Na Brijunima je ovog ljeta posve mirno, na otoku nema investitora ni radova, a cijelo ljeto nije bilo ni nove predsjednice. “Odlazak na Brijune nije u planu”, rečeno nam je u Uredu Kolinde Grabar-Kitarović, što je valjda i prvo ljeto od Josipa Broza kako šef(ica) države nije tu. Pitate li kultnog papagaja Kokija koji već više od trideset godina stanuje na Velom Brijunu i prvorazredna je atrakcija za turiste “gdje je Tito” odgovorit će, “nema Tita”. Ostale su samo uspomene i najava nekog novog vremena kada će Hilton, Four Seasons ili Ritz Carlton izmijeniti izgled otočja tako čvrsto vezanog uz bivšeg jugoslavenskog Maršala, koji je onamo prvi put došao 1947. godine. Pet godina kasnije otkrio je Vangu i osobno započeo s krčenjem makije. dok je sve ostalo povijest.
Budućnost će uskoro početi. Cilj je, kako Nedjeljni Jutarnji ekskluzivno doznaje, u što skorije vrijeme hotele Neptun, Istra i Karmen pretvoriti u dva objekta s pet zvjezdica, kapaciteta 335 planiranih kreveta i izmjena i rekonstrukcija svih postojećih objekata. Planira se i gradnja novog hotela Golf i spa resorta kapaciteta 186 soba, koji će sagraditi jedna od najrenomiranijih hotelskih kuća u svijetu. Građevinska operativa će na Brijune za koji mjesec i već bi sljedeće sezone otok mogao poprimiti donekle drukčiji izgled.
Dugoročne odluke
Početak je to ambicioznog projekta koji će od Brijuna stvoriti “čudo na Mediteranu”. “Na projektu se intenzivno radi. S obzirom na to da je visina ulaganja koju želimo preko milijardu kuna, to pred nas stavlja obavezu da od početka prema investitorima nastupimo tako da su jasne mogućnosti i ograničenja”, rečeno nam je u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Razlog zbog kojeg javnost gotovo na kapaljku doznaje što se sprema očito je taj da se mogućim investitorima ostavi mogućnost da mirno, bez pritisaka, mogu donijeti odluke koje će dugoročno izmijeniti izgled Brijuna.
A ništa više neće biti kao do sada, s oronulim hotelima i vilama. Ukupno bi na Brijunima trebalo investirati 1,5 milijardi kuna, obavljene su dubinske analize, a ministar Mihael Zmajlović kaže da se računa na top turističku klasu i da je zainteresiranih više nego za Kupare. Posebno vodi računa kako bi se pomirila turistička ponuda i zaštita okoliša.
“Konzervatorska studija ukazala je na čak i više mogućnosti nego što smo procjenjivali, jer je preporuka konzervatora da se Brijuni vrate u ‘zlatno doba’, odnosno razdoblje između dva svjetska rata. Tada je bilo puno više objekata koji nakon bombardiranja uglavnom nisu obnovljeni jer se Veliki Brijun pretvorio u gotovo privatni prostor. To omogućava ulaganja i gradnju u puno većim gabaritima nego što smo mislili”, tvrde u ministarstvu.
Do sada je tako napravljena studija izvedivosti projekta koja je u skladu s uobičajenim svjetskim normama. Završena je prva faza i predložen koncesijski model i obuhvat koncesijskog područja koji se sastoji od središnje zone otoka veliki Brijun, zone izdvojenih vila, zone golf igrališta i uslužne zone u Fažani.
Održivi razvoj
“Upravo je studija koju je izradio konzultant detektirala neke značajne prepreke koje bez ovakve dubinske analize nisu bile vidljive. A to je, među ostalim, značajni dio neriješenih imovinskopravnih odnosa, problem infrastrukture, kao i potreba izmjene prostornog plana jer ne odražava ni trenutno stanje, a kamoli omogućuje razvoj Brijuna na održiv način”, tvrde u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Napravljena je, tvrde, konzervatorska studija koja je baza svega i, što je najvažnija stvar, koja se dogodila u zadnjih 30 godina. “Sve dosadašnje rasprave, ideje i planovi bez te studije nisu bili ničim utemeljeni.
Nalazi konzervatora dali su jasne smjernice za izmjene prostornog plana koji priprema Ministarstvo graditeljstva kao nositelj izrade prostornog plana državne razine i prema informacijama s njihove strane očekuje se da će se koncem godine naći u Saboru koji ga mora usvojiti, s obzirom na to se radi o prostoru nacionalnog parka.
Na Brijunima ovog ljeta ima napretek turista koji su okupirali stare, već pomalo umorne ljepotice, hotele i vile. Tu su petnaestu godinu za redom glumci predvođeni Radom Šerbedžijom, koji je hollywoodski luksuz radije zamijenio studentskim standardom kakav vlada u rezidenciji Ulyssesa. Svaki put kada se u zraku osjeća promjena vlasti, od ljevice na desnicu, kreće i udar na legendarnog glumca kojem se broje krvna zrnca i koji tada mora vikati do neba “da je Hrvat”.
Kako sada stoje stvari, glumci bi mogli biti i prve žrtve novodolazećeg vala obnove Brijuna. Upravo na mjestu bivšeg vojnog objekta u kojem se smjestio Ulysses, u malim špelunkama bez ikakvog komfora, trebao bi niknuti mondeni hotel, tik do mora. “Mi svake godine mislimo da nam je i posljednja na Brijunima, ali ljeto prođe i ništa se nije dogodilo. Tako je i ovog ljeta, iako se šuška da će baš na mjestu gdje smo mi biti Hilton”, kažu nakon uspjele premijere “Antigone”, koja je dokazala da je i 2000 godina nakon što je starogrčki dramatičar opisao muke tebanskog kralja Laja priča aktualna i danas, pogotovo nakon makljaža na ovim prostorima. “Od svih nesreća najveća je ljudska glupost”, napisao je mudri Sofoklo i imao je više nego pravo!
A gluposti nije nedostajalo ni na ovom rajskom otočju i u nacionalnom parku koji se sastoji od 14 otoka i otočića ukupne površine 34 četvorna kilometara, od Velog Brijuna, Malog, Svetog Marka, gaza, Okrugljaka, Šupina, Šupinića, Galija, Grunja, Vange, Madone, Vrsara, Kozade do Svetog Jerolima. Tko se sve nije prepucavao desetljećima kako bi Brijuni trebali izgledati, da bi se svakom promjenom vlasti najavljivali spektakularni projekti od kojih do sada nije bilo ništa. Trideset se godina iz ljeta u ljeto govori o projektima koji bi trebali preporoditi Brijune i do sada nije od svega bilo ništa. Ovog puta, tvrde ministri Zmajlović i Lorencin, planovi će se i realizirati.
Dvorac iz prvog stoljeća
Duga je povijest Brijuna, od trećeg stoljeća prije Krista kada su se tamo pojavili nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, lovom, ribolovom, a alat izrađivali od kamena, kostiju i pruća. Slijedilo je ilirsko pleme Histri, pa Rimljani koji su ostavili i ladanjski dvorac iz prvog stoljeća s termama i Venerinim hramom. Kasnije su Brijune zvali rajskim otokom netaknute prirode, rajem na zemlji. Otočje je prepuno povijesno-kulturnih znamenitosti, od Kastruma, starog naselja pravilnog tlocrta, bazilike svete Marije, crkvice sv. Germana iz 15. stoljeća, Gradine, da bi austrijski magnat Paul Kupelwieser krajem 19. stoljeća kupio cijelo otočje i udario temelje turizma. Boravila je tu austro-ugarska krema, igrali su se polo turniri, došao je i golf, prema kojem moderni Hrvati još imaju toliko podozrenja.
Ali, Brijuni kakve sada znamo dobili su takvu sliku kada je Josip Broz odlučio prisvojiti ovaj raj. Na Vangi je 1953. podignuta sjenica na odmor, kasnije je sagrađen ribarski salon, pa Titov kabinet, bravarska radionica i kovačnica. Tu je Tito primao svoje goste, od Fidela Castra do Yassera Arafata, tu su udareni temelji nesvrstanosti, a Maršal se odmarao u društvu filmskim zvijezda. Obični građani nisu imali pristup otočju, vojska je sve strogo kontrolirala, a u dijelu gdje su kasnije dolazili Stipe Mesić i Ivo Josipović, a još se očekuje Kolinda, nije se mnogo izmijenilo. Rezidenciju je također nagrizlo vrijeme, ali večera na terasi s koje puca pogled na more nezaboravan je događaj za obične smrtnike.
Ovih se dana užurbano pripremao dolazak Predsjednice i vojnici su u povjerenju pričali da je sve spremno za njen kraći radni odmor na Brijunima. Osoblje je bilo spremno, sve je uglancano, kuharice su pripremile menu, ali je očito na Pantovčaku ocijenjeno da bi bilo previše da Kolinda Grabar-Kitarović i par ljetnih dana stoluje na mjestu toliko vezanom uz druga Tita. Pogotovo nakon kanonade napada koji su došli i od strane Predsjednice, ali još više od sve moćnijeg HDZ-ova gazde Tomislava Karamarka.
Među onim što je sve bilo spremljeno za mogući dolazak šefice države su i elektro automobili koje je koristio Tito, a sama reparacija koštala je gotovo 3000 eura. Nabavljeni su i neki novi, pa i elektro kamionet koji će služiti u branju mandarinki na Vangi. Uostalom, elektro automobili su i jedino prijevozno sredstvo na Brijunima, nabavljeni u Poljskoj i Kini. Nisu jeftini, koštaju i 9000 eura, s time da su kineski povoljniji, a na otoku kažu da nisu ništa lošiji od poljskih. Dnevni najam za turiste, koji traje pet sati, košta 200 eura, a jedan sat iznajmljivanja 40 eura.
Kada dođu stranci
Na Brijunima inače ne vlada neka posebna skupoća, pogotovo ne za one koji su ovog ljeta prošli Dubrovnikom. Kava je kao u Zagrebu, a starinski kolači na terasi hotela Neptun koštaju kao i piroška u dubrovačkom Mlinaru. Noćenje u najboljem od svih hotela je nešto manje od 150 eura, a u ostalim stotinjak. “Samo da tako ostane, jer kada dođu stranci, više nećemo moći ni zakoračiti na Brijune. Ovo si još možemo priuštiti na dan, dva”, kaže režiser Arsen Ostojić.
Kupari i Brijuni trebali bi hrvatskom turizmu donijeti 2500 novih kreveta. Ministar turizma, agilni i uspješni Darko Lorencin, tvrdi da je značajan preduvjet ostvarenja projekta Brijuni Rivijere pokretanje Velikog Brijuna koji će podignuti letvicu kvalitete i diktirati kvalitetu investitora na području Rivijere. Milanovićevoj je vladi stalo da se s tim krene što prije, a Lorencin tvrdi da se radi o vrhunskoj investicijskoj prilici, po atraktivnosti na samom vrhu u Mediteranu.
Do prve lopate na Brijunima i nekoga tko će doći s najmanje 300 milijuna eura, kako bi u zamjenu dobio koncesiju na nepoznati broj godina, ipak će proći još nešto vremena. Razgovarali smo s nekoliko turista koji su ovih dana boravili na Brijunima i svi su složni u ocjeni da je ovo i u stanju kakvo je danas, “nešto neviđeno”. “Proputovao sam cijeli svijet, bio u najluksuznijim hotelima, ali Brijuni su posebni. Usprkos tome što iz tuševa ne curi voda, a recepcija glavnog hotela izgleda kao omladinski hostel”, kaže Nijemac Egon Huster. Oni najbogatiji mogu unajmiti i neku od vila uz samo more, time da najluksuznija košta za sedmodnevni najam 92.500 kuna. Sve su pune cijelu sezonu, a bit će tako i u rujnu. Ni elektro automobili ne smiju do njih, jer turisti takvog platežnog razreda uz domaćicu i stalne pune košarice voća moraju imati i potpuni mir.
U glumačkom raju je drukčije. Nenadmašni mag organizacije Duško Ljuština doveo je kuhare i konobarice iz zagrebačke ugostiteljske škole, a na besplatni ručak ili večeru često se znaju prošvercati i slučajni prolaznici koji kupe jednodnevnu kartu za posjet otoku. Ljuština je nakon toga uveo kontrolu i glumcima i gostima podijelio akreditacije, jer Ulysses gleda na svaku kunu, koliko god im se prigovaralo da dobivaju velik novac iz državne kase. Malo je kazališnih projekata koji sami zarade toliko da se iz godine u godinu mogu producirati predstave europske vrijednosti, a Ulyssesu je upravo to uspjelo. A, uostalom, da nema tog “besplatnog boravka na Brijunima”, kako bi hadezeovci mogli jezičavom potpredsjedniku Sabora, esdepeovcu Nenadu Staziću, uvijek izvlačiti i stavljati pod nos “ljetovanje za sedam kuna”. Prava je istina, međutim, da je tih sedam kuna zapravo boravišna taksa koju plaća svatko tko posjeti Brijune, pa tako i gosti Ulyssesa. Popis za plaćanje boravišne takse, na kojem je bilo i Stazićevo, vidio je neki novinar i to je također ušlo u povijest, pa će u vrućoj predizbornoj jeseni sigurno opet biti spominjano tih sedam famoznih Stazićevih kuna.
I među glumcima se došaptavalo “hoće li doći Kolinda”, ali je na premijeri “Antigone” nije bilo, iako je Josipović bio stalni gost premijera. Došao je Jakovina, bilo je tu još nešto političara, ali su svjetla medijskih reflektora ipak bila okrenuta splitskoj Lori odakle je Predsjednica odlazila na pijacu, vozila trajekt i rješavala nagomilane probleme s građanima. “Ako ne budete druge godine u Vladi, moći ćete kod Ljuštine prodavati karte”, šalili su se glumci na račun lijevih političara.
Titov Zoo vrt
Ostaje i pitanje što će biti sa zoološkim vrtom i životinjama koje je dobio Josip Broz Tito od svojih nesvrstanih prijatelja. Safari park jedini je u Hrvatskoj, a osnovan je 1978. godine. Nehru, Indira Gandhi, Sékou Touré, Haile Selasije darivali su Titu egzotične životinje, antilope, ljame, slonove, ali je malo od njih ostalo. Indira Gandhi darovala je slona Sonyja, u to vrijeme i najvećeg indijskog slona u Europi, a ostala je njegova družica Lanka. Prije dvanaest godina dogodio se jedinstveni slučaj, mješanac somalijske ovce i muflona, a još je jedna brijunska atrakcija kafić unutar safarija iz kojeg odjekuju samo operne arije. Jedno od najposjećenijih brijunskih mjesta je izložba fotografija Josipa Broza, na kojoj se vidi devedeset državnika, kraljeva, predsjednika i premijera koji su tu boravili. I dok se mi ne možemo dogovoriti je li Tito bio državnik koji je obilježio u jednom vremenu ove prostore ili diktator i zločinac, strani turisti takvih dilema nemaju i s mnogo poštovanja razgledavaju izložbu i govore o Titu. “Pa svi mi u Europi ravnodušni smo prema našoj povijesti, kakva god ona bila. Na prošlo vrijeme gledamo današnjim naočalama”, kaže mi Austrijanac Wolfgang Riedl koji već godinama redovno posjećuje Brijune.