Više od devet kilograma prstaca pronašla je u petak bujska policija u automobilu 52-godišnjeg hrvatskog državljanina, koji je te zaštićene školjke pokušao prokrijumčariti preko graničnog prijelaza Plovanija, te će protiv njega podnijeti kaznenu prijavu zbog trgovanja zaštićenim prirodnim vrijednostima.
Istarska policija u ponedjeljak je izvijestila kako je muškarac iz Buja zaustavljen u "fiatu" pulskih registracija kada je pokušao izaći iz zemlje, a 9,05 kilograma, odnosno 875 komada prstaca pronađeno je u stražnjem, prerađenom braniku automobila. Policajci su oduzeli prstace i komisijski ih, zajedno s djelatnicima Lučke kapetanije, vratili u more.
Protiv 52-godišnjaka bit će podnesena kaznena prijava zbog sumnje da je počinio kazneno djelo trgovanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.
Srednom srpnja, također na graničnom prijelazu Plovanija, u prtljažniku automobila 55-godišnjakinje iz Umaga pronađeno je oko 23 kilograma prstaca, vrijednih više od 80 tisuća kuna.
Prstaci su zaštićene školjke te ih je zabranjeno vaditi, držati, kupovati, prodavati, nabavljati, stavljati u promet, uvoziti i izvoziti, a njihovim naručivanjem u restoranima čini se kazneno djelo poticanja na kazneno djelo.
Kazneni zakon propisuje da će se onaj tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu prirodnu vrijednost, kazniti kaznom zatvora do tri godine. Ako to kazneno djelo počini prema strogo zaštićenoj divljoj svojti životinja, biljaka ili gljiva predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina, a ako ga počini iz nehaja do dvije godine.
Vađenje iz mora i prodaja prstaca u Hrvatskoj su zabranjeni od 1996. godine, no ti se školjkaši ilegalno vade duž hrvatske obale te prodaju ugostiteljima po cijeni između 250 i 350 kuna za kilogram, koji onda u restoranima košta između 800 i 1200 kuna.
Prstaci žive u hridinastim stijenama i većem kamenju, a da bi ih se izvadilo, stijene i kamenje razbija se čekićima, pa je dosad zbog toga uništen nemali dio hrvatske obale, a oporavak se ne očekuje ni za stotinu godina.
U Europi zabranu vađenja prstaca iz mora nemaju jedino Bosna i Hercegovina i Crna Gora, koje mogu tu školjku izvoziti, primjerice, u Sloveniju i Italiju.