Prema najcrnjim prognozama u Rusiji će zbog ekonomske krize izazvane pandemijom, propasti oko 3 milijuna poduzetnika, a više od 9 milijuna ljudi moglo bi ostati bez posla, od kojih samo u Moskvi milijun, što je nešto manje od 10 posto stanovnika glavnoga grada.
Uz nezaposlenost, očekuje se pojačano siromašenje stanovništva, pad potrošnje i investicija te zaostajanje na tržištu nekretnina. Zato su već sada napravljene mnoge mjere da se to ublaži. Kako bi odvratio takve nlagodne prognoze ruski predsjednik Vladimir Putin, osim stožera za borbu s koronavirusom, osnovao je u Kremlju krizni gospodarski stožer jer je Rusija, kao i cijela svjetska ekonomija, pred recesijom koja nosi veliku neizvjesnost.
Naime, ruski ekonomski stručnjaci, i oni u Kremlju i oni neovisni, ističu da je za negativne trendove u ruskoj ekonomiji odgovoran koronavirus, ali usporedno s tim, Rusiju je pogodio i drastični pad cijena nafte, dosad nezabilježen u 21. stoljeću. Dolaskom ljeta prestat će i tolika potreba za ruskim plinom.
Ruski ekonomski stručnjaci predviđaju da će recesija u Rusiji, ali i u svijetu, u najboljem slučaju potrajati najmanje dvije godine. Stoga su iz Kremlja poručili da bi se nadolazeća postpandemijska recesija morala rješavati zajednički, na globalnom nivou, u dogovoru najrazvijenijih zemalja, solidarno i odgovorno.
No, za Rusiju u ovoj godini predviđaju pad BDP-a 3 do 3,3 posto, u sljedećoj 2021. godini - 0,8 do 1 posto, a 2022. godine od 0,6 do 1 posto. No, za to je potrebna, u prvom redu, stabilizacija naftnog tržišta.
Naime, Rusija svoj proračun, podsjetimo, gradi na predviđanjima cijena nafte na svjetskom tržištu. Putin je predložio da se proizvodnja nafte ograniči na 10 milijuna barela na dan, jer su ionako sva skladišta nafte prepuna.
Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, kaže kako tankeri više ne služe za prijevoz nafte nego postaju "plutajući kanistri". Zato je najavio za četvrtak, 9 travnja, dogovor zemalja OPEC +, (oni okupljaju članice OPEC-a i zemlje koje ne ulaze u tu asocijaciju, poput Rusije i Kazahstana) da se dogovore jer "ovakva cijena nikome ne ide u prilog" te ponovno upozorio Saudijsku Arabiju da smanji proizvodnju i time zaustavi pad cijene nafte koja je već ispod 22 dolara. Neke zemlje čak više i ne kupuju naftu jer imaju prevelike zalihe ili neke, poput Kine, koriste situaciju da po jeftinim cijenama napune svoje rezervoare.
Rusija nadalje neće uvoziti benzin iz drugih zemalja kako ne bi došlo do pada cijena na njihovom tržištu. Doduše, ministar financija Anatolij Siluanov umiruje situaciju govoreći da ruska Naroda banka ima rezerve više od 550 milijardi američkih dolara i da će one biti upotrijebljene za sanaciju ekonomske krize i ublažavanje udarca na socijalu. Putin stalno govori da mirovine neće biti ugrožene, ali stručnjaci predviđaju da će zato "srednja klasa" podnijeti najveći teret krize i recesije.
On umiruje stanovništvo i time da Rusija sada uvozi samo 25 posto svih potreba za prehrambenim proizvodima, a do prije samo desetak godina to je bilo više od 60 posto. Osim toga, i ove godine, već treću godinu za redom, očekuje se rekordna žetva pšenice, a Rusija, unatoč padu cijena i na tom tržištu, ostaje jedan od lidera izvoza. U veljači je zabilježen pad sa 235 milijuna dolara za tonu na 218 milijuna, a očekuje se daljnji pad. Ove godine se predviđa da bi Rusija mogla izvesti od 32 do 35 milijuna tona pšenice, no i u zemljama EU očekuje se dobra žetva, ali se očekuje da bi potreba, zbog krize oko korone te potrebe za hranom, mogla pšenicu pretvoriti u novu "naftu".