CRNE BROJKE

SPLIT VS. ZAGREB Napravili smo usporedbu između dva najveća grada, dobili zanimljive rezultate i konačni odgovor je li Split zaista 'grad slučaj'

    AUTOR:
    • Saša Ljubičić

  • OBJAVLJENO:
  • 14.01.2020. u 17:34

Ranko Šuvar / Jakov Prkić / Željko Puhovski / Duje Klarić / Hanza Media

Ilustracija: policijske akcije na području Zagreba (lijevo) i na području Splita (desno)

 

Trostruko ubojstvo usred bijela dana u samom centru grada šokiralo je Splićane. Nije trebalo dugo čekati pa da na društvenim mrežama i portalima Split proglase “gradom slučajem”.

Zbog monstruoznog zločina u Velom Varošu pojedini su mediji Split okarakterizirali kao nesiguran grad, no policijske statistike to ni izbliza ne potvrđuju. Štoviše, ako se rade usporedbe sa širim zagrebačkim područjem, ispada da je u Splitu i okolici, što se opće sigurnosti tiče, stanje puno bolje.

Zamjenik načelnika PU splitsko-dalmatinske Marko Srdarević odmah je nakon uhićenja ubojice Filipa Zavadlava (25) javnosti dao do znanja da su se u prošloj godini na području PU splitsko-dalmatinske dogodila četiri ubojstva i da su njihovi počinitelji, u kratkom roku od izvršenja nedjela uhićeni i procesuirani.

Što kaže gola statistika kada promatramo broj kaznenih djela? U Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja ima 449.610 stanovnika, broj kaznenih djela u 2017. bio je 1097, a u 2018. smanjen je na 910. 

Od ukupno 4092 prijavljena kaznena djela na području PU splitsko-dalmatinske, prema policijskoj evidenciji razriješeno je njih 68 posto. Uspoređujemo li PU zagrebačku, koja pokriva prostor s dvaput više stanovnika nego što ih ima područje PU splitsko-dalmatinske, ukupni broj kaznenih djela u metropoli i njezinu prstenu nije po logici stvari veći dva, nego gotovo pet puta.

Na području PU splitsko-dalmatinske 2018. godine prijavljena su 4092 kaznena djela, a u PU zagrebačkoj njih 14.925. Od toga je u PU zagrebačkoj riješeno 53, jedva nešto više od pola, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji točno 68%.

I komparacija s Istrom, koja je također turistička regija, PU splitsko-dalmatinskoj ide u prilog. Na području istarske PU dva puta je manje stanovnika nego na teritoriju PU splitske, a broj prijavljenih kaznenih djela je nešto veći. Riječ je o 4183 nedjela prijavljena u Istri u 2018., od kojih je, kao i u Zagrebu, razriješeno njih nešto više od pola, točnije 52,4 posto.

Stručnjak: 'Split nije grad slučaj'

Što o svemu kaže dr. sc. Tonći Prodan, stručnjak za nacionalnu sigurnost? Je li Split nesiguran grad? Trebaju li građani i turisti strepiti za svoju sigurnost?

- Ni govora! Smeta mi što Split po više osnova prozivaju gradom slučajem, a to nije tako. I brojevi koje ste iznijeli govore tome u prilog. U komparativnoj analizi koriste se isti elementi, a oni u ovom slučaju pokazuju da Split nije u tom smislu nesigurniji od bilo kojega drugog velikog grada u Hrvatskoj. Stav o tome živimo li u sigurnom ili nesigurnom gradu ne može se formirati na osnovi medijskih naslova gdje se ovakvim slučajevima obično pristupa površno, na prvu, tražeći senzaciju, nego isključivo na temelju komparativnih analiza - kaže Prodan.

Dodaje da policija - ne u odnosu na konkretno kazneno djelo zbog kojeg se javnost propela na stražnje noge, nego općenito - mora zauzeti drukčiji psiho-socijalni pristup prema mogućim počiniteljima krvnih delikata. Znači, policija neloše reagira kad se kazneno djelo već dogodi, kad šteta već nastane, no predviđanjem problematičnih situacija može se, tvrdi Prodan, napraviti više.

- Narkomani, incidentne osobe, zlostavljači, teško mentalno oboljele osobe, svi su oni po raznim osnovama evidentirani kod medicinsko-socijalnih službi. Naravno da takve osobe ne možete unaprijed optužiti za bilo što ili im ograničiti temeljne slobode i prava ako ne postoji određena količina sumnje u počinjenje nekog kaznenog djela, ali svakako morate uvažiti činjenicu da su oni dio rizične skupine i da zbog određenih ‘okidača’ u sredini u kojoj se kreću mogu biti problematični - zaključuje Prodan.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo