RAZOTKRIVANJE POREZNE POLITIKE

ANALIZA BLOGERA KOJI RUŠE MITOVE Kako je bankrotirao hrvatski mirovinski sustav i zašto će naše penzije biti 700 kuna

    AUTOR:

  • OBJAVLJENO:
  • 09.03.2013. u 15:30

Damjan Tadić/CROPIX

Rastući deficit mirovinskog sustava sve izdašnijim plaćanjem poreza popunjavaju isti oni ljudi koji već uplaćuju u mirovinski sustav. Sustav je bankrotirao još prije 2004., a na aparatima ga održavaju golema dodatna izdvajanja poreznih obveznika

Proteklog tjedna na Vladinu profilu društvene mreže Facebook pojavio se sarkastičan, ali zanimljiv komentar u povodu objave ministra Miranda Mrsića. Ministar je, sjećamo se, najavio da namjerava dobnu granicu ulaska u mirovinu pomaknuti sa 65 na 67 godina. Komentar glasi:

Ja bih volio da 67-godišnji vozač Hitne pomoći dođe M. Mrsiću u trenucima njegove najveće nevolje i da ga zajedno sa 67-godišnjim tehničarom i 67-godišnjim liječnikom vozi u bolnicu kroz grad, izbjegavajući pritom dostavna vozila, autobuse i tramvaje koje voze 67-godišnji vozači, da ga na šalteru zaprimi 67-godišnja medicinska sestra, da ga na CT vozi 67-godišnji tehničar, da ga operira 67-godišnji kirurg, a previja ga 67-godišnja sestra na intenzivnoj… Napokon, M. Mrsić je iz zdravstvene branše, zna on najbolje.

U kratkom roku komentar je postao vrlo popularan.

Zamijenimo u tom komentaru, eksperimenta radi, najavljenu brojku 67 s brojkom od 65 godina, koja predstavlja aktualnu dobnu granicu za odlazak u mirovinu:

Ja bih volio da 65-godišnji vozač Hitne pomoći dođe M. Mrsiću u trenucima njegove najveće nevolje i da ga zajedno sa 65-godišnjim tehničarom i 65-godišnjim liječnikom vozi u bolnicu kroz grad, izbjegavajući pritom dostavna vozila, autobuse i tramvaje koje voze 65-godišnji vozači, da ga na šalteru zaprimi 65-godišnja medicinska sestra, da ga na CT vozi 65-godišnji tehničar, da ga operira 65-godišnji kirurg, a previja ga 65-godišnja sestra na intenzivnoj… Napokon, M. Mrsić je iz zdravstvene branše, zna on najbolje.

Uposleni 67-godišnjaci?

Možemo bez mnogo razmišljanja zaključiti da je priča o 67-godišnjacima jednako efektna kao i priča o 65-godišnjacima, barem u onom smislu ili ironiji na koju pažnju pokušava skrenuti autor tog komentara.

Koliko je danas zaposlenih građana starijih od 65 godina? Prema podacima HZMO-a, vidljivo je da osiguranika mirovinskog fonda, samim tim zaposlenih građana, starijih od 65 godina ima 10.019, što čini tek 0,7 posto ukupnog broja zaposlenih.

Onih iznad 67 godina, koji su u aktivnom radnom odnosu, stoga sasvim logično mora biti još i manje. Dakle, činjenica je kako manje od jednog od 100 vozača kola Hitne pomoći ima više od 65 godina, a isto je i s doktorima ili medicinskim sestrama. Strahovati, dakle, od scenarija prema kojem će se pomicanjem dobne granice sa 65 na 67 godina odjednom na ulicama naći masa vremešnih radnika jest glupost. Problem je samo što su mnogi uvjereni da je takav scenarij moguć.

Usput, bilo bi fantastično živjeti u svijetu u kojem svi građani stariji od 67 godina još uvijek rade. To bi značilo da su zdraviji od današnjih hrvatskih 67-godišnjaka i da posao ima i većina onih koji su mlađi od njih. No takav je scenarij pod našom socijalnom vladom, ili bilo kojom vladom kolektivističke orijentacije kakve vladaju ovim prostorima u posljednjih 20 i više godina, nemoguć. Kolektivistička vlast, napose lijeva , potiče ljude da na razne načine svoj radni vijek završe ranije. U Hrvatskoj u mirovinu u prosjeku odlaze s jedva navršenih 30 godina radnog staža. Uvjeti za punu starosnu mirovinu pretpostavljaju 35 godina radnog staža, ali u okviru mirovinskog sustava vlast građanima nudi nebrojene oblike prijevremenog umirovljenja.

Povlaštenih 8 milijardi

Od ukupnog broja umirovljenika, koji je krajem prosinca iznosio rekordnih 1,217.692, povlaštene mirovine prima 166.226 umirovljenika (13,6%), a invalidske mirovine 248.538 umirovljenika (20%). Prosječan iznos povlaštenih mirovina je cca. 4020 kuna, a “obični” umirovljenici, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema zakonima o mirovinskom osiguranju, u prosjeku primaju 2184 kune.

Povlaštene mirovine koje primaju branitelji (kako Domovinskog rata, tako i pripadnici HVO-a, partizani, domobrani), umirovljeni saborski zastupnici, suci ustavnog suda, članovi vlada..., u prosjeku su 80 posto više od običnih. Masa povlaštenih mirovina na godišnjoj je razini nešto iznad 8 milijardi kuna. Koliki je to novac? Evo primjera: Hrvatski Telekom d.d. u 2011. godini ostvario je 8 milijardi kuna prihoda.

Taj iznos čine svi naplaćeni računi od 2,4 milijuna mobilnih pretplatnika (uključujući prepaid korisnike - bonovi), zbrojeno s prihodima od 1,2 milijuna fiksnih telefona, zbrojeno sa 640.000 ADSL korisnika te ostalim uslugama.

Nakon troškova i oporezivanja HT-ovu dobit možete pomnožiti sa 4 da biste dobili iznos koji prime te povlaštene skupine u istom periodu. Dodajte još i invalidske mirovine (5,8 milijardi kuna) i tu ste negdje vrlo blizu Konzumovih godišnjih prihoda. U iznos koji se izdvaja za mirovine spadaju još razne privilegije i povlastice koje se isplaćuju na njih (zaštitni dodatak, tjelesno oštećenje, doplatak za njegu itd.).

Kako god priču o mirovinskom sustavu okrenuli, nikako se ne može osporiti da se zapravo radi o običnom Ponzi sustavu. Riječ je, dakle, o piramidalnom sustavu koji da bi opstao nužno mora povećavati svoju bazu. A bazu te piramide čine zaposleni građani, osiguranici. Upravo njihove uplate u mirovinski sustav moraju zadovoljiti potrebe male skupine korisnika na samom kraju životnog vijeka.

( Pišu: autor bloga Kapitalac i autor bloga Monopolizam)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Izdvajamo