Makar potpuno razrušeni, Kupari i danas ostavljaju impozantan dojam. Uništen nekadašnji vojno-turistički kompleks u Župi dubrovačkoj unatoč razrušenim hotelima, ogromnoj travi i zaraslim palmama, istovremeno kao da vrišti da je riječ o nekadašnjem i budućem turističkom raju. Tih 340 tisuća četvornih metara ima sve. Prirodnu uvalu utisnutu između brežuljaka Goričina i Pelegrin, prekrasne plaže, među kojima je i ona s prepoznatljivim kamenim terasama, krase zeleni perivoji i potok Taranta koji se ulijeva u more.
Avenua Grupa u vlasništvu ruskog poduzetnika Sergeja Gljadelkina na kraju se jedina pokazala spremnom investirati gotovo 100 milijuna eura, i ako dobiju natječaj, stvoriti luksuzan resort Ritz-Carlton Kupari. Nekadašnji turistički kompleks koji je u pet hotela i kampu 1989. godine pobrojao za to vrijeme nevjerojatnih milijun noćenja, nakon 25 godina konačno bi trebao biti obnovljen. Prvi gosti u resort trebali bi ući 2020. godine.
Foto: Tom Dubravec/CROPIX
SIMBOL KOMPLIKACIJA
Dok turizam u Dubrovniku ruši sve rekorde, veliki turistički potencijal u šest kilometara udaljenoj Župi i dalje stoji razrušen. U prvih devet mjeseci 2015. godine Dubrovnik je ostvario novi rast na gotovo 2,8 milijuna noćenja, najkorišteniji portal za rezervaciju smještaja Booking.com u Župi dubrovačkoj nudi tek jednu ponudu u lokalnom pansionu. Kupari kao da su postali simbol svih komplikacija investiranja u Hrvatskoj, naročito kad je riječ o bivšim vojnim objektima. Nekoliko ministarstava i državnih službi za konačno raspisan natječaj čak je tri godine sređivalo papire. Manji dio zemljišta formalno je bio u privatnom vlasništvu jer ugovori nikada nisu uneseni u zemljišne knjige. I dalje su velike nejasnoće oko korištenja pomorskog dobra. Je li natječaj uspio i jedina predana ponuda ruskog investitora s pismom namjere Marriotta International valjana, iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom trebali bi objaviti narednih dana. Kupari su zasad još uvijek projekt na papiru.
Kada se s glavne ceste prođe kroz nekadašnju rampu JNA prvo što upada u oči ostaci su pomoćnih zgrada i kotlovnica. Na ulazu nitko ne pita tko ste i gdje ćete, i tako već 14 godina tijekom kojih s prostora od 340 tisuća četvornih metara može ući tko želi i odnijeti što želi. I mnogi koriste tu priliku. Čak i danas, nakon toliko godina, kada prolazite ovim ogromnim kompleksom, negdje u dubini ostataka nekadašnjih predivnih hotela čuju se udarci čekića. Netko odvaljuje mramor, cijevi ili nešto treće. Unatoč tome što su slučajni gosti odnijeli sve što su mogli, kompleks otkriva ostatke nekadašnje ljepote. Zaraslim perivojima u početku su šetale ugledne češke dame, a kasnije žene najviših oficira JNA. Danas su ostali tek skeleti nekadašnjeg elitnog turističkog naselja.
Foto: Tom Dubravec/CROPIX
Prvi hotel Grand Česi su sagradili u klasicističkom stilu 1920. godine. Bio je to prvi hotel u Župi dubrovačkoj. Prije hotela na tom mjestu nalazila se tvornica crjepova Kupa, po kojoj su Kupari i dobili ime.
U hotelu su još uvijek ostaci nekadašnjih salona koji svjedoče o tome kako je prostor nekada bio lijep.
U nekada predivnom hotelu danas su tek hrpa šute i razvaljene prostorije. Saloni u kojima se nekada plesalo danas su potpuno uništeni.
Pedesetih godina prošlog stoljeća JNA je na tom golemom prostoru u prekrasnoj prirodnoj uvali odlučila izgraditi zatvoreni turistički kompleks u kojem su boravili časnici i njihove obitelji. Osim hotela, izgrađena su i dva rezidencijalna objekta za Josipa Broza - Vile Tito i Jovanka. Vile se nalaze oko dva kilometra od odmarališta Kupari te su i danas rezidencijalni objekti kojima upravlja Ministarstvo obrane i izvan su koncesijskog područja. Prema grubim procjenama, nekadašnja je država u izgradnju vojnog odmarališta s dvije Titove vile investirala oko milijardu američkih dolara.
Nekadašnji vojno-turistički kompleks u Domovinskom ratu 1991. godine uništila je JNA. Bivši vlasnik nije imao milosti. Fosfornim bombama spalili su kat po kat hotela Kupari. U ostacima tog hotela i danas se nalazi 33-metarski bazen u kojem je vaterpolo klub Jug tijekom zimskog razdoblja igrao utakmice. Na vratima svlačionica još uvijek stoje natpisi “Domaći” i “Gosti”. Sve što je bilo vrijedno ukradeno je i odneseno na vojne brodove. Dio hotela gađan je s raketnih topovnjača.
Foto: Tom Dubravec/CROPIX
Nakon oslobađanja dubrovačkog područja u Kuparima je bilo smješteno IV. Zborno područje Hrvatske vojske. U tri od pet hotela još se uvijek moglo boraviti. No, kada je i Hrvatska vojska 2001. godine napustila te objekte, Kupari su definitivno doživjeli krah. Vojno-turistički kompleks predan je na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju, odnosno njihovoj tvrtki kćeri Clubu Adriatic.
Nikada nije realiziran projekt javno-privatnog partnerstva koji su tada predlagali u Clubu Adriatic. Umjesto toga, zaključena je potpuna pljačka i devastacija objekata, i to kao državne imovine za koju očito nitko nije mario. Odnosilo se sve - prozori, vrata, sanitarije, instalacije. Sve što je bilo na dohvat ruku. Hotelske stube nekad obložene mramornim pločama, debljine 15 centimetara i dužine oko metra, potpuno su ogoljene.
NAJLJEPŠA PLAŽA
Ploče su teške i više od stotinu kilograma pa je jasno zašto su, u pravilu, ogoljene samo stepenice koje vode do prvog kata. Na hotelskim terasama povađene su kamene i mramorne ploče.
Prateći objekti na jednoj od najljepših plaža na dubrovačkom području također su devastirani.
Od tada je prošlo novih 14 godina u kojima su Kupari stajali kao ruševina koju se tek tu i tamo isticalo kao jedan od najvećih turističkih potencijala u zemlji.
Kupari se sastoje od pet hotela i kampa. Prvo je u tom vojnom odmaralištu 1961. godine izgrađen hotel Goričina 1 kapaciteta 162 kreveta. Tri godine kasnije sagrađen je hotel Pelegrin kapaciteta 419 kreveta. Taj hotel spada u značajna djela moderne arhitekture 60-tih godina. Hotel Kupari sagrađen je 1978. godine. Riječ je o najvećem hotelu kapaciteta 554 kreveta. Kapaciteti su dodatno podignuti 1983. godine kada je sagrađen hotel Goričina 2 kapaciteta 352 kreveta. Hoteli su ukupno imali kapacitet od 1626 kreveta. Kasnije je izgrađen i autokamp za 4500 gostiju. Nekada se u tim objektima za goste spremalo 7000 obroka dnevno, a danas se ruševine između ostalog koriste i kao poligon za igranje paintballa.
Foto: Tom Dubravec/CROPIX
MEDITERANSKI VRT
Natječaj koji bi napokon mogao dovesti investitora u Kupare ponudio je model kojim se ne prodaje državno zemljište, već investitor dobiva koncesiju na 99 godina. Investitor koji dobije Kupare, hotel Grand kao zaštićenu građevinu ne smije srušiti. U Avenue grupi Grand žele pretvoriti u luksuzni spa i relax hotel od 12 smještajnih jedinica, a obnovu će provesti prema konzervatorskim uvjetima. Sve ostale uništene objekte koji nisu zaštićeni, investitor koji dobije projekt, srušit će.
Dobiju li projekt Kupari u Avenue Grupi najavljuju da će gotovo 100 milijuna eura uložiti u izgradnju dva nova luksuzna hotela s kapacitetom od 400 smještajnih jedinica, što je značajno ispod dozvoljene gradnje kako bi se osigurao luksuz koji je iznad postojećih pet zvjezdica u Hrvatskoj.
Terasastom gradnjom planiraju zadržati predivan pogled na more iz hotelskih soba i uklopiti se u vizure okoliša. Planiraju i izgradnju po dva restorana i bara te malo privezište za luksuzne jedrilice koje će gosti koristiti za izlete.
Predviđeni su i luksuzni bazeni, kongresna dvorana, ali i zadržavanje i uređenje predivnog okoliša koji je pravi prirodni mediteranski vrt. Zapadno i južno od hotela Pelegrin planirane su denivelirane terase kao sunčališta.
Odustajanje dosad zainteresiranih investitora potvrđuje da i posljednji natječaj za Kupare nije idealan. Uz visoka jamstva u iznosu od šest posto investicije, stroge uvjete i osiguravanje vlastitog kapitala za trećinu investicije ima otvorenih pitanja u kojima će investitor ovisiti o državnoj i lokalnoj samoupravi.
Foto: Tom Dubravec/CROPIX
Među njima je opseg i način gospodarskog korištenja pomorskog dobra, koji će tek definirati lokalna uprava kada donese urbanistički plan, što su neki investitori protumačili kao preveliku nesigurnost da bi ulazili u investiciju od 100 milijuna eura.
Dodatni minus su i parlamentarni izbori jer iako je riječ o velikom projektu i međunarodnom natječaju, eventualna promjena vlasti uvijek nosi određenu nesigurnost.
Dobra je vijest to da u Hrvatsku možda prvi put stiže svjetsko hotelsko ime Marriott International s brendom Ritz-Carlton, koje će definitivno donijeti novu dodanu vrijednost hrvatskom turizmu.