IZVJEŠTAJ

ANALIZA 'ŠKOLE ZA ŽIVOT' 30% učitelja nespremno za provedbu pune reforme, najzadovoljniji su ravnatelji škola

Zagreb, 050220.
Svetice.
Ministars
Brifing za medije na kojem je predstavljeno objedinjeno konacno izvjesce vrednovanje eksperimentalnog programa skola za zivot u skolskoj godini 2018.
Na fotografiji: Blazenka Divjak
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Blaženka Divjak

 

Možemo zaključiti kako je reforma u svojoj pilot-fazi polučila pozitivne učinke u odnosu na očekivane promjene u odgojno-obrazovnom sustavu, zaključak je objedinjenog izvještaja “Vrednovanje eksperimentalnog programa Škola za život u školskoj godini 2018./2019.” koje je u srijedu predstavljeno na brifingu za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO).

Izvještaj je pripremio neovisni stručni tim znanstvenika, pod vodstvom prof. Nenada Karajića i prof. Dragutina Ivaneca s Filozofskog fakulteta (FF) u Zagrebu, koji je izabran temeljem javnog natječaja. U analizi eksperimentalne faze kurikularne reforme, koja je šk. godine 2018./2019. obuhvatila 74 škole u Hrvatskoj, neovisni je tim s FF-a koristio podatke koji su prikupili inozemni stručnjaci, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje znanja (NCVVO) i MZO.

Kurikulumi

Tako su rezultati istraživanja škotskih i novozelandskih stručnjaka sa sveučilišta u Stirlingu i Aucklandu, koji su obuhvatili sve 74 škole, 1047 ravnatelja, učitelja/nastavnika te 1335 roditelja pokazali da je provedena reforma u prosjeku dobro prihvaćena od strane najvažnijih dionika. Čini se da su najzadovoljniji ravnatelji škola jer njih 85 posto daje gotovo potpunu podršku reformi, a samo 1,7 posto je ne podržava. Također, velika većina roditelja podržava nove kurikulume, smatraju da su potrebni i o njima imaju pozitivno mišljenje. U anketama je tek pet posto roditelja izjavilo da ne podržava nove kurikulume.

Analiza podataka koje je prikupio NCVVO o zadovoljstvu učenika (obuhvaćeno je bilo 3485 učenika) pokazala je da učenici pozitivno procjenjuju nastavnički proces, a posebno u tome naglašavaju rad u grupama s drugim učenicima (90 posto) i učenje novih stvari (80 posto). Što se tiče učitelja i nastavnika, oni su suočeni s velikim brojem dokumenata, ali je njihov stav dominantno pozitivan. Primjerice, 60 posto učitelja i nastavnika smatra da su novi kurikulumi ostvarivi u njihovim školama, a 10 posto njih smatra da to nije moguće. Učitelji i nastavnici većinom su zadovoljni ponuđenim edukacijama te velika većina njih u nastavi koristi nove oblike nastave, poput rješavanja problema u manjim skupinama i poticanja kritičkog razmišljanja. Ipak, do 30 posto učitelja još uvijek se ne smatra u potpunosti spremnima za provedbu reforme u svim segmentima.

Uloga učenika

NCVVO je u lipnju 2019. godine anketirao i 7548 roditelja, a pokazalo se da njih 81 posto smatra “Školu za život” pozitivnim iskorakom. Najpozitivniju percepciju pokazali su roditelji djece u prvom, a najmanju oni s djecom u sedmom razredu. Nadalje, roditelji su u velikoj mjeri angažirani oko nastavnog procesa svoga djeteta, ali ih 29 posto smatra kako je komunikacija sa školom nedostatna.

Neovisni tim s FF-a napravio je i SWOT analizu “Škole za život” koja je pokazala koje su snage, slabosti, mogućnosti, ali i prijetnje kurikularne reforme. Tako se povoljnim smatra sadržajno rasterećenje i aktivnija uloga učenika, osuvremenjivanje i viša standardizacija nastavnog procesa, a među slabostima u analizi se ističe složenost i nedovršenost reformskog posla, neujednačena tehnička oprema škola te niska atraktivnost učiteljske i nastavničke profesije.

Zbog štrajka: Roman “Kiklop” neće biti na maturi

Zbog štrajka nastavnika na ovogodišnjoj je maturi esej iz hrvatskoj jezika pomaknut na 16. svibnja, rekla je ministrica Blaženka Divjak. Kako je anketa pokazala da dvije trećine nastavnika neće stići odraditi roman “Kiklop” Ranka Marinkovića, on neće biti na maturi.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo