DOŠLI DO ŠOKANTNIH ZAKLJUČAKA

Državna revizija pročešljala ZG Holding: ‘Plaće su vam 38.000 kn, a nitko ne zna što radite’

 Ronald Goršić / CROPIX

ZAGREB - U zgradi od oko šest tisuća četvornih metara na Vukovarskoj 41 smještena je upravna zgrada Zagrebačkog holdinga.

Tamo stoluje predsjednik Uprave Ivo Čović sa svojih 184 suradnika i tamo se donose sve ključne odluke u poslovanju gradske tvrtke od 13 tisuća zaposlenih.

Takozvana Direkcija utemeljena je i zato da bi se centralizirala javna nabava te što više administrativnih poslova bilo na jednom mjestu.

U Direkciji su tijekom mandata Ive Čovića radili i rade zastupnici u Gradskoj skupštini, njihove supruge, prijatelji lokalnih političkih moćnika, a poznato je otprije i da je Čović u Direkciji zaposlio svoje prijatelje i kolege iz HEP-a, Branimira Delića i Darka Belića.

Ispijanje kava

Za plaće ljudi u Direkciji godišnje se iz džepova Zagrepčana izdvaja 35 milijuna kuna, a oni na godišnjoj razini generiraju gubitak od 169 milijuna kuna. Ti su ljudi, zajedno sa šefovima svih podružnica, Holding u 2011. doveli u minus od 350 milijuna kuna.

To ih, međutim, ne sprečava da nastave s novim zapošljavanjima.

U zadnjih godinu dana broj radnika porastao je sa 133 na 184, a u 2012. za nove su kadrove predviđena dva milijuna kuna više.

Javna je tajna da mnogi od njih na posao ne dolaze redovito i da njihov angažman nije ni izbliza onakav kakav je predviđen njihovim ugovorima. Naši sugovornici kažu da je izbivanje s posla i ispijanje kave u okolnim kafićima sasvim uobičajena pojava u radnom danu desetaka zaposlenika u Direkciji.

Da ne govorimo o tome da neki od njih zarađuju i do 38 tisuća kuna bruto, što je više i od samoga predsjednika Uprave.

Prije nekoliko mjeseci u tu je zgradu prvi put ušla Državna revizija i pročešljala svu papirologiju, poslovne planove, sektor javne nabave, računovodstvo...

Zatekli su skandalozno stanje, a do nacrta revizije došla je redakcija Jutarnjeg.

Prema tom nalazu, koji bi uskoro trebao biti javno objavljen na njihovim stranicama, Holding nije smanjio troškove niti je restrukturirao tvrtku!

Rezultati poslovanja odstupaju od planiranih (predviđali su dobit, završili u gubitku od nekoliko stotina milijuna kuna), u sektoru javne nabave pronađeni su deseci zamjerki, troškovi su se u nekim knjigama drukčije prikazivali, obveze se nisu izvršavale, a nije provedena ni sistematizacija radnih mjesta, kao ni podjela odgovornosti i nadležnosti među zaposlenima.

Način organizacije računovodstva i evidentiranja poslovnih promjena je loš, zahtijeva višestruko unošenje podataka, povećava troškove i mogućnost pogreške. Ne evidentiraju se neki troškovi (poput 717 tisuća kuna na ime komunalnih naknada), ne izvršavaju se obveze (Zagrebačkim otpadnim vodama dugovali su 200 milijuna kuna za pročišćavanje), u pojedinim podružnicama, poput ZET-a, nije provedena reorganizacija poslovanja, razvoj sustava vodoopskrbe bio je predviđen za kraj 2011., a realizirano je samo 40 posto programa, investicijska ulaganja manja su za 60 posto od planiranih (285 milijuna umjesto 430 milijuna kuna)...

Ne žele komentirati

S nalazom revizije odmah smo suočili i Zagrebački holding, u kojem su nam odbili dati službene komentare jer dokument Državnog ureda za reviziju još nije objavljen.

- Postupak revizije poslovanja društva od strane Državne revizije još je u tijeku. Do okončanja postupka ne možemo komentirati bilo koji od preliminarnih nalaza Državne revizije.

Čim dobijemo konačno izvješće revizije, objavit ćemo ga na internetskoj stranici Zagrebačkog holdinga - izavio je glasnogovornik Dušan Viro.

Prema nacrtu revizije, najspornija je u Holdingu javna nabava, koja je “uglavnom zakonita”, no ni izbliza racionalna.

“Od 365 provedenih postupaka javne nabave, u 95 je pristigla samo jedna ponuda i zatim je zaključen ugovor. U većini slučajeva ne postoji obrazloženje inicijative za nabavu, opravdanost samog postupka, kao ni analiza isplativosti.

Napuhani ugovori

Najveći dio javne nabave obavlja se na temelju okvirnih sporazuma na rok od četiri godine. No, zaključeni su na temelju nerealno planiranih količina i vrsta robe, a često su obuhvaćene znatne količine i vrste robe koje se ne nabavljaju. U nekim slučajevima, u sektoru građevine, provođeni su postupci javne nabave nakon što su radovi obavljeni, a obračuni ispostavljeni”, stoji u reviziji.

Da bi potkrijepili nerealno planiranje u postupku okvirnih sporazuma, revizori navode da je Holding 2008. (do 2012.) sklopio 106 okvirnih sporazuma u iznosu od 2,8 milijardi kuna. Do kraja 2011. nabavljeno je robe, radova i usluga u vrijednosti od 800 milijuna kuna, odnosno samo 30 posto vrijednosti. Usto, u ovakvoj se vrsti ugovora katkad nabavlja roba koja nije obuhvaćena sporazumom.

“Zakonom o javnoj nabavi propisano je da ugovorene strane ne mogu mijenjati bitne uvjete okvirnog sporazuma”, stoji u izvješću, a naši sugovornici iz Holdinga tvrde da su postupci okvirnih sporazuma obavljani u skladu sa zakonom.

- Iz godine u godinu sustav se unapređuje, a ‘nerealni i napuhani okvirni sporazumi’ su rezultat činjenice da Holding prije osnivanja i udruživanja nije mogao preko noći centralizirati javnu nabavu.

Da bismo funkcionirali 24 sata dnevno svaki dan u godini i sve naše tvrtke, potrebno je sklapati takvu javnu nabavu, a ne svako malo raspisivati natječaje. Odlučili smo se za određivanje predviđenih, a ne točnih količina predmeta koje ćemo nabavljati - rekao je naš sugovornik iz Holdinga.

Uz nepravilnosti u javnoj nabavi, revizori su se posebno pozabavili troškovima zaposlenika, za koje i u samom Holdingu tvrde da su im velik teret. No, nemogućnost da režu troškove zaposlenih uvijek opravdavaju snažnim kolektivnim ugovorom.

Dodaci na plaću

Revizori o zapošljavanju kažu sljedeće: “Nakon osnivanja Holdinga nije donesen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, u većem broju slučajeva nisu sastavljeni opisi poslova i radnih zadataka, nisu utvrđeni uvjeti koje zaposlenik mora imati za pojedino radno mjesto, zaposlenici u Direkcijama imaju veće koeficijente od osoba koje rade isti posao u podružnicama, nije utvrđena podjela ovlasti i odgovornosti, kod premještanja zaposlenika ne zaključuju se novi ugovori o radu, već se plaće obračunavaju mimo toga, pa tako oni koji su premješteni iz podružnica u Direkciju ostvaruju dodatke na plaću i od 15 posto. Mimo kolektivnog ugovora isplaćuju se i subvencije za dobrovoljnu mirovinsku štednju, što iznosi oko tri milijuna kuna na godinu.

“Društvo uza sve to koristi i usluge posredničkih agencija za privremeno zapošljavanje, što je samo u 2011. stajalo 24 milijuna kuna. Predlaže se da se napravi preraspodjela poslova u samom Društvu kako bi se djelatnici zapošljavali isključivo za one djelatnosti koje ne mogu obaviti radnici tvrtke”, preporuka je Ureda za reviziju.

Naši sugovornici iz Holdinga za probleme sa zaposlenicima koje je utvrdila revizija kažu da upravo izrađuju jedinstveni katalog radnih mjesta, da su drastično smanjili broj zaposlenika preko agencija i da pregovaraju sa sindikatima o korekciji materijalnih prava.

Revizori: Grad bi trebao spasiti ZET većim subvencijama

Državna revizija pod posebno je povećalo stavila podružnicu ZET, poslovično najvećeg gubitaša u Holdingu, čije poslovanje guši cijelu tvrtku. Revizija je utvrdila da je ZET u 2011. imao prihode od 1,07 milijardi kuna - 568 milijuna kuna dobio je od Grada Zagreba, 316 milijuna od prodaje karata i 194 milijuna kuna od drugih prihoda. No, rashodi tvrtke iznose oko 1,46 milijardi kuna, zbog čega je ZET godinu završio u minisu od 383 milijuna kuna. Iz ranijih godina prenesene su obveze u iznosu većem od 700 milijuna kuna pa se ukupni gubitak penje na više od milijardu kuna. To znači da se prihodima od prodaje karata pokriva samo 26% troškova, pa Državni ured za reviziju predlaže temeljitu analizu stanja. “S obzirom na to da se troši više nego što se zarađuje i da je nabava tramvaja i autobusa obavljena bez analize isplativosti, potrebno je reorganizirati tvrtku i s Gradom utvrditi cijene subvencija i cijene prijevoznih karata”, stoji u nalazu.

Sve nepravilnosti u poslovanju Holdinga:

• Od 365 provedenih postupaka javne nabave u 95 je pristigla samo jedna ponuda i zaključen ugovor

• Krivo prikazivali račune: planirana je dobit od 220 tisuća kuna, a ostvaren gubitak od 352 milijuna kuna

• U građevini (za nepredviđene radove) provedeni postupci javne nabave nakon što su radovi obavljeni i ispostavljeni obračuni...

• Osim prava utvrđenih kolektivnim ugovorom, pojedinim zaposlenicima subvencionira se dobrovoljna mirovinska štednja!

• Nisu evidentirani troškovi komunalnih naknada u iznosu od 717.000 kuna

• Smanjenje troškova centralizacije poslovnih funkcija, restrukturiranje i unutarnja konsolidacija (osobito upravljanje i jačanje jedinstvenih i zajedničkih funkcija) najvećim dijelom nisu realizirani!

• Investicijska ulaganja za 60 posto manja su od planiranih (285 milijuna umjesto 430)

• Način organizacije računovodstva i evidentiranja poslovnih promjena (podružnice vode svoje knjige, konsolidirana bilanca u Direkciji) je loš - zahtijeva višestruko unošenje podataka, povećava troškove i mogućnost pogreške

• Vrijednost 237 garažnih mjesta prikazana po troškovima gradnje u iznosu od 44,5 milijuna kuna, što je 34 milijuna kuna više od prodajne cijene - navedeno nije u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom

• Nisu uplatili 199 milijuna kuna Zagrebačkim otpadnim vodama (ZOV) u 2011. za pročišćavanje voda

• Ne prikazuju PDV kod pročišćivača

• Za ZET nije kriv samo Bandić nego i povjeravanje usluga vanjskim izvođačima i neprovođenje reorganizacije poslovanja

• Nije kriv samo kolektivni ugovor nego i to što nije donesen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. U većem broju slučajeva nisu sastavljeni opisi poslova i radnih zadataka niti su utvrđeni uvjeti koje zaposlenik mora imati za pojedino radno mjesto. Nije utvrđena ni podjela nadležnosti i odgovornosti

• Nagrade i naknade zaposlenih u većem broju slučajeva veće su od porezno priznatih

• U tijeku je gradnja dviju škola i bazena za koje su izvršena ulaganja u iznosu od 123 milijuna kuna, međutim izvoditelj je jednostrano raskinuo ugovore o građenju

• Razvoj sustava vodoopskrbe bio je predviđen do kraja 2011., ali realizirano je samo 40 posto programa!

• Javna nabava - u većini slučajeva ne postoji obrazloženje inicijative i analiza isplativosti i opravdanosti nabave

• Najveći dio slučajeva javne nabave obavlja se na temelju okvirnih sporazuma - na rok od 4 godine - zaključeni na temelju nerealno planiranih količina i vrsta robe te su obuhvaćene znatne količine i vrste robe koje se ne nabavljaju!

• Bandić uložio 3,5 milijardi kuna u autobuse, tramvaje, zemljišta i nekretnine - bez analize isplativosti

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. svibanj 2024 11:01