Iako iz Vlade i dalje pokušavaju zračiti optimizmom, hrvatsko gospodarstvo tone u sve dublju recesiju. Potvrđuju to i podaci državne statistike, kao i očekivanja neovisnih ekonomista, koji, u iščekivanju službene objave podataka o gospodarskom rastu, najavljuju pad gospodarske aktivnosti tijekom drugog tromjesečja između 2,5 i tri posto u odnosu na isti lanjski kvartal.
Crni pokazatelji
Već i površan pogled na kretanje nekoliko najvažnijih pokazatelja posljednjih mjeseci daje jasan putokaz pravca u kojem se kreće hrvatsko gospodarstvo. Tako je, primjerice, pad prometa u trgovini na malo u lipnju, u odnosu na lipanj prošle godine, iznosio 5,1 posto. U istom se razdoblju industrijska proizvodnja u Hrvatskoj stropoštala za 5,5 posto, dok je građevina u svibnju u odnosu na svibanj prošle godine potonula za čak 9,1 posto. Posljedica svega je brojka od gotovo 295.000 nezaposlenih, koliko ih je, prema podacima DZS-a, na burzi rada bilo prijavljeno krajem lipnja - dakle, u vrijeme kada se turistička sezona, a s njom i sezonsko zapošljavanje, već zahuktalo - što daje stopu nezaposlenosti od 17,3 posto.
- U drugom ovogodišnjem tromjesečju očekujem pad hrvatskoga BDP-a od 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Još je pesimističnija njegova kolegica iz Raiffeisena Zrinka Živković-Matijević, čije prognoze za drugo tromjesečje govore o padu gospodarske aktivnosti od 2,9 posto. Razlog tome leži u daljnjem padu osobne potrošnje i rezanju državne potrošnje, ali i u nepokretanju najavljenog investicijskog ciklusa. Ni dobra turistička predsezona ne može preokrenuti stvari.
Novi pad BDP-a
Nakon stagnacije tijekom većeg dijela prošle godine, Hrvatska je krajem 2011. ponovno zaplovila recesijskim vodama. Posljednje tromjesečje prošle godine zaključili smo s padom BDP-a od 0,4 posto, što je navijestilo novi udar recesije. On se i realizirao kada je obznanjeno da je u prvom ovogodišnjem kvartalu naše gospodarstvo potonulo 1,3 posto. Podatke za drugo tromjesečje DZS bi trebao objaviti do kraja mjeseca, no već sada jasan novi pad.
Premda uzroke recesije u velikoj mjeri možemo tražiti u nama samima, ona je dijelom i ‘uvezena’ iz EU i eurozone. Potonuće euro-gospodarstva u novu recesiju, za posljedicu ima i pad potražnje za hrvatskim robama.
Najgore na periferiji
S druge strane, financijske turbulencije kroz koje prolaze periferne članice eurolanda odražavaju se i na hrvatski novčani krvotok.
Prema podacima Eurostata, gospodarska atkivnost u EU u drugom je kvartalu pala za 0,2 posto. u Isti pad imalo je i gospodarstvo zone eura u usporedbi s prvim ovogodišnjim tromjesečjem.
Gledano po zemljama, stanje je najteže u perifernim članicama zone eura. Grčko je gospodarstvo palo za čak 6,2 posto u odnosu na isti lanjski kvartal. U zoni većih gospodarskih minusa su i Italija, Španjolska, Portugal, Cipar i Irska, a izvan zone eura naš sjeverni susjed, Mađarska, ali i Velika Britanija. S druge strane, Slovenija se još uvijek, drži u zoni (slaboga) rasta gospodarstva.
Ni veća ulaganja neće biti dovoljna za iskorak
Očekivani gospodarski oporavak u Hrvatskoj u sljedećoj godini u velikoj će mjeri ovisiti o kretanjima u zoni eura i EU. Prognoze ekonomista tu nisu povoljne jer ih većina očekuje da će gospodarstvo eurolanda u 2013. godine stagnirati, s time što mnogi strahuju od nastavka pretvaranja perifernih članica u zonu sumraka, koju će na životu održavati europski financijski aparati. Drugi faktor o kojem će u 2013. ovisiti rast u nas jesu investicije.
Ulazak u EU potaknut će dolazak stranog kapitala, ali to neće biti dovoljno za jači ekonomski iskorak.