Istina je, njihove šišarke, kad ih zahvati vatra, lete i po nekoliko metara šireći tako požar. No, istina je i da je alepski bor samo “kolateralna žrtva” požara, a ne piroman, jer vatra uvijek kreće s tla, odnosno od korova na zapuštenom zemljištu, o čemu se gotovo i ne govori, ali kad preleti prva šiška nađe se - krivac.
Krivac je korov, ne bor
- Za požare nije kriv alepski bor, nego ljudi zbog svoje nepažnje i zbog neodržavanja poljoprivrednih površina na kojima nerijetko raste lako zapaljivi korov - decidiran je stručnjak za mediteranske šume, dr. Vlado Topić, predstojnik Odjela za šumarstvo splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.
Naglašava da je alepski bor pionirska vrsta u pošumljavanju krša i nekvalitetnog zemljišta na Mediteranu koji će nakon dugog niza godina stvoriti sloj humusa na kojem će onda uspijevati crnika ili česmina. Dodaje da je u cijelom priobalju 1,5 milijuna hektara krškog područja, a pod alepskim je borom samo 40.000 ili 9 posto površina, što je zaista malo pa se ta biljka ne može kriviti za požare na Jadranu.
Čak 95 posto požara uzrokuje čovjek svojom nepažnjom ili namjerom, navode istraživanja, a samo pet posto nastaje zbog, primjerice, udara groma. To potvrđuju i analize požara u Dalmaciji, koji se gotovo u pravilu javljaju kao “prizemni”, zbog zapaljene trave i korova, a onda se, nošeni burom, kao ovih dana, bjesomučno šire, dakako, i na alepske borove.
- Istina je da alepski bor, kad do njega dođe vatra, gori vrlo snažno i brzo, a šiške šire požar i po nekoliko metara dalje. No, činjenica je također da požari ne nastaju na visokim krošnjama alepskog bora, nego zbog korova, koji, nažalost, nije rijedak i lako plane. Poljoprivredne površine nerijetko su zapuštene i pravi su okidač za požare koji onda zahvate i alepski bor - kaže dr. Topić.
Zapušteno i zapaljivo
Dr. Topić ističe vrijednosti inkriminiranog bora jer po hektaru apsorbira čak 4 tone ugljika, a otpušta oko 15 tona kisika, te ustraje na tvrdnji da je alepski bor nezamjenjiva višestruko korisna biljna vrsta, a ne krivac za požare. O protupožarnim prosjecima, koji omogućavaju zadržavanje vatre i dopremu protupožarene opreme, ne govori se sve do sezone požara, a onda se na njih zaboravi s prvim jesenjim kišama.
Autohton na Braču, Hvaru i Mljetu
Alepski je bor u Dalmaciji prisutan oko tisuću godinama. Neki podaci govore da je autohton na Braču, Hvaru, Korčuli, Mljetu i Pelješcu. Štoviše, prema istraživanjima, na Mljetu je nađena pelud alepskog bora stara oko 3000 godina. Tek kasnije proširio se na ostatak Jadrana, poglavito na Rab, Cres, Lošinj te u Istru. U nas se alepski bor uglavnom nalazi do 400 metara nadmorske visine, a u saharskom Atlasu i do 2200 metara.