Kakve e-knjige?! To neće uspjeti, najčešći su komentari nakon što je Kindle, Amazonov e-čitač, pušten u prodaju izvan SAD-a. Porast interesa i brzina kojom su ljudi u proteklim desetljećima pristajali na nove tehnologije neki su od argumenata onih koji su uvjereni da se nalazimo pred novom erom izdavaštva.
Ciljana publika izdavača e-knjiga u prvim godinama bit će mladi, najskloniji prihvaćanju novih tehnologija. Prvo će biti zahvaćeno tržište tzv. popularne literature, udžbenika i turističkih vodiča. Dosad je prodano tek oko dva milijuna e-čitača, a ozbiljni interes počet će tek kad njihova cijena sa sadašnjih 260 dolara padne na manje od 100.
Stoga smo zamolili književnika Krešimira Pintarića i filozofa Hrvoja Jurića da zauzmu suprotne strane i iznesu pet argumenta za i protiv e-čitača i e-knjiga.
Uz malu napomenu - kao što Pintarić uviđa i mane, tako su i Juriću jasne i prednosti elektroničkih knjiga.
ZA: Krešimir Pintarić
Kompaktnost
Prije nekoliko godina sam se selio i odlučio prije selidbe napraviti rigoroznu trijažu u kućnoj biblioteci. Iako sam se tako uspio riješiti više od polovice naslova, još u podrumu držim nekoliko vreća knjiga za koje sam prvotno mislio da ću ih također nekako smjestiti u novoj radnoj sobi, a sad već polako gledam pretrpanu policu s knjigama i razmišljam kako su sazreli uvjeti da još jednu vreću knjiga smjestim u podrum.
Mobilnost
Prije duljih putovanja uvijek isti problem s literaturom: mjesta u koferu je malo, već je ionako pretežak, a i ne vidim način kako predvidjeti koliko i što će mi se čitati jednom kad stignem na odredište. Obično je kombinacija dviju tanjih i dviju debljih knjiga sasvim dovoljna, ali neka samo zabrljam u izboru jedne deblje, veliki su izgledi da ću prije povratka ponovno čitati najbolju od preostale tri knjige.
Pretraživost
Svatko tko je ikad pokušao naći nešto određeno u knjizi koju je već pročitao, svjestan je kako je malo knjiga s kazalima, kao i da su rijetke knjige s dobrim kazalima i, za kraj, da ne postoji nijedno kazalo koje bi moglo odgovoriti na sva pitanja vezana uz sadržaj knjige. Beskonačno listanje raznih rječnika da i ne spominjemo.
Dostupnost
Imati u svakom trenutku na bilo kojem mjestu na raspolaganju “knjižaru” s nekoliko stotina tisuća naslova zvuči prilično impresivno. Možda čak donekle i paralizirajuće. I sve to po cijeni koja je niža od one za papirnato izdanje. Kad tome pribrojimo i sve one besplatno dostupne naslove u PDF-u, opasno se približavamo osrednjoj glavobolji.
Ekonomičnost
Ako bi trgovine namještajem police za knjige dijelile besplatno, još vam treba stambeni prostor u koji ćete ih smjestiti. Neka smještaj kućne biblioteke zahtijeva samo jedan četvorni metar, uz prosječnu zagrebačku cijenu od dvije tisuće eura, cijena čitača čini se zanemarivom. A i nije teško predvidjeti da će ona padati brže od stambenih kvadrata, ako cijena stanova uopće bude padala.
PROTIV: Hrvoje Jurić
Temeljitost
Očigledne su neke prednosti elektroničkih knjiga i časopisa: veća brzina i jednostavnost u dostupnosti, dijeljenju s drugima, pretraživanju sadržaja, povezivanju činjenica itd. Ali ja ipak preferiram klasične, papirnate knjige. Brzina i jednostavnost nisu vrijednosti same po sebi. Štoviše, često nas zavode, odvlače od bitnoga i čine površnima. Klasična je knjiga, u tom smislu, mnogo poštenija partnerica. Fast food ponekad rješava problem gladi i manjka vremena, ali je nezdrav.
Opaske
Vjerujem da neki više vole čitati na ekranu, ali ja ne volim. Mnogo i previše koristim kompjutor i internet, pa mi knjiga često predstavlja utočište. Ali to je ipak stvar ukusa. Iako ne znam kako se ljubitelji elektroničkih knjiga nose s pomagalima potrebnima za takvo čitanje kad su u krevetu, u tramvaju i vlaku, u bolničkoj čekaonici, na WC-u ili na plaži. Osim toga, u elektroničkim knjigama ne mogu olovkom i vlastitim znakovljem obilježavati tekst, niti svojim rukopisom pisati bilješke na marginama. Zato elektroničke knjige i članke, kad ih koristim, printam na papir i tek onda čitam.
Čarobnost
Volim fizički kontakt s knjigom i papirom. Knjiga nije samo tekst i sadržaj, nego i fizički objekt koji ima svoju povijest, sadašnji trenutak i budućnost. Kao što jedna pjesma kaže: knjige nisu dobre i loše, komunikativne i autistične, prekretničke i dosadne; knjige su plave, tvrde, vruće, umrljane, svijetle, prašnjave, istrošene, nevine ili neprimjetne, tuđe, zaboravljene, i 1000 primjeraka jednoga djela je 1000 knjiga o kojima se nikada neće moći napisati prikazi i osvrti u časopisima koji su predviđeni za to.
Pouzdanost
Čitanje, pa i egzistencija elektroničkih knjiga ovise o tome ima li ili nema struje, odnosno internetske veze. To ne samo da mi osobno ne pruža osjećaj pouzdanja, nego mislim da i općenito stvara probleme u dugoročnom čuvanju i korištenju elektroničkih knjiga. Također, današnje elektroničke knjige zavise od hirovitosti tehnološkog napretka: hardveri i softveri se stalno mijenjaju, dok se uvezani papir s otisnutim slovima nije mnogo promijenio od Gutenberga do danas. Možda sam tu naprosto suviše konzervativan, a možda sam i traumatiziran zato što sam više puta iskusio krhkost elektrodistribucije i kompjutorskog hardvera.
Stalnost
Idu mi na živce euforične priče o “smrti knjige” i jedino zbog toga sam “protiv elektroničkih knjiga”. Ne treba jedno umrijeti da bi se drugo rodilo. Ali ne vjerujem da će papirnate knjige ikada izumrijeti. Možda jedino ako izumre sve drveće. Naravno, svjestan sam ekoloških posljedica zagovaranja papirnatih knjiga, ali s jedne strane, postoji recikliranje papira, a s druge strane, u doba elektroničkog i virtualnog zagađenja treba misliti i na mentalnu ekologiju.