StoryEditor
NEZAŠTIĆENE KOLONIJE

Uznemirujući video s Lastovskog otočja: Nemilosrdni predator upao u gnijezdo i pojeo ptića kaukala

Piše: Jutarnji HR
U vrlo kratkom vremenu štakori mogu naseliti cijeli otok. Povećanjem njihove brojnosti, povećava se i predacijski pritisak na morske ptice

U sklopu projekata LIFE Artina i Adriatic Seabird Guardians udruga BIOM bavi se uklanjanjem štakora sa četrnaest otoka Lastovskog otočja. Morske ptice, kao što je kaukal, nisu evoluirale način obrane od ovih predatora.

Snimka događaja na Lastovskom otočju zorno prikazuje kobnu opasnost koju nezaštićenim kolonijama ovih pučinskih ptica predstavljaju naknadno naseljeni predatori – štakori, piše BIOM.hr

Naime, štakori su došli na otoke uz pomoć ljudi, u brodovima, te su se na njima proširili iz istog razloga zbog kojeg se kaukali gnijezde na otocima – manjak ili nepostojanje predatora, te nedostatak konkurencije u potrazi za hranom. U vrlo kratkom vremenu štakori mogu naseliti cijeli otok. Povećanjem njihove brojnosti na otocima, povećava se i predacijski pritisak na morske ptice, jer štakori, budući da su pravi oportunisti, koriste sve dostupne izvore hrane pa tako i jaja i mlade ptiće.

Štakori su problematični u svim fazama razmnožavanja morskih ptica. U razdoblju polaganja jaja, štakori dolaze na gnijezda i hrane se jajima. Ptići morskih ptica, kao što je kaukal, koje su specijalizirane za gniježđenje na otocima, nisu evoluirale način obrane od ovih predatora.

Dok su ptići, kaukale izgledaju kao slatke plišane igračke, a kao odrasli imaju prilično jake i oštre kljunove. No, i dalje su prilično slabi i ne mogu se obraniti od predatora kao što je štakor. Prilikom terenskih aktivnosti na Lastovskom otočju ove godine udruga Biom zabilježila je upravo takav slučaj da je štakor napao i pojeo mladog ptića u gnijezdu.

Kaukal (Calonectris diomedea) je pelagička vrsta ptica cjevonosnica, za koje je karakteristično da veći dio godine provode na otvorenom moru, a na kopno dolaze za vrijeme gniježđenja. Cjevonosnice su dobile ime po “cjevčicama” na kljunu putem kojih izlučuju koncentriranu otopinu soli, što im omogućuje da piju slanu morsku vodu i tako prežive bez dostupne slatke vode.

Ova vrsta gnijezdi na našim pučinskim otocima, na Lastovskom i Viškom otočju. Gnijezdi se kolonijalno, a veličine kolonija mogu biti od svega nekoliko gnijezda, do nekoliko stotina.

Gnijezde u rupama i pukotinama malih izoliranih otoka na kojima stoljećima nije bilo prisutnih predatora, te su kao takvi predstavljali sigurno mjesto za podizanje ptića. Nakon izleganja, ptići ostaju u rupama ili pukotinama u stijenama, gdje ih roditelji hrane sljedećih nekoliko mjeseci.

Hrane se ribom, koju roditelji donose na gnijezda u noćnim satima. Dok su u lovu, mogu izbivati od gnijezda po nekoliko dana, a i preći nekoliko stotina kilometara. Zanimljivo je, da su, tik pred izletanje, mladi kaukali čak i teži od svojih roditelja, koji ih tada ostavljaju, a ptići nakon što ogladne, napuštaju svoje rupe i započinju samostalan život.

Jedna od aktivnosti udruge Biom u sklopu projekata LIFE Artina i Adriatic Seabird Guardians je uklanjanje štakora sa četrnaest otoka Lastovskog otočja. Otoci na kojima se vrši eradikacija posebno su odabrani jer se upravo na njima gnijezde naše vrste morskih ptica kojima štakori stvaraju probleme. Osim kaukala, na njima se gnijezde još jedna vrsta cjevonosnice, gregula (Puffinus yelkouan) te sredozemni galeb (Ichthyaetus audouinii) kojima štakori također jedu jaja i piliće.

“Sama eradikacija otoka provodi se vrlo intenzivno, te se otoci obilaze dva puta tjedno u razdoblju od oko 30 dana, ovisno o veličini otoka i brojnosti štakora na otocima. Jednom kada se primijeti da nema znakova prisutnosti štakora na otoku kroz neko razdoblje, smanjuje se intenzitet obilaska otoka, ali se i dalje prate. Štakori mogu preplivati do 700 metara na moru, te se mogu ponovno nastaniti ako dođu brodovima ili čamcima, piše BIOM.hr.

No, aktivnosti koje se trenutno provode na ovim otocima kroz projekte neće trajati zauvijek i zato je za dugoročan opstanak morskih ptica bitno uspostaviti godišnju kontrolu štakora na bitnim kolonijama”, istaknuo je Sven Kapelj, voditelj Programa za očuvanje ptica u udruzi Biom.

Projekt LIFE Artina – mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu provodi se na području Parka prirode Lastovsko otočje te viškog i palagruškog arhipelaga koji uključuju otoke Vis s okolnim otočićima, Biševo, Svetac, Brusnik i Jabuku kao i Veliku i Malu Palagružu. Projekt provodi  udruga BIOM  s Parkom  prirode Lastovsko otočje, BirdLife Maltom i Udrugom za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce kao partnerima. Projekt je sufinanciran iz programa LIFE Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. kolovoz 2020 16:07