Američki istražitelji, nakon istrage o korupciji industrijskog diva Daimler , utvrdili su da je isplaćeno mito za Hrvatsku, u postotku, veće od onoga što ga je ta tvrtka, u istu nelegalnu svrhu, isplatila u Rusiji i Kini. Čini se da Hrvatska, mala srednjoeuropska država, ima veće korupcijske apetite od ogromne Rusije i najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Kine.
Optužnicu su detaljno sastavili u američkom ministarstvu pravosuđa. Optužena tvrtka, njemački Daimler, priznala je krivnju, pristala na nagodbu i složila se s kaznom od 185 milijuna dolara. Prijetila im je mnogo veća kazna, gotovo dvije milijarde. Daimler je, dakle, da spasi sebe, iznio sve tajne poslovne podatke, umiješao svoje klijente i izvukao se iz pravnog problema. Uz skupe savjete korporacijskih odvjetnika. Zato se, u slučaju Hrvatske, ne spominju konkretna imena, već uopćeni termin, poput onog o hrvatskim Vladinim dužnosnicima. Uz to su i djelatnike IM Metala, prema američkoj pravnoj definiciji, uvrstili u istu skupinu.
Državno odvjetništvo u Zagrebu, pak, zatražilo je dokumentaciju i pokreće istragu koja će obuhvatiti niz hrvatskih državljana. Neki su i političari. Šime Lučin, Mato Crkvenac i Ljubo Jurčić, tri bivša SDP-ova ministra, potpisnici su ugovora. Mesić je, na zadovoljstvo HDZ-a i pogotovo optuženog Rončevića, odlikovao jednog od direktora Daimlera, pa i njega uključuju među političke sponzore tog ugovora. U prilogu objavljujemo dokumente ministarstva pravosuđa SAD-a o korupciji u Hrvatskoj.
U službenim papirima, koje je Jutarnji dobio iz američkog Ministarstva pravosuđa (Department of Justice), korupcija tvrtke Daimler detaljno je opisana u dva dokumenta.
Prvi je dokument s naslovom “Izjava o stanju stvari”. Tu se pojašnjava sudska nagodba. SAD će odustati od kaznenog progona uz uvjet da tvrtka Daimler prizna krivnju, plati naknadu i dopusti neovisnu reviziju svih poslova i poslovne dokumentacije.
‘Neprilična plaćanja’
Drugi dokument je izdvojena, detaljnija informacija o poslovanju ogranka Daimler Export and Trade Finance GmbH (ETF) s Hrvatskom. Čini se indikativnim da su ovakvi posebni, detaljni dokumenti o korupcijskim operacijama Daimlera, sastavljeni samo za tri države: Hrvatsku, Rusiju i Kinu.
Ključni dio priče o prodaji vatrogasnih vozila stoji u dokumentu pod naslovom “Pozadina Daimlerova podmićivanja u Hrvatskoj”. Dakle, inkriminirani EFT, ogranak Daimler Financial Services AG (DFS), dio je korporacije u potpunom vlasništvu Daimlera. Taj isti ETF, tvrdi američka vlada, obavljao je, a to se definirano kao “neprilična plaćanja”, hrvatskim vladinim dužnosnicima i “trećim stranama s razumijevanjem da će ista biti proslijeđena, u punom ili djelomičnom iznosu... kako bi se osigurala prodaja 210 vatrogasnih vozila Vladi RH”.
Američko ministarstvo pravosuđa iznosi i povijest cijelog posla. Napominju da je 2002. tadašnja Vlada RH odlučila izdvojiti 75 milijuna eura i dodijeliti ga Ministarstvu unutranjih poslova da bi se kupila nova vatrogasna vozila. Javni natječaj je prvo poništen te 2003. opet raspisan i uvećan za 10 milijuna na ukupno 85 milijuna eura. Ta sredstva su dodijeljena konzorciju, koji je predvodio ETF, za isporuku kamiona u razdoblju od 2003. do 2009.
Instrument Vlade
“ETF je znao da će biti potrebna tzv. neprilična plaćanja hrvatskim vladinim dužnosnicima kako bi se osigurao ugovor o vatrogasnim vozilima”, napominju istražitelji Odjela za prijevare američkog Ministarstva pravosuđa. Dodaju da je na inzistiranje Vlade Republike Hrvatske, a prije objave javnog tendera, njemački ETF uključio IM Metal u svoj konzorcij. Pojašnjavaju i da je IM Metal bio svojevrsni “instrument” hrvatske vlade te iz tog razloga djelatnike IM Metala definiraju kao “strane dužnosnike” u skladu s američkim zakonima po kojima je podignuta optužnica.
Amerikanci napominju da je na dan ili oko 3. svibnja 2002. njemački ETF potpisao ugovor s IM Metalom. Hrvatska tvrtka se složila da ETF podrži u pregovorima s klijentima u Hrvatskoj. “U tom trenutku to je bila samo Vlada Republike Hrvatske”, stoji u dokumentima.
Na dan 23. svibnja 2003. ili oko tog datuma ETF, Daimler, IM Metal i drugi potpisali su novi ugovor i time je poništen raniji natječaj.
Zavaravanje traga
U razdoblju od 2002. i sječnja 2008. ETF je uplatio oko 3 milijuna eura IM Metalu i/ili njihovim glavnim ljudima, a vezano uz prodaju vatrogasnih kamiona hrvatskom MUP-u. Istražitelji jasno tvrde da su u ETF-u znali da je dio novca namijenjen ljudima u IM Metalu, a drugi dio hrvatskim Vladinim dužnosnicima izvan tvrtke IM Metal.
Uz spomenuta plaćanja preko IM Metala, utvrđene su i isplate od oko 1,673.349 eura za dvije posredničke tvrtke iz SAD. One su od 2002. do siječnja 2008. cijeli ili dio iznosa transferirale u Hrvatsku. Biotop Group iz Delawarea i Marketing and Research Consultants (MRC) iz Wyominga, utvrdili su istražitelji, osnovane su samo za tu svrhu. Primjerice, 4. ožujka 2004., šest dana prije potpisivanja ugovora o poslovnom konzaltingu s ETF-om i u namjeri da se “zavara prava priroda nelegalnih isplata za koje se znalo da će cijele ili djelomično biti upućene dužnosnicima hrvatske vlade”. Jutarnji je jučer pokušao ući u trag ovoj kompaniji, ali ona više ne postoji.
Novac i darovi
Istražitelji su utvrdili da “Biotop i MRC nisu davale zakonite usluge EFT-u dovoljne da opravdaju tako velike uplate” te sve to vodi do zaključka da je “ETF davao novac i darove te stvari od vrijednosti dužnosnicima Vlade RH kako bi oni ETF-u i matičnoj kompaniji, Daimleru, osigurali i održali posao...”
Davali milijune eura, Mercedese, plažali putne troškove
U četvrtak, 1. travnja, pred okružnim sudom u Washington DC-ju treba se održati postupak i službena nagodba prema tužbi SAD-a protiv Daimlera AG. Njemački proizvođač vozila, među kojima je i Mercedes Benz tereti se za podmićivanje najmanje 22 stranih vlada i dužnosnika kako bi osigurao poslove. Osnova za postupak u SAD-u je prisutnost Daimlera i izdavanje dionica na njujorškoj, pacifičkoj, čikaškoj i filadelfijskoj burzi te njegovo korištenje američkih bankovnih računa.
Kako stoji u nagodbi, Daimler bi trebao priznati krivnju i američkim tužiteljima, koji se pozivaju na Zakon o inozemnim korumpiranim radnjama iz 1977. godine (FCPA) i njegove amandmane, odnosno zabranu “određenim klasama ljudi i entitetima da plaćaju dužnosnike stranih vlada kako bi osigurali ili održali poslove ili osigurali neprilične prednosti”, isplatiti ukupno 185 milijuna dolara odštete. Daimler se još, preko svojega zastupnika, poznate međunarodne odvjetničke tvrtke Scadden Arps, obvezao da ubuduće poštuje propise i dopusti da neovisni revizor Louis Freech tri godine nadgleda knjige i poslovanje.
Prema sudskim papirima u koje je Jutarnji imao detaljni uvid, američki su pravnici procijenili da je Daimler kršio zakon iz više razloga, a među njima su i veoma decentralizirani sustav prodaje, korporacijska kultura koja tolerira i/ili ohrabruje davanje mita te nezakoniti postupci nekih ključnih rukovoditelja, kao što su negdašnji šefovi prekomorskog odjela i unutarnje kontrole te direktori pojedinih podružnica. To je, kažu, omogućilo Daimleru da u transakcijama što su se odvijale u SAD-u ostvari dobit od 50 milijuna dolara. Uz to, Daimler je u svojim poslovima koristio i posredovanje i račune trećih strana.
Rusija - Velik posao i visoka cijena mita
Daimler je u Rusiji od 2000. do 2005. godine imao značajne poslove i ukupnu prodaju od 1,4 milijardi eura, od čega je pet posto, ili 64,660.000 eura, ostvareno prodajom vozila državnim institucijama. Amerikanci sada procjenjuju da je od toga oko 3,000.000 eura otišlo za potkupljivanje ruskih dužnosnika ili drugih posrednika.
Kina - Više od 4 milijuna eura mita
U Kini je Daimler poslove vodio preko svoga DaimlerChrysler China Ltd.-ja (DCCL) u Pekingu, a vozila prodavao preko više ispostava. Iako DCCL nije direktno prodavao vozila u Kini, neki njegovi službenici posredovali su u prodaji vozila iz jedinica u Njemačkoj vladinim institucijama i tvrtkama. Od 2000. do 2005. uposleni u DCCL-u ili Daimleru uplatili su za poslove, uglavnom prodaju kamiona i Unimogsa, vrijedne ukupno 112,357.719 eura, najmanje 4,173.944 eura, i to kao postotak od prodaje, putni trošak za delegacije i darove vladinim dužnosnicima.
Slično je bilo i s poslovima u Vijetnamu, Turkmenistanu, Mađarskoj, Turskoj, Indoneziji, Srbiji i Crnoj Gori, Tajlandu, Uzbekistanu, Latviji...