ZAGREB - Na činjenicu da su obrti snažan generator sive ekonomije, godinama upozorava Hrvatska obrtnička komora. Situacija se pogoršala u posljednjih godinu i pol dana, kada je zbog recesije ugašeno više od 10.000 obrta. No, činjenica da više nisu registrirani, upozoravaju u HOK-u, ne znači da više ne rade. Itekako posluju, ali na crno. Mato Topić, predsjednik HOK-a, još je u ožujku Vladi ukazao na pet ključnih problema s kojima se suočava hrvatsko obrtništvo. Pod brojem jedan je naveo sivu ekonomiju, a zatim visoki porez, neadekvatno financiranje, poslovne prostore, financijsku nedisciplinu...
HOK je izradio prijedlog posebnog zakona o sprečavanju rada na crno i predložio izmjene Zakona o državnom inspektoratu. Topić tvrdi da su tijekom recesije mnogi koji su zatvorili svoje obrte nastavili raditi na crno. Kruno Kovačević, glavni inspektor Državnog inspektorata, na to je odgovorio da inspekcija tu ništa ne može.
- Nema načina da uđemo u privatne posjede u kojima osobe bez obrtnice obavljaju djelatnost - rekao je Kovačević.
- Nije najveći problem to što mnogi obrtnici rade u sivoj zoni, jer ako su njihovi obrti prijavljeni, podložni su svoj sili kontrola. Teško je varati državu ako si prijavljen da postojiš, kaže Boris Vukelić, predsjednik Ceha za trgovinu Hrvatske obrtničke komore.
Zapošljavanje na crno
- Nije toliki problem niti zapošljavanje na crno. Pravi problem i najveća šteta za proračun je što je u zadnjih godinu dana službeno prestalo raditi 10.000 obrtnika, od kojih su mnogi najnormalnije nastavili s radom. To teško mogu obrtnici koji se bave trgovinom, ali građevincima, stolarima, vodoinstalaterima i ljudima koji se bave sličnim uslužnim djelatnostima to nije problem. Teško mi je reći koliko je od tih 10.000 ugašenih obrta nastavilo raditi na crno, ali najveći je broj njih u tim djelatnostima koje su okrenute građanstvu - otkrio je Vukelić. Uvidom u registar obrtnika po vrsti posla, može se zaključiti da barem polovica “ugašenih” obrtnika i dalje radi, ali državi ne isplaćuje poreze i ostala davanja. Siva ekonomija u Sloveniji iznosi do 26 posto BDP-a, u Hrvatskoj 38 posto, a još je veća u istočnim državama bivše Jugoslavije.
Volja za obračun
- Ipak, čini se da tamo ima više volje za obračun sa sivom ekonomijom. U Srbiji, primjerice, i trgovci koji prodaju na tržnici moraju izdavati račune. U Hrvatskoj, pak, zakon kaže da je takva trgovina oslobođena izdavanja računa. Zašto, nije mi jasno - kaže Vukelić.
‘Potrošačeva’ knjiga žalbe
Knjiga žalbi udruge za zaštitu potrošača zatrpana je prijavama građana koji nisu dobili račun od majstora, zubara, trgovaca, čak i nakon što su ga zatražili. Izdvajamo neke slučajeve, ali kako se radi o povjerljivim podacima koji još nisu istraženi, u udruzi za zaštitu potrošača zamolili su nas da ne otkrivamo imena oštećenih osoba, kao niti tvrtke na koje su se te osobe žalile.
Slučaj prvi (Zagreb):
Platila sam 2100 kuna za kupnju i montažu radijatora. Nakon što je posao obavljen, a ja sve uredno platila, radnici su mi rekli da će mi gazda račun poslati poštom. Do dan danas nisam dobila račun, a prošlo je već mjesec i pol. Tijekom radova su mi probušili zid i to nekvalitetno sanirali, a s obzirom da nemam račun, nemam se na koga žaliti.
Slučaj drugi (Zagreb):
Neugodno sam se iznenadila naplati “ležarine” mog pologa za lijek za koji sam uputnicu donijela treći dan nakon što sam dala polog. Lijek je koštao 130 kuna, a za tu ležarinu ili štoveć, morala sam platiti 27 kuna. Za taj iznos nisam dobila račun, niti sam bila upozorena da se ta usluga naplaćuje. Je li to praksa u svim ljekarnama i na čemu se temelji?
Slučaj treći (Bjelovar):
Otišla sam u privatnu zubarsku ordinaciju zbog zubobolje. Ustanovili su da moraju vaditi zub, što su i učinili te mi naplatili 200 kuna. Račun nisam dobila, niti ga je zubar uopće spomenuo.
Dvostruke poslovne knjige
Udruga za zaštitu potrošača upozorava:
Čistionice i zubari u pravilu ne izdaju račune. Zašto im država to dopušta?
ZAGREB - Jadranka Kolarević, predsjednica udruge Potrošač, tvrdi da većina ugostitelja na obali ima dvostruke poslovne knjige.
- Jedna je za poreznike, a ona prava za njih. Ali nisu oni jedini. Privatni liječnici, posebno zubari, uopće ne izdaju račune, imamo brdo takvih pritužbi. Čistačice isto ne izdaju račune. Jeste li ikad čuli da je nekome čistačica nakon čišćenja stana izdala račun? Isto je i s čistionicama i peglaonicama. Daju samo papirić s brojem koji označava robu koju ste predali. Ako vam poderu ili unište odjeću, nemate ništa! Inspekcije su posebna priča. Ne izlaze na poziv, sve hoće pismeno. Dok se oni odluče izaći na teren, sve se može zataškati - objašnjava Kolarević.