Povjerenik za zdravstvo i zaštitu potrošača Tonio Borg, koji je ranije bio ministar vanjskih poslova Malte, za dva tjedna ostaje bez jednog dijela svog resora jer će prvi hrvatski povjerenik Neven Mimica preuzeti resor zaštite potrošača. U ekskluzivnom intervjuu za Jutarnji list Borg otkriva da će mu s jedne strane nedostajati taj važan resor zaštite potrošača, ali s druge strane imat će više vremena baviti se resorom zdravstva. Upravo u tom resoru najesen se događa velika promjena u EU, jer će stupiti na snagu direktiva o prekograničnom liječenju koju Komisija već dugo zagovara. Borg, koji se kao povjerenik za zdravstvo bavi i promocijom smanjenja ovisnosti o pušenju, međusobnim priznavanjem lječničkih recepata, prevencijom širenja virusa, mijenjanjem procedure proglašavanja pandemija i drugim pitanjima vezanima za zdravlje građana EU, smatra da će hrvatski građani imati velike prednosti nakon što Hrvatska postane članica EU 1. srpnja ove godine. Svoj resor smatra jednim od dokaza zašto je bolje biti u Europskoj Uniji nego ostati izvan nje.
Za dva tjedna Hrvatska napokon postaje članica EU. Što će time dobiti hrvatski građani na području zdravstva?
- To je izuzetno važno pitanje. Nedavno su me pitali i što Italiji, državi osnivačici Europske Unije, donosi članstvo u EU po pitanju zdravstva. Važno je, znači, podsjetiti i stare članice zašto je i po tom pitanju bolje biti u Uniji nego ostati izvan nje. Često spominjem deset glavnih prednosti zašto je dobro biti u EU i u pogledu zdravstvene zaštite. Neke od tih prednosti su već usvojeni zakoni, a drugi su u vidu prijedloga. Primjerice, direktiva o prekograničnom liječenju koja omogućava, pod određenim uvjetima, građaninu da se liječi u drugoj državi članici i da mu, nakon povratka, njegova država vrati novac. Drugi razlog je poznata ‘zdravstvena iskaznica’ prema kojoj hrvatski građanin ne smije biti diskriminiran nigdje na teritoriju EU ako tijekom posjeta doživi nezgodu. Ako primjerice slomi nogu u Londonu, mora imati uslugu kakvu ima i državljanin Velike Britanije. Ako je za Britance usluga besplatna, mora biti i za njega. To su samo neke od prednosti zašto je bolje biti članica EU. Naravno, postoje još mnoge druge, primjerice direktiva o prekograničnim opasnostima po zdravlje. Hrvatska će sudjelovati, ako se uskoro usvoji direktiva, i u zajedničkom europskom tenderu za nabavu cjepiva za cijelu Europsku Uniju.
Sudjelovat će i u inicijativi, koju smo sada predložili, o borbi protiv krivotvorenih lijekova, kroz direktivu o pušenju sudjelovat će u naporima za smanjenje i prevenciju pušenja. Ne želimo objaviti rat duhanskoj industriji, ali želimo smanjiti ovisnost o pušenju. Još jedan primjer prednosti je međusobno priznavanje recepata za lijekove. Ako vam liječnik u Hrvatskoj prepiše lijek, taj recept ćete moći koristiti za kupnju lijeka i u Francuskoj ili u Njemačkoj bez potrebe da vam ga mora prepisati liječnik u tim državama.
Građani u Hrvatskoj često za neke preglede ili liječenje čekaju predugo, stoga su zainteresirani po kojim će se uvjetima moći liječiti u drugim državama EU. Možete li pojasniti malo te uvjete koje moraju zadovoljiti da bi se mogli liječiti u ostalim državama EU?
- Prije svega morat će se poštivati prioritet zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Drugo, moći ćete se liječiti samo ako se radi o tretmanu koji je moguć i u vašoj državi. Ako, primjerice, na Malti plastična operacija nije besplatna i ne pokriva je zdravstveno osiguranje, onda se ne može na račun Malte ići na takvu operaciju u Italiju i dobiti za nju novac na Malti. Vaše vlasti vam mogu odbiti zahtjev za liječenje izvan Hrvatske ako vam tu uslugu mogu pružiti u Hrvatskoj u razumnom roku. Što je to ‘razumni rok’, to utvrđuju hrvatske vlasti. Ali ako se to zlorabi, onda može intervenirati Europska komisija.
Dakle, Hrvatska je dužna primijeniti tu direktivu iako ona nije bila na snazi tijekom pristupnih pregovora i Hrvatska nije sudjelovala u njenom donošenju?
- Direktiva se odnosi na sve države članice i svi je moraju poštivati od 25. listopada ove godine. To se odnosi i na Hrvatsku jer ona je tijekom pristupnih pregovora preuzela obvezu provoditi sve direktive i zakone EU koji su na snazi.
Može li ta direktiva imati negativne posljedice, recimo za Hrvatski zavod zdravstvenog osiguranja?
- Ta direktiva ima prednosti, ali može imati i nedostatke. Svakako ima prednosti za građane koji će se moći liječiti izvan svoje matične države, ali to može biti i nedostatak i prednost u isto vrijeme za državu jer će morati platiti troškove liječenja. Međutim, to može postati i jeftiniji način da bi se smanjilo čekanje pacijenata na liječenje. Ni država na to ne mora gledati samo negativno, jer će na kraju pacijentu isplatiti novac po tarifi koja postoji u Hrvatskoj za takvu uslugu.
Hrvatska, kao relativno mala država, ima više od 10 milijuna stranih turista godišnje. Može li njihovo pravo besplatnog korištenja usluga u hrvatskim bolnicama postati velik teret za hrvatsko zdravstvo?
- Kada smo kod toga, moja država Malta je najmanja u EU. Što se tiče korištenja prava na besplatne intervencije u slučaju nezgoda, to pravo nije apsolutno. Jedan od uvjeta je taj da se treba ići u javnu, a ne privatnu bolnicu. Ali i hrvatski građani, kada odu u druge države EU, imat će isti tretman, ne bih rekao besplatan, ali nediskriminacijski. Znači, ako je neka usluga besplatna u Njemačkoj Nijemcima, bit će i Hrvatima.
Bude li je morao platiti, ne smije je platiti više nego što bi je Nijemac platio. Ta ‘Europska zdravstvena iskaznica’ je važna, ali nije jedina. Ona nije isto što i zdravstveno osiguranje. Ta iskaznica pokriva intervencije u slučaju nezgode, ali ne pokriva repatrijaciju ni unaprijed planirano liječenje. Pojednostavljeno: ako sam ja u Dubrovniku i tamo slomim nogu, onda imam mogućnost ići u javnu bolnicu u Dubrovniku, pod istim uvjetima kao i Hrvati. Ali ne mogu ići na pregled srca zato što mislim da je bolnica u Dubrovniku bolja. Za državu kojoj je turizam važan, kao što je to i mojoj državi Malti, ova mogućnost je samo dodatna vrijednost i za privlačenje turista iz drugih država EU.
(...)