NEMA DOGOVORA

HDZ: Glasanje dijaspore ne treba rješavati u Ustavu

    AUTOR:
    • Veronika Rešković

  • OBJAVLJENO:
  • 15.02.2010. u 18:14

ZAGREB - Saborska radna skupina za izradu zajedničkog prijedloga promjena Ustava zaključila je danas da nema dogovora vladajućih i oporbe oko četiri točke ustavnih promjena - glasanja dijaspore, dodatnog prava glasa za manjine, cenzusa za raspisivanje referenduma te odredbe o trajanju obveznog besplatnog obrazovanja.

- Postigli smo visoki stupanj suglasnosti da oko te četiri točke nije postignuto suglasje - rekao je Vladimir Šeks, predsjednik Radne skupine, na koncu dvoiposatne sjednice. Podsjetio je, ipak, da bi trebalo ubrzati donošenje ustavnih promjena jer, kako je rekao, "bez uvođenja europskog uhidbenog naloga u Ustav nema zatvaranja poglavlja 23. u pregovorima s EU" te da treba "završiti s tom trakavicom", što je uzbunilo opoziciju.

- Opa, počeli su lagani pritisci! - negodovao je Josip Leko (SDP).

Najviše se danas ponovno raspravljalo o glasačkom pravu dijaspore. Vladajući su po prvi put iznijeli stav da uopće ne bi trebalo dirati članak 45. Ustava, koji regulira opće i jednako pravo glasa za sve hrvatske državljane, pa time i prava glasanja onih bez prebivališta u Hrvatskoj.

- To se može riješiti tekućim zakonima - rekao je Emil Tomljanović (HDZ). No, u HDZ-u nisu precizirali jesu li te izmjene oko dijaspore nužne, hoće li uopće i kada krenuti s njima. I njihov koalicijski partner Milorad Pupovac (SDSS) smatra da ne treba dirati Ustav oko dijaspore, da se to treba rješiti izmjenama zakona, ali, za razliku od vladajućih, on je naglasio da bi zakonske izmjene trebale ići istodobno s izmjenama Ustava.

U SDP-u, pak, ustraju na prijedlogu da se pitanje glasanja dijaspore rješava kroz bilateralne sporazume, posebno sa zemljama u okruženju, što bi, smatraju, doprinijelo boljoj kontroli izbora u inozemstvu. Za njih je također važno pitanje da se odrede biračka mjesta u inozemstvu, da se može glasati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Vladajući su, pak, odbacili ideju međudržavnih sporazuma za glasanje dijaspore jer, kako je rekao Šeks, Hrvatska bi morala sklopiti veliki broj takvih sporazuma i pitanje je bi li tada baš svi mogli glasati, što bi bilo suprotono ustavnim pravima građana.

U današnjoj raspravi ponovno se spominjao i fiksni broj zastupnika dijaspore, što je početno stav HNS-a. U načelu, za tu mogućnost otvoreni su i u HDZ-u, dok su SDP-ovci protiv.

- Problem se želi reducirati kvotom, s dva ili pet zastupnika dijaspore. To možda može proći, ali što smo time postigli oko načela glasanja - zapitao je SDP-ovac Leko. Njegov stranački kolega Neven Mimica išao je i korak dalje:

- Takvim rješenjima dovodimo u nesrazmjer glasanje nacionalnih manjina i dijaspore. Manjine dobijaju veću zastupljenost nego dijaspora. Trebalo bi voditi računa o ravnoteži - upozorio je Mimica.

Da su oko vrućeg pitanja dijaspore vladajući i opozicija, pa i dojučerašnji partneri u oporbi - SDP i HNS, na različitim pozicijama, jednostavno je oslikao Pupovac:

- Trebamo reći: to je vruća kaša i svi se bojimo da se ne opečemo. U tome nema nevinih, netko je samo više ili manje hrabar - poručio je potpredsjednik SDSS-a.

Što se tiče dodatnog prava glasa za manjine, vladajući su se sukladno koalicijskom dogovoru s manjincima usaglasili da se po tom pitanju ne dira u Ustav, nego da se to riješi kroz izmjene Ustavnog zakona o manjinama i izbornog zakona, koje bi išle istodobno s ustavnim promjenama. Prema njihovom dogovoru, manjine do 1,5 posto udjela u stanovništvu imale bi "dvostruko" pravo glasa, a one iznad (to su sada samo Srbi) išle bi s općim listama u deset izbornih jedinica i imali bi tri zajamčena zastupnika. Oporba, pak, ustraje da se svim manjinama, bez razlike, u Ustavu jamči dodatno pravo glasa.

Iako svi odbijaju da je oko ustavnih promjena riječ o "vezanoj trgovini", istupi dijela članova radne skupine upravo idu tome u prilog.

- Malo Vlada, pa malo mi u Saboru, bavimo se skoro pa tehničkim pitanjima, i više time "tko će koga", nego time što bi nam doista trebalo - rekao je u jednom trenutku Josip Leko.

Oproba, ali i SDSS, negodovali su da nema zapisnika sa sastanka u Vladi, gdje su se proteklih tjedana obavljale glavne konsultacije oko promjena Ustava s premijerkom i čelnicima parlamentrane opozicije.

Nakon što je danas zaključeno kako vladajući i oproba nemaju zajednički stav o ustavnim promjenama, vrući krumpir je vraćen strankama i njihovim šefovima. Za izglasavanje promjena Ustava potrebna je 2/3 većina zastupnika, dakle HDZ to neće moći učniti bez podrške najveće oporbene stranke, pa je vjerojatno da će sad glavni dio pregovora ići upravo na relaciji Jadranka Kosor - Zoran Milanović.

Izdvajamo