Hoće li vladajuća koalicija smanjiti broj izbornih jednica s deset na pet, hoće li gay parovi moći posvajati djecu, koliko će država uštedjeti na ujednačavanju plaća među javnim službenicima. O svemu tome govori ministar uprave Arsen Bauk koji je upravo završio izmjene izbornog zakonodavstva za lokalne izbore.
Vlada je u Sabor uputila prijedlog s izmjenama Zakona o lokalnoj upravi prema kojem se izravno izabrani gradonačelnici više neće moći smijeniti na referendumu. Zašto ste se odlučili na takvo rješenje?
- Predvidjeli smo druge mehanizame prestanka mandata gradonačelnika s obzirom na to da se referendum o opozivu u ove četiri godine niti jednom nije proveo. Ali dovoljno je vremena da se to još jednom proanalizira.
Zašto radije niste uvjete za raspisivanje referenduma olabavili kako bi se on mogao provesti umjesto što predlažete ukidanje uz argument da nikada niti nije proveden. Pa nije niti mogao kad je uvjete za njegovo provođenje i prolazak bilo nemoguće ispuniti?
- Pitanje je da li bi liberalnije rješenje još više potenciralo nestabilnosti unutar lokalne samouprave.
Izborne jedinice
Mislite, dakle, da bi se kod olabavljenih uvjeta stalno tražio referendum za opoziv lokalnih čelnika?
- Tako je. Ne želimo da gradonačelnici budu lokalni šerifi, ali niti da budu glineni golubovi. Mislimo da je ovo rješenje prema kojem mogu biti smijenjeni četiri puta u mandatu, odnosno ako se ne donese godišnji proračun, dovoljan test.
Znači svaki put kad se donese proračun, na izbore idu gradonačelnik i gradsko vijeće?
- Da. To će ih potaknuti na dogovor. Ako se pod tom prijetnjom ‘nuklearne bombe’ ne mogu dogovoriti, onda je za zajednicu bolje da idu na izbore jer se očigleno radi o dvije skupine ljudi koji se ne mogu dogovoriti oko najvažnije stvari. Pitanje je kako bi onda vodili taj grad ili općinu.
Nefunkcioniranje između gradonačelnika i Vijeća ne mora biti samo oko proračuna, već i oko drugih stvari?
- I u svim drugim slučajevima proračun će biti mjesto susreta tih prijepora. Osim što ima ekonomsku dimenziju, proračun je i politički akt. Prema tome, gradonačelnik ili skupština tijekom godine moraju misliti o svim potezima jer znaju da kod donošenja proračuna dolazi do polaganja računa.
Ali sada više uopće građani neće imati mogućnost tražiti smjenu gradonačelnika kojeg su izravno izabrali, a nezadovoljni su njegovim radom.
- Zasad je to samo na gradskom vijeću. Pa i predsjednik Republike je neposredno biran, ali ga ne mogu opozvati građani već Sabor.
Lokalno izborno zakonodavstvo mijenjamo, a planira li Vlada promjene u izboru zastupnika u Sabor?
- Principi izbornog zakonodavstva za Sabor ostat će isti - bit će više izbornih jedinica i proporcionalni sustav.
Što znači više izbornih jedinica? Hoćete li ostaviti postojećih deset ili planirate smanjenje?
- O tome ćemo razgovore započeti u drugoj polovici iduće godine. Oni koji analiziraju sadašnju podjelu izbornih jednica znaju da na rezultat izbora broj jedinica nije od krucijalnog značaja jer kad god je više od pet, a manje od deset izbornih jednica rezultati su praktički isti. Bitno je da se u izbornim jedinica bira barem 14 do 15 zastupnika. A u veće intervencije u izborno zakonodstvo, primjerice uvođenje većinskog sustava - neće se ići.
Dakle eventulano ćete mijenjati broj izbornih jedinica, odnosno bilo bi ih manje od deset?
- Ja sam sklon tome da se izborne jednice podudaraju s granicama županija. Dakle, da u jednoj izbornoj jednici bude jedna ili više županija, a ne kao što imamo sada slučaj da su nam četiri županije rascjepkane u više jedinica. A nisam nesklon niti tome da umjesto deset imamo pet velikih izbornih jedinica.
Je li tome sklon i predsjednik Vlade i stranke Zoran Milanović?
- Nismo o tome razgovarali.
U saborskoj proceduri je Zakon o registru birača. Rekli ste da će zahvaljujući novim odredbama biti 300.000 birača manje u biračkim popisima?
- Točnije 339.650 jer je toliko hrvatskih državljana koji nemaju važeću iskaznicu.