Predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) "Iustitia et pax" đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić izjavio je u srijedu kako je politička vlast sredstvo koordinacije i usmjerenja po kojem se moraju ravnati pojedinci i posrednička tijela težeći prema poretku čiji će odnosi, ustanove i procedure biti u službi cjelovita ljudskoga rasta te da bi to ostvarila, vlast mora objavljivati pravedne zakone, to jest zakone u skladu s dostojanstvom ljudske osobe.
Nadbiskup Hranić je to izjavio na konferenciji za medije gdje je predstavljena Izjava Komisije Iustitia et pax "Pravna, radna i socijalna sigurnost - jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu".
Prioritet je smanjivanje nesigurnosti
Prioritet svake razumne vlasti, ističe Komisija, mora biti smanjivanje razine nesigurnosti, čak i one potencijalne, na što manju mjeru, osobito u područjima obiteljskoga, gospodarskoga i društvenoga života. Nesigurnost je, tvrdi, predvorje neslobode jer potiče različite oblike ovisnosti, podaništva i frustracije.
Komisija ističe kako pravna, radna i socijalna nesigurnost pridonosi pojavi masovnog iseljavanja, što vodi i do deficita kadrova različitih profila, nužnih za funkcioniranje djelatnosti u primarnom, sekundarnom i tercijarnom sektoru, kao i nepovjerenja u institucije sustava.
Komisija podsjeća kako se gospodarsko djelovanje ne može obavljati u institucionalnoj, pravnoj i političkoj praznini i poručuje kako bi država morala izraditi prikladno zakonodavstvo, oprezno usmjeravati ekonomske i socijalne politike, tako da nikada ne postane manipulator u raznim tržišnim djelovanjima, čije odvijanje mora ostati slobodno od nadstruktura i autoritarnih prisila.
Komisija poziva sve one koji vode državu, izgrađenu na višestoljetnim težnjama hrvatskoga naroda, njegovu jedinstvu i solidarnosti u Domovinskom ratu te u čije je temelje ugrađena žrtva svih hrvatskih branitelja, da snagom mandata i povjerenja bez odgađanja, aktivno djeluju na zaustavljanja negativnih trendova prouzročenih nedosljednošću u provedbi Ustava i zakona.
Selektivna pravednost
To se, smatra Komisija, osobito osjeća u provedbi selektivne pravednosti, posebice u neprocesuiranju i nekažnjavanju ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata te u dugogodišnjoj nezainteresiranosti za procesuiranje odgovornih za nezastarive zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata.
Od osobite je važnosti, ističe Komisija, suzbijati klijentelizam i korupciju na svim razinama funkcioniranja države.
Komisija HBK poziva sve odgovorne u zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti da svojim aktivnim postupanjem pridonesu otklanjanju pravnih, radnih i sigurnosnih problema.
Hrvatski građani s pravom očekuju da država i stvarno, a ne samo deklarativno, djeluje u javnom interesu, naglašeno je u izjavi u kojoj se dodaje da oni koji vode državu moraju biti u službi svih građana i skrbiti se o njihovim različitim potrebama, uključujući i potrebu za sigurnošću.
Komisija ocjenjuje kako smo svjedoci obrnuta procesa, koji kao da sugerira da su građani u službi države, a ne obratno.
Takav sustav vladavine, smatra Komisija HBK, donosi negativne posljedice disfunkcionalne države, među kojima je najvažnija nesigurnost građana, koja se ogleda pravnoj, radnoj i socijalnoj razini.
"Iustitia et pax" smatra kako ostvarivanje pune radne i socijalne sigurnosti nije moguće bez stvaranja i provedbe odgovarajućega pravnoga okvira. "Preduvjet ostvarivanja pravne sigurnosti jest istinska trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu", podsjeća Komisija i dodaje kako svaka od tih vlasti mora djelovati neovisno o drugima.
Komisija ističe kako se neovisnost vlast mora i može ostvarivati isključivo odgovornošću prema samoj sebi i prema drugima.
Uspostaviti istinsku trodiobu vlasti
Po mišljenju Komisije HBK istinska trodioba vlasti kao isključivo jamstvo sigurnosti u Hrvatskoj još nije na razini na kojoj bi trebala biti. "Zakonodavac intervenira u pravni poredak, pa i onda kad to nije apsolutno nužno", podsjeća "Iustitia et pax" i dodaje kako učestale izmjene zakona koji reguliraju temeljna ljudska prava također dovode u pitanje pravnu sigurnost.
Ocjenjuje kako pretjerano pouzdanje da je promjena zakonodavstva početak i kraj svakoga reformskoga ili kvazireformskoga stremljenja dovodi do pravnoga kaosa.
Komisija smatra kako su u takvim okolnostima nerijetko zakoni lišeni elementarne pravednosti. "Kada se zakonodavac i poziva na pravednost, populistički zanemaruje temeljna pravna načela na kojima se izgrađuje pravna sigurnost (npr. zabrana retroaktivnosti)", naglašava Komisija i ocjenjuje kako se teško oteti dojmu da su brojni zakoni doneseni ne radi ostvarivanja općega dobra, nego radi partikularnih interesa pojedinih profesionalnih ili inih skupina.
Zakonodavac, napominje Komisija, često zanemaruje i načelo razmjernosti jer u državi vladavine prava nije opravdano da lakše povrede zakona budu strože sankcionirane od težih.
"Nije pravedno, a ni u skladu s načelom razmjernosti, ovršiti imovinu zbog manjega duga, uz istodobno toleriranje i davanje poreznih i inih povlastica velikim dužnicima", poručuje Komisija HBK.
Pravnoj nesigurnosti, naglašava, pridonosi i sudbena vlast dugotrajnim sudskim postupcima i neujednačenom sudskom praksom, što dovodi do brojnih postupaka protiv Republike Hrvatske pred europskim sudovima i obvezom plaćanja naknada tužiteljima na teret državnoga proračuna.
Pravnu sigurnost, smatra, nerijetko izravno ugrožava i izvršna vlast uplitanjem u sudske postupke - osobito kada je riječ o tajnim postupcima, npr. o izvidima koji se provode prije pokretanja kaznenoga postupka, utjecajem na personalnu politiku u pravosuđu, kao i na sudbenu vlast u cjelini, osobito na lokalnoj razini.
Odavanje tajnih informacija ugrožava pravnu sigurnost
Po mišljenju "Iustitia et pax" pravnu sigurnost na osobit način ugrožava odavanje tajnih informacija tijekom izvida u kaznenim predmetima. "Povreda tajnosti postupka kazneno je djelo pa se postavlja pitanje prevencije, ali i kažnjavanja počinitelja koje redovito izostaje", napominje Komisija i dodaje kako je potrebno sprječavati "umreženost korupcije".
Komisija smatra kako je previše primjera koji sugeriraju sustavne razmjere nepoštivanja prava na rad i slobode rada te koji svjedoče o kršenju dostojanstva čovjeka radnika. Nezaposlenost je izrazito visoka, a i oni koji rade u najvećem broju slučajeva imaju primanja nedostatna za životni standard dostojan čovjeka, ističe Komisija i dodaje kako je sigurnost radnih mjesta, ponajprije u privatnom i tzv. realnom sektoru, ugrožena zbog neodgovornosti poslodavaca, raširenoga mentaliteta grabežljivoga (predatorskoga) kapitalizma i neodgovarajuće zaštite prava radnika.
Zbog razjedinjenosti i rascjepkanosti sindikati, smatra Komisija, gube u hrvatskom društvu svoju prijeko potrebnu ulogu istinskih boraca za prava radnika i rada. Ovomu vremenu i hrvatskomu društvu trebaju snažne sindikalne organizacije koje će biti kadre boriti se s nemilosrdnim i nepravednim oblicima stjecanja kapitala koji ide na štetu radnika i rada, poručuje "Iustitia et pax".
Kritiku zaslužuje, smatra Komisija, i porezni sustav koji demotivira rad jer veća porezna opterećenja za one koji rade i zarađuju više potiču niz negativnih trendova, uključujući i iseljavanje visokoobrazovanih kadrova. "Tako prikupljeni proračunski prihodi nisu usmjereni ponajprije prema javnim uslugama i politikama, kao i stvaranju novih vrijednosti, nego u velikoj mjeri služe održavanju velikoga i slabo učinkovitoga i, još uvijek, nereformiranoga aparata javne i državne uprave", ističe Komisija.
Iseljavanje iz Hrvatske
Komisija smatra kako sve to utječe na ugrožavanje sustava socijalne sigurnosti. "Koncept međugeneracijske solidarnosti zbog nepovoljne je demografske situacije, iseljavanja i nenamjenskoga pa i netransparentnoga trošenja novca iz mirovinskih fondova u ozbiljnoj krizi, kojoj se ne nazire rješenje ni u najavljenoj mirovinskoj reformi", tvrdi Komisija HBK.
Izjavu "Iustitia et pax" novinarima su predstavili uz nadbiskupa Hranića i profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Davor Derenčinović i tajnik Komisije Vladimir Dugalić.