Nove dopunske mjere Vlade kojima bi se pomoglo u otplati kredita koji su vezani uz švicarski franak naišle su na podršku banaka, ali i na ozbiljne kritike. Hrvatska udruga banaka smatra kako je predloženi model neprecizan te zakonski i regulativno dvojben. Banke su također naglasile kako ne ostvaruju dobitke zbog povećanja tečaja franka.
Vladi posebno zamjeraju zahtjev za preračunavanjem kolovoških rata , što ne ostavlja vremena za provedbu na materijalnopravni i procesnopravno zakonit način.
HUB također primjećuje da ova odluka može u nepovoljan položaj dovesti one koji su svoje kredite podigli vezane za euro, a na koje se vladina odluka ne odnosi. Banke vjeruju kako će to u konačnici dovesti do kolateralnih šteta u bankarskom sustavu koji će nadići probleme koji se nastoje riješiti.
Predloženi model vlade također ostavlja neriješenim i brojna pitanja iz podrčja Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja, što bi moglo dovesti do neugodnosti za revidirana godišnja poslovna izvješća temeljem kojih hrvatske banke pristupaju međunarodnim tržištima kapitala.
HUB je također podsjetio da su banke reagirale na porast švicarskog franka još u lipnju 2010. godine, kada mu je tečaj iznosio 5,4 kune. Već tada su se počele uvoditi mjere olakšavanja otplate anuiteta nuđenjem prebacivanja kredita u eure bez nadoknade banke, smanjivanjem kreditnih stopa na kredite vezane uz franak i slično.
Banke naglašavaju kako i one gube zaradu zbog podivljalog franka jer bilježe gubitke na obvezama vezanim uz franak. Također ih muči i problematična naplata kredita vezanih uz franak, jer ih dužnici više ne mogu platiti.
Zbog svega toga, naglašava HUB, ekstremni rast franka ne donosi posebnu dobit ni dioničarima ni hrvatskim bankama.