Rok istječe 15.2., vlasnici ne žure u posao s državom, a brojke se skrivaju: ‘Za stan na Trešnjevci može se dobiti više od 50.000 eura‘

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) raspisala je 18. prosinca javni poziv u sklopu programa priuštivog najma za vlasnike stambenih jedinica koji žele svoju nekretninu dati državi za dugoročni najam podstanarima, a nakon nešto manje od mjesec dana otkako je počeo teći rok za prijave, htjeli smo provjeriti postoji li interes za uključivanje u ovaj program.

No, iz APN-a su nam poručili kako je odlučeno da će brojke otkriti tek na kraju javnog poziva, što nas dovodi do zaključka da zasad vjerojatno interes nije takav da bi se s brojem prijava mogli pohvaliti.

Doduše, činjenica jest da je poziv raspisan pred božićne blagdane i da to nije baš pogodno vrijeme za razmišljanje o poslu s državom. U APN-u neslužbeno kažu kako imaju više upita te da očekuju da će se interes povećati nakon praznika, do 15. veljače, dokad je rok za prijavu.

Hoće li mjesec dana biti dovoljno da se vlasnici praznih nekretnina odluče na posao s državom ili će cijeli program priuštivog najma doći u pitanje, vidjet će se nakon 15. veljače.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić

Josip Bandic/Cropix

Porez na nekretnine

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, kaže da je program dobro zamišljen i postavljen, ali da bi funkcionirao, mora biti dio jedne cjeline, odnosno paketa koji destimulira držanje praznih nekretnina.

- Ovdje nije dovoljna samo “mrkva”, nego su potrebni i jači mehanizmi na drugoj strani koji će destimulirati da vlasnici nekretnina drže nekretnine prazne. Uveden je porez na nekretnine i korigiran paušalni porez na turistički najam, no to na ovaj način nije dovoljno. Porezi ne trebaju obuhvatiti, kao što i ne obuhvaćaju, nekretnine u kojima se živi i koje se iznajmljuju, ali bi zaista trebali progresirati ovisno o broju praznih nekretnina ili broju apartmana za turizam, ako govorimo o paušalnom porezu na turistički najam. Bilo bi bolje da je osnovica za porez na nekretnine vrijednost nekretnine i da je utvrđen na razini države, uključujući parametre razvijenosti gradova i županija, a ne da o visini poreza odlučuje lokalna uprava, što onda podliježe politizaciji - kaže Ranilović.

Program Nacionalne stambene politike i program priuštivog najma podržava i smatra da je to dobar početak rješavanja problema stanovanja u Hrvatskoj.

- Teško je govoriti u ovome trenutku o efektima mjere priuštivog najma, ali smatram da je dobro da se dio novca daje unaprijed, jer bi na taj način vlasnik mogao uložiti u nekretninu kako bi postala uporabna, budući da je pretpostavka da mnoge nekretnine nisu u stanju za pristojan najam. Isto tako smatram da je pogodnost to što se država za vas bavi iznajmljivanjem i preuzima rizike, jer mnogi to ne mogu ili ne žele. Svakako će nam trebati puno više vremena od ovog blagdanskog razdoblja kako bismo mogli vidjeti učinke uvedenih mjera - analizira Ranilović.

Dubravko Ranilović - predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK

Tomislav Kristo/cropix/Cropix

Program priuštivog najma jedna je od mjera novog Nacionalnog plana stambene politike kojom se želi aktivirati više od 600.000 praznih nekretnina u Hrvatskoj koje država želi preuzeti od privatnih vlasnika na upravljanje, a potom bi ih ponudila obiteljima koje zbog previsokih cijena najamnina ne mogu do stambenih kvadrata.

Istodobno, država planira sagraditi 10.000 stanova za dugoročni najam, ali s obzirom na to da su to projekti izgradnje koji traju i do tri godine, jasno je da se sve nade polažu u stavljanje na tržište praznih privatnih stanova, ali i pretvaranje apartmana u stanove za dugoročni najam, što se želi potaknuti poreznom politikom.

Isplata u dvije rate

U APN-u se nadaju da bi barem jedan posto od tih 600.000 praznih nekretnina kroz ovaj program priuštivog najma mogli staviti na tržište, što znači da bi bili zadovoljni sa 6000 stanova koje bi vlasnici predali državi na upravljanje.

Država bi s vlasnicima privatnih stanova potpisala ugovor na rok od tri do deset godina; za davanje stana na upravljanje državi vlasnicima bi se u dvije rate isplatila ukupna medijalna najamnina za cijeli rok davanja stana u najam, a podstanari bi imali priuštiv najam, odnosno država bi plaćala razliku između tržišne cijene i cijene priuštivog najma.

Vlasnici stanova, dakle, dobili bi naknadu u visini lokalne medijalne najamnine koja bi se isplatila u dvije rate - 60 posto odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja.

Visina druge rate uskladila bi se s tržišnim cijenama.

APN je objavio i tablicu s lokalnim medijalnim najamninama, pa bi tako vlasnik stana na zagrebačkoj Trešnjevci, gdje je medijalna najamnina 13,90 eura po četvornom metru, za nekretninu od 60 četvornih metara za pet godina najma dobio 50.040 eura - 30.024 eura odmah, a ostatak nakon dvije i pol godine.

Za stan iste veličine u Splitu vlasnik bi dobio 43.920 eura za pet godina najma, u Rijeci 37.620 eura, a u Osijeku 28.440 eura.

Da bi vlasnik uopće mogao sudjelovati u programu, nekretnina mora biti prazna barem dvije godine, čime je država pokušala prevenirati da neki sadašnji najmoprimci ne završe na ulici jer bi se vlasnici priključili programu.

Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti je u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci. Radovi na nekretnini odnose se samo na završne radove, ne na konstrukcijske, a nakon prestanka ugovora APN je dužan vratiti nekretninu vlasniku u stanju u kojem ju je i primio.

Najamnina 450 eura

APN će u pravilu iznajmiti nekretninu koja nije opremljena, osim kuhinjskim elementima i uređajima bijele tehnike ako se nalaze u stanu koji se daje u najam, ali ako vlasnik želi dati potpuno namješten stan, onda APN ne odgovara najmoprimcu za ispravnost stvari niti najmodavcu za štetu, osim za kuhinjske elemente i bijelu tehniku.

APN plaća i pričuvu za stan u visini do jednog eura po četvornom metru, kao i policu osiguranja.

Kada je riječ o najmoprimcima, oni će plaćati priuštivu najamninu koja ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjenu za režijske troškove od 2,50 eura po četvornom metru.

Primjerice, obitelj s ukupnim prihodima od 2000 eura za stan od 60 četvornih metara plaćala bi najam 450 eura mjesečno. Lista prvenstva za najmoprimce radit će se na temelju kriterija poput prihoda kućanstva, broja članova obitelji, broja djece, životne dobi, stupnja invaliditeta, mjesta prebivališta, stručne spreme i potrebe za deficitarnim zanimanjima.