Popis banaka koje su zadovoljile kriterije za sudjelovanje u subvencioniranim kreditima države bit će poznat u ponedjeljak. Prema neslužbenim informacijama, ponudu je dalo 11 banaka i jedna stambena štedionica, a natječu se s kamatnim stopama u rasponu od 3,05 do 3,75 posto.
- Napominjemo da sredstva osigurana u Državnom proračunu RH nisu raspodijeljena po bankama čije će ponude za sudjelovanje u provedbi Zakona biti prihvaćene - kažu u Ministarstvu graditeljstva, a iz toga bi se moglo zaključiti da će prednost imati banke koje su ponudile nižu kamatnu stopu. Za subvencioniranje kredita u proračunu je ove godine osigurano 17,5 milijuna kuna, što znači da je posrijedi kreditni potencijal od 35 milijuna kuna.
Jasni uvjeti
Na subvenciju mogu računati oni koji kupuju stan do 100.000 eura, uz najveću cijene od 1500 eura po četvornom metru. Otplata kredita mora trajati najmanje 15, a najviše 30 godina, pri čemu država plaća polovicu otplatne rate u prve četiri godine, a za svako novorođeno dijete rok se povećava za dvije godine.
Premda je riječ o mjeri skromnog kreditnog potencijala, imajući u vidu da su tijekom dobrih godina ukupni krediti stanovništvu rasli po nekoliko milijardi kuna, njen utjecaj na tržište kredita mogao bi biti itekako zamjetan. To se prije svega odnosi na novi pritisak na smanjivanje kamatnih stopa.
Kako navodi jednan akter u aktualnoj utrci za državne poticaje, ovih će dana potpisati predugovor o kupnji stana i nada se da bi mogao dobiti državne poticaje. Međutim, imajući u vidu izniman interes za subvencionirane kredite, računa i s opcijom da neće biti odabran. Stoga je sa svojom bankom već dogovorio kompromisno rješenje: ona će mu odobriti kredit uz istu kamatnu stopu s kojom se natjecala za dobivanje državnih poticaja. Sadašnji val povećanog interesa za kupnju stana, čini se, banke će nastojati iskoristiti za povećanje kreditnog porfelja.
Od početka ove godine, nakon višegodišnjeg pada, vidljiv je početak oporavka stambenih kredita. U takvom ambijentu, kada se počeo vraćati optimizam klijenata, ova mjera države sa subvencioniranjem kredita, bez obzira na iznos, mogla bi tržištu kredita dati dodatni poticaj.
U Hrvatskoj udruzi banaka smatraju očekivanim što su banke brzo reagirale po objavi poziva Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama “i svaka za sebe, dale najpovoljnije ponude, imajući u vidu potrebne uvjete osiguranja kao i cijenu trenutnog iznosa financiranja za dugoročne kredite”. Najava subvencija, prema saznanjima HUB-a, potaknula je povećan interes građana za stambene kredite.
“Subvenciju prvenstveno promatramo kao olakšicu za životne troškove manjeg broja mladih obitelji i kao posljedični poticaj građevinarstvu. Tek potom i u manjoj mjeri, ova mjera ima efekt na banke, posebno imajući na umu da u novoodobrenim ukupnim kreditima u Hrvatskoj udio stambenih kredita danas ne zauzima značajniji dio kao prije desetak godina.”
Kunski krediti
Podaci HNB-a govore da je u proteklih šest godina iznos stambenih kredita smanjen s 55 milijardi kuna na 48,5 milijardi kuna, dijelom zbog konverzije i otpisa kredita u CHF-ima. Istodobno iznos gotovinskih kredita povećan je za trećinu, s oko 30 milijardi kuna na oko 40 milijardi kuna. Trend smanjenja kamatnih stopa, naravno, nije zaobišao ni gotovinske kredite, ali banke na njima i dalje solidno zarađuju: kamate u prosjeku iznose oko 6,3 posto. U HUB-u napominju kako, neovisno o ovom zakonskom poticaju, kamatne stope padaju, kako za ponudu kredita u kunama tako i uz euro, “a ove godine, uslijed naznaka buđenja potražnje te povoljnijih izvora financiranja, predviđamo nastavak tog trenda”.
O ponudi kamatnih stopa građani će se moći bolje informirati od 15. rujna, kada će na službenim stranicama HNB-a moći vidjeti informativnu listu ponude kredita u domaćoj valuti i onih s valutnom klauzulom u eurima. Tada na snagu stupa odluka HNB-a o obvezi informiranja potrošača, a odnosi se na ponude kredita s fiksnom kamatnom stopom. U slučaju da banka u svojoj ponudi nema mogućnost ugovaranja kredita s fiksnom kamatnom stopom, klijentu će morati prikazati odgovarajuću informativnu listu HNB-a.