorijeniti bolest i zbilja ne bih mogao shvatiti kada to ne bismo iskoristili u potpunosti - govori.

Velik dio građana i dalje se opire cijepljenju. Kolarić upozorava da se građanima treba jasno objasniti da cjepivo nije štetno te da, iako se govorilo o brzom razvoju cjepiva, to i nije tako jer su ona napravljena prema već iskušanim metodama.

image
Paun Paunovic/Cropix

- S obzirom na niže povjerenje u znanost i tehnologiju naših građana u odnosu na ostale zapadne zemlje, držim da će upravo taj niski vakcinacijski entuzijazam biti najveći izazov želji javnog zdravstva da cijepljenjem eliminira epidemiju. Naši ljudi često u raznim događajima vide prevaru, korupciju, laku zaradu, zavjeru, skrivene ciljeve i sl., što je vjerojatno posljedica naše nedemokratske prošlosti i nedovoljno izgrađene vjere u društvene institucije. Ipak, očekujem da ćemo snažnom kampanjom i upornim objašnjavanjima pridobiti više od 60% naših građana za cijepljenje - govori Trobonjača koji smatra da će antivirusna imunost nakon cijepljenja biti snažnija i trajati dulje nego nakon preboljenja bolesti, osobito u odnosu na one koji su prošli infekciju asimptomatski ili preboljeli lakšu bolest.

I Jonjić je mišljenja da bi cjepivo trebalo rezultirati dugotrajnom imunošću, a čak ako vremenom ona i splasne, moguće je ponovo cijepljenje (revakcinacija) istim ili sličnim cjepivom, što će dovesti do brže i snažnije reakcije. To je temeljni princip funkcioniranja imunološkog pamćenja.

image
Stipan Jonjić
Matija Djanjesic/Cropix

- Po tom pitanju vidim da ima dosta nejasnoća u komunikaciji s javnošću. Naime, za razliku od koronavirusa koji "manipulira" imunim odgovorom inficiranog domaćina uključivši i imunološko pamćenje, kod cjepiva toga nema i za očekivati je da će ono ostaviti dugotrajnu imunost. Naravno, virusi vremenom mogu i tome doskočiti tako da mijenjaju svoje gene odnosno antigene, ali ako se to i dogodi, suvremene tehnološke platforme na kojima se zasnivaju ova nova cjepiva mogu u kratkom roku proizvesti inačice cjepiva za promijenjeni virus. Da zaključim, iako situacija još nije jednostavna, vakcinacija nam donosi puno nade i optimizma i tako to trebamo promatrati - pojašnjava Jonjić.

Nove procjene

Epidemiolog Kolarić smatra da bi imunost mogla potrajati šest mjeseci, možda godinu ili dulje. Moguća je, nadalje govori Kolarić, i sezonalnost samog virusa, tako da uz cijepljenje, ali i dolazak toplijeg vremena, možemo govoriti o normalizaciji života.

- Duboko sam uvjeren da ćemo sljedeći Božić dočekati onako kako smo naviknuli, uz obitelj, bez maski. No, naravno, sada je ključan trenutak da se pazimo, strpimo i izdržimo još malo, jer sada znamo da je kraj epidemije tu pred nama - govori Kolarić.

image
Branko Kolarić
Damjan Tadic/Cropix

Jonjić kaže kako nema konkretan odgovor na to pitanje, ali misli da će neke mjere morati ostati na snazi veći dio iduće godine. Naime, cijepljenje će se odvijati, smatra Jonjić, postupno i teško je vjerovati da ćemo do sredine godine imati procijepljenost koja bi jamčila kolektivnu imunost. Drugi razlog leži u činjenici da mi ipak još ne znamo štite li ova cjepiva istovremeno ne samo od bolesti već i od infekcije SARS CoV-2 virusom.

- Primjerice, ako vakcina ne jamči i zaštitu od infekcije sluznice našeg dišnog trakta, nije nemoguće zamisliti da virus može inficirati cijepljenu osobu pa čak i proširiti se, tj. inficirati nove ljude, iako je cijepljena osoba bez ikakvih simptoma - kaže Jonjić i dodatno pojašnjava da sva ta pitanja još čekaju eksperimentalne provjere i potrebna je zaista velika procijepljenost kako bi bili potpuno sigurni. Nastavno tome, sklon je razmišljanju da neke osnovne mjere ostanu sve dok epidemiološke procjene ne budu potpuno pouzdane.

Do kada i kakve ćemo mjere imati, ovisi prvenstveno o dinamici procjepljivanja, smatra Trobonjača, no uspijemo li cijepiti više od milijun ljudi tijekom proljeća, za pretpostaviti je da bi iduće ljeto moglo biti razdoblje kad bi mogli u većoj mjeri odahnuti i to ne samo temeljem povećanja broja imunih, nego i činjenice da ljeto ne pogoduje širenju virusa.

- Kako procjepljivanje bude napredovalo, epidemija će jenjavati jer će je suzbijati ne samo protuepidemijske mjere nego i konstantno povećavanje zastupljenosti imunih pojedinaca u populaciji. No, ne mislim da ćemo taj postotak premašiti u razdoblju kraćem od godinu dana, tako da će i u narednom razdoblju ova epidemija biti društveni problem, iako daleko manji - zaključuje Trobonjača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 10:00