Prostor nije resurs koji se treba što prije potrošiti, zaključak je okruglog stola "Privatizacija 2.0: STOP Zakonu o prostornoj devastaciji", koji su u ponedjeljak organizirali Možemo! i SDP, a nastavno na najavljene izmjene Zakona o prostornom uređenju, među ostalim.
Riječ je, podsjetimo, o paketu triju zakona iz resora ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića koji se tiču prostornog uređenja, gradnje i energetske učinkovitosti, a naišli su na snažan otpor oporbenih političkih stranaka i struke. U postupku savjetovanja pristiglo je više od 3000 primjedbi, koje su uputili uglavnom arhitekti, urbanisti, županijski i gradski zavodi.
Na okruglom su stolu u Saboru tako sudjelovali, uz saborske zastupnike Možemo! Sandru Benčić, Marina Živkovića i Uršu Raukar te zastupnike SDP-a Sinišu Hajdaša Dončića, Jasenku Auguštan-Pentek i Mirelu Ahmetović, arhitekti, urbanisti i drugi stručnjaci, među kojima i Suzana Dobrić, Miroslav Štimac, Mauro Sirotnjak i Marina Đukanović.
Ukratko, većina se problema tih zakona, kako je to sročila arhitektica Suzana Dobrić, može svesti na tri stvari: nema hijerarhije prostornog planiranja, omogućavaju se brojne iznimke za privatne investitore, lokalnim jedinicama oduzima se pravo na prostorno planiranje njihovih područja.
- Ovom zakonu nema popravka i treba u potpunosti odustati od njega. Dakle, ne može se propisivati direktno izdavanje građevinskih dozvola, ne mogu se raditi velike iznimke da se prostor koristi za nešto za što ne postoji prostorni plan ili da se odluka o prostoru stavi ruke lokalnog šerifa bez uključivanja zajednice - kaže.
Složili su se s time i drugi arhitekti. Pritom je Mauro Sirotnjak, arhitekt i gradski zastupnik Možemo!, dodao da prijedlozi zakona iskrivljuju pojam i svrhu priuštivog stanovanja.
- Uvodi se pojam priuštivog stanovanja, pa možemo reći da oni prepoznaju temu, ali način na koji je uveden je neprimjeren. Jer ostavlja mogućnost građenja izvan građevinskog područja, a to je opet nastavak deregulacije koji u fokus, umjesto javnog interesa, stavlja investitorski - rekao je.
Zakon, naime, sada kaže da će se stanovi za priuštivo stanovanje moći smjestiti na poljoprivredna i šumska zemljišta, a to otvara prostor gradonačelnicima i načelnicima da atraktivna građevinska zemljišta, gdje cijene kvadrata premašuju 5000 eura, sačuvaju za bogatu klijentelu, a sugrađane slabije platežne moći gurnu u geta na rubovima naselja na poljoprivredna zemljišta.
Osim toga, za Sirotnjaka je problematično i što se ignorira činjenica da postoji gomila praznih stanova. U Zagrebu, primjerice, između 55 i 80 tisuća, pa je pitanje treba li širiti građevinska područja na šume i polja, a da se ne poduzmu mjere za aktivaciju tih stanova.
Marina Đukanović, ekonomistica iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOI), rekla je da, osim struke koja se ujedinila protiv ovog zakona, brojne primjedbe imaju i obični građani, konkretno oni koji iznajmljuju apartmane. Prema njoj, novi bi zakoni mogli dovesti do pogodovanja investitorima koji će raditi velike i skupe turističke resorte, a nauštrb lokalne zajednice i prirode.
- S novim zakonima imamo situaciju da će se građanima oporezivati djedovina, nasljedstvo i kuće na moru, a investitorima i stranim kupcima koji će kupovati vile i apartmane po resortima omogućavamo da oplode svoj kapital i da na to ne plate porez - kaže.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić zbog svega je najavio da će SDP i Možemo! tražiti hitno povlačenje ovih zakona iz procedure jer su neprihvatljivi, neustavni i izrazito štetni za građane.
- HDZ otvara vrata za otimačinu zemlje hrvatskih građana. Što se ovdje, zapravo, događa? HDZ ovim zakonima pokušava ne samo devastirati prostor nego i nametnuti pravnim, a vjerojatno i fizičkim osobama koje imaju 51 posto zemljišta u vlasništvu mogućnost da izvlaste preostalih 49 posto. I to ne u građevinskoj zoni, nego u svim zonama - rekao je Hajdaš Dončić i dodao da ovaj paket zakona donosi mogućnost brojnih devastacija prostora uz prebacivanje odgovornosti s lokalnih jedinica i zajednica, kojima se oduzima autonomija odlučivanja, a preuzima je ministar Bačić.
Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić naglasila je da ovaj zakon, u ovom obliku, ne može proći. Točnije, da se njime izokreće procedura koja je dosad važila; umjesto da privatni sektor odlučuje što će i kako graditi na temelju onoga što se odluči prostornim planiranjem, sada će privatni investitor dizajnirati prostor, a prostorni planeri to naknadno potvrđivati.
- Sasvim je jasno da će privatni investitor uvijek pokušati maksimizirati svoj profit, pa neće misliti gdje će djeca u školu. Zato je javna vlast jedina garancija da se ispunjava javni interes. Javna vlast svake četiri godine ide na test, privatni investitor ne - zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....