Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u cijelom se svijetu, u većoj ili manjoj mjeri, koriste i kao obavještajni centri za nadzor lokalnih političara , gospodarstvenika, a po potrebi i šire regije u kojoj se pojedino veleposlanstvo nalazi.
To je, uostalom, pokazala najnovija afera s prisluškivanjem visokorangiranih političara u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, koje je provodila američka obavještajna agencija NSA.
KAKO SU OBAVJEŠTAJCI NADZIRALI KANCELARKU Amerikanci špijunirali Merkel s krova svojeg veleposlanstva
Sjedinjene su Države 2003. godine otvorile u Buzinu pokraj Zagreba impozantnu zgradu Veleposlanstva na 8000 četvornih metara. I prije negoli je otvorena, u javnosti se spekuliralo da će u njoj, među ostalim, biti i CIA-in obavještajni centar za širu regiju, prije svega za BiH. Zanimljivo je da na petom katu zgrade nema niti jednog prozora, što je vidljivo već na prvi pogled izvana.
Naši sugovornici tvrde da je to moguća lokacija na kojoj se nalaze osjetljivi komunikacijski uređaji. No, nemoguće je utrvditi prisluškuje li se iz te zgrade hrvatske političare i Amerikancima druge zanimljive osobe iz hrvatskog gospodarskog i javnog života.
AMERIKANCI SE MORAJU PRAVDATI I ŠPANJOLCIMA Špijunirali 60 milijuna telefonskih poziva u 30 dana
No, također napominju kako je lako moguće da su Amerikanci “sjeli” na optičke kabele kojima se koriste hrvatske telekomunikacijske tvrtke. Moguće je, kažu, i da do željenih informacija iz Hrvatske dolaze preko nadzornih stanica razmještenih po Austriji.
Čelnici austrijske vojnoobavještajne službe HNA nedavno su priznali da surađuju s NSA te da za njezine potrebe prikupljaju i šalju podatke u Washingotn. Područje djelovanja je cjelokupni prostor bivše Jugoslavije.
Da su hrvatski dužnosnici predmet stranih službi, pokazao je prije nekoliko godina i slučaj u kojem je otkriveno da je slovenska obavještajna služba prisluškivala Sanadera.
Šef SOA-e Dragan Lozančić američki je državljanin
Slijedom najnovijeg skandala vezanog uz obavještajne djelatnosti NSA u Europi, ravnatelj SOA-e i njegovi djelatnici trebali bi znati i prisluškuju li Amerikanci u Hrvatskoj.
Usto bi trebali imati podatke o njihovoj obavještajnoj djelatnosti. No, pitanje je može li ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić kao američki državljanin provjeravati rad američke obavještajne agencije. Naime, Lozančić ima dvojno državljanstvo, hrvatsko i američko, i upitno je koliko ga ta činjenica sputava u njegovu redovnom poslu kao ravnatelja Agencije.