Hoćemo li i ove božićne blagdane dočekati bez snijega?
Za razliku od očekivanih pahulja, gotovo smo svake godine nanovo razočarani zbog izostanka snijega. Ipak, ove je godine temperatura taman na granici kiše i snijega te će neki dijelovi Hrvatske možda imati bijeli Božić, i to na sjeverozapadu i u gorju uz granicu sa Slovenijom. Tako za Jutarnji govori meteorolog Izidor Pelajić.
Badnjak i Božić obilježit će oborine, vjetar, ali i susnježica koja će se ponegdje zadržati na tlu. U nekim krajevima možda i više od 5 centimetara snijega.
- Na južnom će dijelu Jadrana sljedeća dva dana biti pretežno oblačno. Ponegdje će doći i do grmljavine, a puhat će i olujno jugo. Sjeverni Jadran također će biti oblačan s kišom. Podno Velebita očekuje se i orkanska bura. U unutrašnjosti će također prevladavati oblačno, tmurno vrijeme s kišom, no čeka nas i umjeren vjetar uz susnježicu. Istok je u nepovoljnijoj situaciji za snijeg, pa će susnježice biti u malim količinama, objašnjava Pelajić.
Dakle, bijeli Božić mogao bi ipak iznenaditi građane.
- Na polnoćku će svi krenuti s kišobranima, a neki će se vratiti i po snijegu, dodaje.
Snijeg na božićno jutro ipak iznimka
Iako javnost na snijeg za blagdane gleda kao na uobičajenost, meteorološki podaci ipak pokazuju da snijeg u našoj klimi nije pravilo, već iznimka. Prema analizi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), bijeli Božić u kontinentalnoj Hrvatskoj rijetko se javlja. U planinskim pak krajevima, poput Gorskog kotara i Like, snijeg na Božić češća je pojava.
Objavljena analiza na službenim stranicama DHMZ-a obuhvaća razdoblje od 1961. do 2024. godine na 12 glavnih meteoroloških postaja u Hrvatskoj. U posljednjih 63 godine snijeg je na Božić najviše puta zabilježen na Zavižanu, čak 58 puta. Na Puntijarki 43, Pargu 37, a u Gospiću i Ogulinu 30 puta.
Pelajić u razgovoru za Jutarnji također ističe da naša percepcija bijelog Božića ne odgovara klimatskim činjenicama. Snijeg u Hrvatskoj češće se pojavljuje tek u siječnju.
U nizinskim krajevima situacija je, za razliku od planinskih, znatno drukčija. U gradovima poput Zagreba, Osijeka ili Varaždina bijeli Božić javlja se otprilike dvaput u deset godina. Posebno je uočljiv podatak za Zagreb-Grič, gdje se mjerenja provode još od 1894. godine, a u posljednjih 17 godina nije zabilježen snježni pokrivač na božićno jutro.
- Pod utjecajem popularne kulture stvoren je dojam da bi Božić ‘trebao’ biti bijel. U stvarnosti, bijeli Božić nije rijedak u kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj, ali nije ni toliko čest da bi bio uobičajen, objašnjava Pelajić. U većim hrvatskim gradovima snijeg na sam Badnjak i Božić nije bio toliko učestao koliko neki misle. O tome nam posebno govore podaci sa Zagreb-Grič meteorološke postaje. Analize pokazuju da je bilo razdoblja kada je unutar deset godina bijeli Božić zabilježen više puta, dok su u drugim desetljećima zabilježena tek dva slučaja ili nijedan.
Očekivane temperature za Božić
Posljednji put kada je snijeg pao u ovo blagdansko doba u Zagrebu bilo je 2014. No, bijeli Božić i tada je izostao. Godine 2007. snijeg se pojavio, ali se nije zadržao do božićnog jutra. Dodatni faktor je i efekt urbanog toplinskog otoka, zbog kojeg su temperature u centru Zagreba često više nego u okolici, pa se snijeg teže zadržava.
Nezadržavanju snijega doprinose i prosječne temperature. Veći gradovi u Hrvatskoj bilježe minimalne temperature od -3 °C do maksimalnih 14 °C.
U glavnom gradu, u podsljemenskoj zoni moguć je snježni pokrivač, dok je u samom centru Zagreba ishod neizvjestan. U istočnim dijelovima zemlje, uključujući Slavonski Brod, moguća je susnježica, no količine i trajanje snijega zasad su vrlo upitni.
Dakle, bijeli Božić u većem je dijelu Hrvatske rijetka pojava, osim u planinskim krajevima i uz granicu sa Slovenijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....