Ako ste ikad bili u Splitu, zasigurno ste se katkad spustili jednom od najljepših šetnica u gradu, Marmontovom ulicom. Malo prije opjevane Rive s lijeve je strane Peškarija, legendarna ribarnica na koju svježa riba s brodova pristiže u ranim jutarnjim satima. No, tu je i jedna velika zgrada, građena prije Prvoga svjetskog rata, takozvani kompleks Obrov. Riječ je o nekretnini čija bi vrijednost mogla doseći od pet do deset milijuna eura (nema službene procjene), a čija je povijest toliko složena i vlasnički odnosi toliko zamršeni da bi se, umjesto spomenika kulture, bez problema mogla zvati spomenikom hrvatskog zemljišno-knjižnog kaosa.
Oko te se nekretnine, naime, već godinama vodi nevjerojatan rat u kojem suvlasnici naplaćuju najamnine zakupcima, a država smatra da joj pripada veći dio nego što je to u knjigama te da bi zakupci - trgovine, restorani i kafići - trebali njima plaćati veći dio nego što plaćaju. Je li država vlasnik 2/16? Ili 16/192? Tko je uopće vlasnik spomenute zgrade? Čini se kako na to pitanje nitko ne zna odgovor.
Suvlasnika je 17, poslovnih prostora 16, a svi oni žele ostvariti svoje imovinsko pravo i zarađivati na nekretnini. Riječ je o 1025 kvadrata, a uzme li se u obzir da su neke nekretnine u srcu Splita dosegle cijenu i od pet do deset tisuća eura po kvadratu, može se izračunati da je zgrada vrijedna između pet i deset milijuna eura. država želi više novca Država je prošle godine zakupcima poslovnih prostora počela slati račune za najam prostora. To ih je iznenadilo jer su račune dosad plaćali suvlasnicima. No, u dopisu koji su zakupci primili stajala je i rečenica koju su zakupci doživjeli kao prijetnju.
- Rečeno nam je da će nam, ako ne platimo račune državi, ukinuti suglasnost za minimalne tehničke uvjete, odnosno obavljanje djelatnosti - rekao nam je jedan od zakupaca.
Imovinsko-pravni odnosi kompleksa Obrov krajnje su zamršeni.
- Bavim se time već osam godina - kazao nam je splitski odvjetnik Ivo Juričko koji zastupa interese više suvlasnika. Jedan od problema je u tome što, kako se čini, nitko nije vlasnik neke prostorije unutar zgrade. Stvar je toliko komplicirana da neki imaju šesnaestine, a neki su naslijedili neki dio od svojeg djeda koji je, pak, imao 12 unuka. Svi oni ostvaruju pravo na najamninu od zakupaca poslovnih prostora. Pojednostavljeno, ako je ukupna “zarada” zgrade 30.000 kuna, ona se dijeli na sve suvlasnike, među kojima je i država u svom jednom, nespornom dijelu. No, sada žele više.
- Problem je nastao kada je Grad Split, netom prije nego što će vlasnik određenog dijela postati Republika Hrvatska, prodao tri poslovna prostora privatnim vlasnicima. Na te prostore nije imao pravo, ali ih je krajem 90-ih ipak prodao. Riječ je o poslovnim prostorima za koje sada zakupci ne plaćaju najamninu nikome - objasnila nam je Danica Šimenc čija je obitelj među većim vlasnicima vrijedne zgrade. grad prodao prostore Suvlasnici Obrova pričaju nam kako su oni spremni za dogovor s državom, ali ne žele se odreći onoga što im nesporno pripada.
Među njima je i frontmen legendarnog sarajevskog rock sastava Davor Sučić, poznatiji kao Sejo Sexon, suprug naše poznate fotografkinje Saše Midžor Sučić koja je jedan dio Obrova naslijedila od svoga djeda. Sejo se već godinama bori kako bi dokazao da država nema pravo na neke dijelove ove nekretnine te tvrdi da se radi o kriminalu.
- Riječ je o nekretnini koja je pravim vlasnicima vraćena 2006. denacionalizacijom. Split je dio tih nekretnina prodao samo malo prije nego što je Hrvatska preuzela vlasništvo. Sada se država pojavljuje s računima prema zakupcima. To je kao da ja nekome idem naplaćivati najam, a mašem vlasničkim listom kuće koju sam imao prije 20 godina. To nema smisla. Kad smo počeli ovaj proces, shvatili smo da država ni sama ne zna što ima. Tek kad smo mi krenuli u postupak diobe, oni su se uključili - govori nam Sučić složenu povijest nekretnine koja je nekoć, spomenimo, služila i kao konjušnica.
- Iz zemljišno-knjižnog izvatka za predmetnu nekretninu razvidno je kako je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik za 13/192 dijela, a ne 6/16 dijela kako isti u dopisu navode. Nije sporno kako je Republici Hrvatskoj u postupku povrata po rješenjima pripalo u vlasništvo 6/16 dijela predmetne nekretnine te kako je obveznik vraćanja (pravni prednik, odnosno osoba protiv koje se treba provesti zemljišnoknjižni upis) bio Grad Split. Međutim, temeljem ugovora o kupoprodaji od 7. listopada 2002. godine Grad Split (kao pravni prednik RH) je otuđio 4/16 predmetne nekretnine, i to 2/16 dijela Marijanu Biliću i 2/16 dijela Josipu Jelaviću Mitroviću.
U trenutku zaključenja predmetnog ugovora velika većina sadašnjih suvlasnika, odnosno njihovi pravni prednici, bili su upisani kao vlasnici predmetne nekretnine upravo u onoj visini suvlasničkog udjela koji su i dobili temeljem svojih rješenja o povratu imovine. Dakle, kako je prednik RH otuđio 4/16 dijela predmetne nekretnine, u kojem trenutku su većina sadašnjih suvlasnika bili stvarni i zemljišnoknjižni vlasnici, više nego očito je kako je Grad Split otuđio idealne dijelove nekretnine koji su bili vlasništvo Republike Hrvatske - objašnjavaju nam odvjetnici koji zastupaju suvlasnike. Dodaju kako je sporno i vlasništvo nad 11/192 dijela na kojem je dijelu uknjižen izvjesni Vincent Matthew Mardesich te smatraju kako je jedini nesporni dio vlasništva Hrvatske 13/192 dijela predmetne nekretnine. plaćali režije i troškove U postupku povrata postignut je sporazum o privremenoj diobi među suvlasnicima koji je na snazi već godinama te je temeljem toga većina suvlasnika zaključivala ugovore o zakupu.
A sad postaje još zamršenije. Od zaključenja ugovora o diobi, odnosno od rješenja iz 2000. i onog iz 2010. godine, država nikada nije obavijestila suvlasnike da želi nastaviti raspolagati svojim dijelom. Stoga su oni sve ove godine brinuli za prostor koji je u trenutku povrata, kažu, bio u dosta lošem stanju. Plaćali su sve režije i podmirivali sve troškove. Popravili su, kažu, dio krova i dotrajale konstrukcije. U nekim prostorima sagrađena je nova međukatna konstrukcija, izmijenjena električna i vodovodna instalacija, promijenjeni zatvori, sve kako bi bili u funkciji u kojoj su danas i kako bi bili pogodni za davanje u zakup, što je sve znatno utjecalo na visinu zakupnine, ističu. Kako bismo pokušali raspetljati ovu priču, kontaktirali smo i tvrtku Državne nekretnine d.o.o. koja je glavna u sporu oko kompleksa Obrov. Kažu nam kako su spremni na dogovor.
- Gradimo partnerski odnos s korisnicima državne imovine s ciljem zadovoljstva i vlasnika i korisnika te je važan svaki korisnik nekretnine uz poštovanje zakonske regulative. Svakom je vlasniku gospodarski interes učinkovito aktivirati imovinu, odnosno nekretninu, pa je tako i u slučaju kompleksa Obrov ovome Društvu. U interesu je svih građana Republike Hrvatske aktiviranje državne imovine i stvaranje novih vrijednosti, odnosno aktivacija predstavnika vlasnika, u ovom slučaju Društva, u gospodarenju nekretninama. Stoga i Društvo kod kompleksa Obrov, koji se nalazi u središtu Splita, postupa onako kako bi postupao svaki odgovorni privatni vlasnik kada je u pitanju njegova imovina i zaštita imovine. Radi pojašnjenja, ističemo kako je riječ o zgradi koja nije etažirana, a čini je 16 poslovnih prostora te je na zgradi ukupno zavedeno 17 suvlasnika, od kojih je jedan i Republika Hrvatska - navode.
Dodaju kako je, prema njihovu mišljenju, Hrvatska vlasnik 6/16 zgrade. - Saznanja o tome imaju i suvlasnici (predstavnici) i zakupnici koji se nalaze u kompleksu. Republika Hrvatska polaže pravo vlasništva i za 2/16 i za 4/16 po pravomoćnim i izvršnim rješenjima nadležnoga tijela, u ovom slučaju Ureda državne uprave, Službe za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije. Dio suvlasnika ne priznaje suvlasništvo države, odnosno osporavaju vlasništvo 2/16 i 4/16 te unatoč tome što navedeni udio državu čini najvećim pojedinačnim suvlasnikom, nju ne priznaju pri donošenju odluka o raspolaganju kompleksom Obrov. spremni na dogovore Društvo je kontaktiralo i suvlasnike i zakupnike te želi mirno rješenje jer intencija nije spor ni sa zakupcima, ni sa suvlasnicima, nego biti aktivan vlasnik imovine RH i regulirati međusobne odnose.
S ciljem reguliranja međuvlasničkih odnosa, a s obzirom na to da dio suvlasnika spori državno vlasništvo, pokrenut je i postupak izrade elaborata/etažiranje od strane ovlaštenog sudskog vještaka sukladno pravilima struke kao još jedan od preduvjeta za daljnja postupanja i reguliranje pravnog odnosa. Suvlasnici smatraju kako im država bezrazložno prijeti te ih ucjenjuje. - Jedno od potencijalnih rješenja može biti razvrgnuće suvlasničke zajednice, a o tome, kao i za sve ostalo, dogovor trebaju postići suvlasnici. Treba istaknuti da će se prvi put nakon niza godina regulirati pitanje vlasničkih odnosa na navedenoj nekretnini za što vjerujemo da je u interesu svih suvlasnika, a ne samo ovog Društva, te da će doći do finalnog rješenja na zadovoljstvo svih suvlasnika. Treba istaknuti kako rješavanje međuvlasničkih odnosa neće narušiti zakupničke odnose u kompleksu Obrov jer je intencija Društva osigurati kontinuitet poslovanja zakupnika tamo gdje je moguće te im pružiti ugovornu pravnu sigurnost. To je dio zakupnika u kompleksu i prihvatio te plaća udio u zakupnini i državi kao jednom od suvlasnika - odgovorili su nam iz tvrtke Državne nekretnine.