HOĆE LI NAM POPUSTITI

Amerika će teško slomiti glavnog haaškog tužitelja

Posjet Jadranke Kosor Washingtonu poklopio se s posjetom haaškog tužitelja Hrvatskoj
Zagreb, 250510.Serge Brammertz glavni haski tuzitelj kod predsjednika Republike Ive Josipovica na Pantovcaku u Uredu predsjednika. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 Ranko Šuvar / CROPIX

ZAGREB - Gotovo istodobno dok je danas predsjednik Ivo Josipović u svom uredu na Pantovčaku primao glavnog tužitelja Haaškog tribunala Sergea Brammertza, u Washingtonu je američki potpredsjednik Joe Biden u svojem kabinetu ugostio premijerku Jadranku Kosor . Podudarnost ta dva važna politička događaja, dakako, nije slučajna.

Pravi tajming

U diplomatskim krugovima u Zagrebu i Bruxellesu procjenjuje se, naime, da je administracija Baracka Obame organizirala posjet premijerke Kosor Washingtonu u vrijeme kad u Zagrebu boravi šef haškog tužiteljstva kako bi, s jedne strane podvukla značaj dobrih odnosa između dvije države, ali i poslala jasnu poruku EU i Haaškom tribunalu, ali i državama u regiji. Dok, naime, iz Bruxellesa i Haaga stalno stižu upozorenja da Hrvatska ne ispunjava kriterije za nastavak razgovora o ulasku u EU, iz SAD-a su posljednjih tjedana slani vrlo snažni signali kako Zagreb ne zaslužuje da ga se zaustavlja na putu u EU.

Potpredsjednik Joe Biden specijalist je za pitanja jugoistočne Europe pa zbog toga njegov susret s premijerkom Kosor ima posebno značenje. Visoko pozicionirani europski diplomat ovih je dana za Jutarnji ocijenio značaj razgovora u Washingtonu. SAD je Balkan ponovno stavio u fokus svog zanimanja, a njegovi su ciljevi jasni. Želi osigurati svoj utjecaj, ali i stabilnost u regiji. Kako bi u tomu uspio mora uspostaviti novu arhitekturu odnosa na Balkanu.

U tom kontekstu inicirao je rješavanje graničnih problema između Hrvatske i Slovenije, a sada želi na duži rok osigurati stabilne odnose u BiH i zajamčiti sigurnost te države. Washington zna da se niti jedan od tih problema ne može riješiti bez aktivne uloge Zagreba. Zbog toga SAD želi učvrstiti poziciju Hrvatske, a to može jedino tako da osigura njezin što skoriji prijem u EU.

Poruka i drugima u regiji

Na taj način, uvjereni su Amerikanci, poslat će se poruka ohrabrenja i ostalim državama u regiji da će, ako zadovolje kriterije, biti dobrodošle u svjetskim asocijacijama i institucijama. Washington, naravno, želi demonstrirati svoju političku skrb jer smo njihov partner iz NATO pakta. Administracija Baracka Obame doživljava Hrvatsku kao najčvršću točku Balkana te je uvjerena da bi dovođenje u pitanje njezine integracije u EU bila iznimno loša poruka ostalim državama u regiji.

Interesi Hrvatske i SAD-a u svim se tim pitanjima u potpunosti podudaraju. Premijerka Kosor zna da je odlučujući preduvjet za jačanje pozicije Zagreba, ali i za nastavak unutarnjih reformi, ulazak Hrvatske u EU. Stoga joj je potpora iz Washingtona od neprocjenjivog značaja, zaključio je sugovornik Jutarnjeg iz Bruxellesa.

Različita percepcija Washingtona te Londona, Pariza, Berlina oko tempa približavanja Hrvatske EU ne treba čuditi: dok Obamina administracija političke procese sagledava s globalnog aspekta, u EU se vode različita politička nadmetanja u čijoj su pozadini parcijalni interesi pojedinih država.

Inat članica EU

Osim toga, snažna potpora Zagrebu rezultat je i uvjerenja Washingtona da premijerka Jadranka Kosor rješava aktualne probleme na mnogo učinkovitiji način od njezina prethodnika Ive Sanadera, pogotovo borbu s korupcijom.

Također, za razliku od nekih članica EU, administracija Baracka Obame uvjerena je da je Zagreb ozbiljno tragao za topničkim dnevnicima. Američki diplomati uvjereni su da je Serge Brammertz iskoristio cijeli niz nedorečenosti u statutu suda kako bi ih tumačio na politički, a ne pravnički način.

Upravo to vrlo jasno definirano stajalište Washingtona, koliko god pomaže Hrvatskoj, moglo bi biti i ozbiljno opterećenje. Dio država članica krajnje je nezadovoljan uplitanjem SAD-a u unutarnje stvari EU, pa bi iz inata mogle usporavati pregovore. Upravo zbog toga od Brammertza u Zagrebu ne treba previše očekivati: sva je prilika da će on ostati na stajalištu da Hrvatska nije učinila sve što je potrebno za nastavak pregovora.

Premijerkin govor: EU najstroži prema nama

1. Naše članstvo u NATO-u i skori ulazak u EU vidim kao izgradnju moderne kuće na sigurnim temeljima. Ta kuća je, dakako, sama po sebi vrijedna, ali njezina konačna vrijednost ovisit će i o kvaliteti susjedstva.

2. Želim govoriti danas o našim susjedima u jugoistočnoj Europi i o njihovoj perspektivi da nam se pridruže u euroatlantskoj zajednici demokracija. Poput Hrvatske, oni također imaju pravo na perspektivu ulaska u NATO i Europsku Uniju. Imaju pravo tražiti i raditi u izgradnji zajedničke budućnosti mira, sigurnosti i prosperiteta.

3. Cijenim američku potporu politici hrvatske Vlade temeljenu na tri ključna stupa: završetak pregovora s EU, jačanje pravne države kroz beskompromisnu borbu protiv korupcije i odlučna implementacija Programa gospodarskog oporavka.

4. Imajući u vidu novu strategiju za Afganistan i potrebe naših saveznika, nedavno je Hrvatski sabor potvrdio odluku Vlade o upućivanju dodatnih snaga u Afganistan.

5. Republlika Hrvatska prolazi kroz dosad najrigoroznije pregovore za članstvo u Europskoj Uniji i drago mi je što smo pokazali spremnost i sposobnost u rješavanju svih obveza vezanih uz proces pregovora.

6. Moj program gospodarskog oporavka možda je najradikalniji reformski proces od hrvatske nezavisnosti do danas. (T. Krasnec, S. Pavić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2024 20:59