Novo bežično čudo stvorit će potrese koje će na otvorenom moru potopiti mornaricu poput dječjih brodića u kadi, što će rezultirati danom univerzalnog mira...
Tim riječima World Magazine slavnoga izdavača Josepha Pulitzera najavio je 1907. godine članak Nikole Tesle “Plimni val koji eliminira mogućnost nastanka rata”. Taj više od 100 godina star Teslin članak opet je privukao pozornost kad je objavljen u knjizi “The World on Sunday: Graphic Art in Joseph Pulitzer’s Newspaper ”.
Autori knjige Nicholson Baker i Margaret Brentano predstavili su na 128 stranica fascinantnu kolekciju članaka koji su objavljeni u World Magazineu od 1898. do 1901. među kojima su priče i eseji intelektualnih divova toga doba poput Johna Steinbecka, Williama Steinbecka, H. G. Wellsa, Roberta Edwina Pearyja i našeg Nikole Tesle .
Brod na daljinski upravljač
“Upravo u ovom trenutku, kada svi napori idu prema mirnoj arbitraži, narodi se pripremaju potrošiti goleme iznose u projektiranje i gradnju monstruozne flote vojnih brodova. Stoga bi bilo korisno skrenuti pozornost javnosti na pojedinačne ciljeve pomorskog napada i obrane. To je moguće zahvaljujući teleautomatici, a to će vjerojatno postati odlučujući faktor u bliskoj budućnosti”, piše Tesla u uvodniku svojeg eseja.
Tih godina genijalni je izumitelj tragao za efektnim načinima demonstracije bežičnog prijenosa energije pa je tako na Long Islandu eksperimentirao s brodom na daljinsko upravljanje. Tako je došao na ideju bežičnog torpeda kojim bi se mogli napadati neprijateljski brodovi, o čemu je početkom 1907. godine pisao u New York Timesu.
Učinkovit i u obrani
Ideju bežičnog torpeda zatim je proširio na plovilo “neograničene sposobnosti uništenja”. U osnovi te invencije jest plovilo na daljinsko upravljanje koji nosi 20 do 30 tona jeftinog eksploziva. Kad brod stigne do mjesta gdje je neprijateljska flota, aktivira se eksploziv i dolazi do plimnog poremećaja. To rezultira stvaranjem vala koji potapa neprijateljske brodove.
“To je brod bez ijedne žive duše, ali sposoban raditi sve za što je dizajniran, kao da je potpuno opremljen s neustrašivom posadom koja sluša naredbu svog kapetana”, zapisao je Tesla, istaknuvši da je njegov brod savršeno prilagođen praktičnim dnevnim zahtjevima.
“Tijekom napada mogao bi uništiti nacionalnu flotu. No, on je podjednako učinkovit u obrani. Ako je opremljen propisanim akustičnim i električnim uređajima, ne treba strahovati od opasnosti da će ga oštetiti podmornice i obična torpeda”, naglasio je Tesla.
Grafički atraktivno predstavljen, Teslin članak “Plimni val koji eliminira mogućnost nastanka rata” 21. travnja 1907. objavljen je u World Magazine, a tek desetak dana kasnije u stručnom časopisu English Mechanic and World of Science. To je bila uobičajena Teslina praksa tih godina jer je nakon 1899. genijalni izumitelj gotovo prestao objavljivati u znanstvenim časopisma i okrenuo se nastupima u medijima te držanju popularnih predavanja u javnosti.
Otkad je u lipnju 1900. godine objavio esej “Problem povećanja ljudske energije” u Century Magazineu svojeg prijatelja Roberta Johnsona, Nikola Tesla stalno je bio u središtu kontroverzi. Njegovi kolege znanstvenici kritizirali su ga zbog zamisli koje su graničile s fantastikom, poput prijenosa signala s Marsa.
Neispunjena obećanja
“Prije desetak godina Tesla je bio elektroinženjer koji je najviše obećavao. Danas njegovo ime izaziva tek žaljenje što su njegova obećanja morala ostati neispunjena”, objavio je početkom 20. stoljeća stručni mjesečnik Electrical Age.
No, tisak je i dalje bio vjeran slavnom izumitelju jer su Teslina predviđanja prodavala novine. Nikola Tesla sve se više okretao medijima ne bi li svojim ekscentričnim istupima privukao pozornost investitora koji bi financirali njegove ambiciozne projekte poput tehnološkog parka Wardenclyffe na Long Islandu.
Uistinu, Tesline vizije izložene u javnosti privukle su slavnog arhitekta Stanforda Whitea koji je projektirao mnoge poznate zgrade u New Yorku.
Početni kapital za Wardenclyffe, u čijem je sklopu bio Teslin laboratorij i 29 metara visok toranj za bežični prijenos energije, dao je milijarder J. Pierpont Morgan. Gradnja Wardenclyffea počela je 1901. godine, a stala 1905. godine jer je Pierpont Morgan odustao od daljnjeg financiranja. U ljeto 1906. godine, pak, Stanforda Whitea ubio je jedan bankar poremećena uma koji je bio uvjeren da je arhitekt u vezi s njegovom ženom.
Iako se nad životom genijalnog izumitelja već nadvila tamna sjena zbog financijskog kraha njegovih projekata, on se i dalje odijevao po posljednjoj modi i kretao u otmjenom newyorškom društvu, a stanovao je u finom hotelu Waldorf-Astoria. U ranim 50-im godinama života bio je zgodniji i profinjeniji nego prije.
Nedovršen rad
Margaret Cheney, autorica knjige “Tesla, čovjek izvan vremena”, smatra da su se gorka razočaranja što ih je izumitelj doživio početkom 20. stoljeća trajno odrazila na njegovu osobnost. Pritisnut razočaranjima i stresovima, postajao je sve ćudljiviji. No, njegov je stvaralački genij ostao jednako snažan kao i prije. Tako je 1906. godine izradio prvi model svoje turbine, a 1907. godine iznio ideju stvaranja plimnog vala koji će potopiti neprijateljske brodove. No, poput mnogih drugih njegovih radova, i taj je ostao nedovršen, ostavivši generacijama koje su dolazile prostor da ga tumače prema svojim potrebama.