SUKOB OKO IZMJENE IZBORNIH PRAVILA

Definitivna odluka o tome kako ćemo glasati na izborima 2015. za dva tjedna

Premijer je najavio kako će već iduće godine uvesti preferencijalno glasanje, no da bi se to ostvarilo, cijela procedura mora biti provedena u iduća dva mjeseca
Zagreb, 170914.Nakon ljetne pauze Hrvatski sabor danas je zapoceo s radom. 14. sjednica zapocela je postavljanjem pitanja Vladi RH.Na fotografiji: Zoran Milanovic, Tomislav Karamarko, Anka Mrak Taritas.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Sve je izvjesnije da referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva neće biti, no izborni zakon bi ipak mogao biti promijenjen. Nakon što su u saborskoj proceduri već neko vrijeme tri oporbena prijedloga izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kojima se traži uvođenje preferencijalnog glasovanja, dakle mogućnosti da birači osim za listu svoj glas daju i nekom od kandidata s iste liste, i vladajuća koalicija spremna je na takve promjene izbornog sustava.

Prekasno za ovu godinu

Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović preksinoć je javno potvrdio da njegova stranka namjerava preferencijalno glasovanje uvesti i na izborima za parlament, i to već od idućih izbora, pa je donošenje promjena najavio za iduća dva mjeseca s obzirom na to da bi nakon toga ionako bilo prekasno jer se izborna pravila ne smiju mijenjati najmanje godinu dana prije roka za redovne izbore. Očekuje da će u tome imati podšku HDZ-a iako je od predsjednika najveće oporbene stranke Tomislava Karamarka već stigla odbijenica: “Nismo ni za kakve promjene godinu dana prije izbora”.

I sam Milanović je do prije par dana otklanjao mogućnost izmjena izbornih pravila objašnjavajući da Hrvatska ima važnijih problema, no čini se da su ga inicijativa Željke Markić i oko 360 tisuća građana koji su je podržali natjerali na promjenu mišljenja.

- Sada kad nema pritiska, mogu reći da protiv preferencijalnog glasovanja nemam ništa. Imamo ga na europskim izborima, prebacit ćemo ga na izbore za Sabor, i to je to - rekao je Milanović.

Nezavisni zastupnici

To znači da i SDP namjerava predložiti da se za izbor zastupnika u Sabor ugradi isti model preferencijalnog glasovanja kao i za europske izbore - da birači u 10 izbornih jedinica mogu zaokružiti i ime jednog kandidata s liste, a on bi prošao ako osvoji najmanje 10 posto glasova od glasova koje je osvojila njegova lista. Isti prijedlog dali su i Čačićevi reformisti, odnosno saborska zastupnica njegove stranke Natalija Martinčević.

Zajednički prijedlog Jadranke Kosor, Josipa Kregara te SDP-ovca Gvozdena Flege predviđa pak da birači mogu preferencijalni glas dati ne samo jednom nego do tri kandidata s jedne liste, a morali bi osvojiti barem 5 posto glasova liste, a ne 10. Šire izmjene predložili su i Laburisti koji, uz preferencijalno glasovanje za do 3 kandidata u Hrvatskoj, a jednog u dijaspori, traže i zabranu načelnicima i gradonačelnicima da budu i saborski zastupnici.

O svim prijedlozima za izmjene izbornog zakona u idućih tjedan, dva bi, prema najavama njegova predsjednika Peđe Grbina, trebao raspravljati saborski Odbor za Ustav. Grbin smatra da upravo Odbor treba biti mjesto za početak razgovora o uvođenju preferencijalnog glasovanja i mjesto na kojem će se o tome pokušati postići široki konsenzus.

Traži se konsenzus

- Ako se uspijemo dogovoriti, onda bismo izmjene donijeli do kraja godine iako je krajnji rok do sredine veljače. Za zakon nam treba 76 ruku, što imamo, ali nećemo promjene uvoditi na silu - poručio je Grbin.

Isto je dan ranije najavio i sam Milanović.

- Svaka bitnija izmjena moguća je samo u dogovoru i u konsenzusu s oporbom - rekao je Milanović. No, niti moguće izmjene izbornog zakonodavstva neće dovesti do toga da za isti stol sjednu šef Vlade i šef HDZ-a.

- Neću razgovarati s Karamarkom, nema potrebe da o tome razgovaramo jer suglasnost HDZ-a je očita, oni se slažu s tom promjenom. Naša koalicija ima većinu za promjenu zakona, ali HDZ je rekao da oni nemaju nikakav problem s tim da se preferencijalni sustav glasovanja kakav postoji na izborima za Parlament EU primjenjuje na izborima za Sabor. Nadam se da se o tome neće previše razgovarati - smatra Milanović. Čak i bez HDZ-a vladajući mogu usvojiti izmjene zakona, ali Milanović želi i njihovu podršku. No, od Karamarka je već stiglo protivljenje izmjenama.

- Mi nismo za promjenu tih odredbi zakona u razdoblju godinu dana do izbora. Preferencijalno glasovanje promovirao je upravo HDZ pa su hrvatski građani prema tom modelu već dva puta glasovali na izborima za Europski parlament. Ali godinu dana prije izbora nije mudro mijenjati izborni zakon - poručio je predsjednik HDZ-a koji je vladajućma i Milanoviću odmah dao do znanja da je HDZ-u prioritet povećanje broja zastupnika iz dijaspore.

Izmjena nakon izbora

- HDZ priprema cjelovitu izmjenu izbornog zakona, a za nas je ipak prioritet kod tih izmjena neravnopravni položaj naših građana koji žive izvan Hrvatske. Kada to promijenimo, možemo razgovarati o svemu drugome - izjavio je Karamarko i tako jasno dao do znanja da bi vladajuće podržali samo ako su spremni trgovati oko dijaspore.

Za tjedan, dva na sjednici Odbora za Ustav bit će jasno hoće li građani već na idućim izborima moći birati barem jednog zastupnika po imenu i prezimenu.

Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor

SDP (još nema službenog prijedloga)

- birači bi mogli dati preferencijalni glas jednom kandidatu s liste

- izabran bi bio kandidat koji osvoji najmanje 10 posto glasova koje je osvojila lista

Jadranka Kosor, J. Kregar, G. Flego

- birač bi imao pravo izabrati do tri kandidata s jedne liste, uz prag od 5 posto

- isto bi mogli i birači iz dijaspore

- zabrana kandidiranja osuđenima na zatvor duži od šest mjeseci

- gradonačelnici ne mogu biti i zastupnici

- povećanje broja potpisa za kandidiranje liste sa 500 na 1500

- ukidanje instituta nositelja lista

Natalija Martinčević - Čačićevi reformisti

- birač bi imao pravo glasati i za jednog kandidata na listi kojoj je dao glas

- izabran bi bio kandidat koji osvoji najmanje 10 posto glasova koje je osvojila lista

- ako više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, u Sabor ulazi onaj koji je bolje plasiran na listi

Laburisti

- birač bi mogao izabrati do tri kandidata s liste kojima će dati preferencijalni glas

- ne predviđa se prag potreban za uvažavanje preferencijalnih glasova

- biračima dijaspore pravo na jedan preferencijalni glas

- zastupnik u Saboru ne bi mogao istodobno biti i načelnik ili gradonačelnik niti njihov zamjenik

- kandidiranje samo u onoj izbornoj jedinici u kojoj kandidat ima prebivalište

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2024 05:28