Još samo četiri mjeseca dijele maturante od najvažnijeg ispita u životu koji će im osigurati mjesto na nekom od fakulteta.
Treća generacija koja pristupa ovom svojevrsnom prijemnom ispitu već bi se trebala pripremati i učiti ubrzanim tempom, a kako bi ostvarili što bolje rezultate, Jutarnji list im je u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja pripremio priručnike sa zadacima i rješenjima najtežih zadataka.
Prvi priručnik koji se dijeli danas uz Jutarnji list je viša razina matematike. Kako, koliko dugo se pripremati i na što obratiti pozornost zasigurno su pitanja na koja maturanti traže odgovor. Profesori matematike s kojima smo razgovarali tvrde kako ispit nije težak i nema nerješivih zadataka, ali potrebno je zagrijati stolicu i posebno obratiti pozornost na gradivo koje im slabije ide.
Gradiva ima mnogo
Profesorica matematike iz X. gimnazije u Zagrebu Željka Frković upozorava maturante kako je zadnji trenutak da se počnu pripremati jer vremena je ostalo malo, a gradiva je mnogo.
Gimnazijalcima je lakše
- Učenici prvo trebaju uzeti ogledne primjere ispita ranijih godina i simulirati pisanje testa kao da su na državnoj maturi. Dakle, ograničiti se na pisanje u trajanju od 180 minuta. Nakon toga trebaju provjeriti rješenja i tada će znati što su im jače, a što slabije strane. Ovisno o rješenjima znat će na što ne trebaju trošiti previše vremena, a što zahtijeva dodatno učenje - kaže Frković. Prema dosadašnjim iskustvima, kaže, najviše problema učenici imaju sa zadacima riječima. Takve zadatke treba pročitati nekoliko puta jer ponekad pogrešan odgovor proizlazi iz nepažljivo pročitanog pitanja.
- Takvi zadaci nisu previše zastupljeni u udžbenicima i zbirkama, zato bi učenici trebali malo više raditi na njima. No, ne trebaju se uplašiti jer nije riječ o jako teškim zadacima. Uvijek je dobro krenuti od lakših zadataka da bi na kraju ostalo vremena za teže - kaže Frković i dodaje da je zapravo najveći problem koncentracija. Tri sata, koliko učenici imaju vremena za rješavanje ispita, jako je puno i često im pred kraj pada koncentracija, što dovodi do netočnih odgovora.
- Moj savjet je: Učenici, vježbajte koncentraciju svakodnevno! Imala sam prošle godine učenicu koja je bila jedna od najboljih matematičarki u školi, a rekla mi je da na kraju ispita više nije znala zbrojiti dva i dva - kaže profesorica matematike Frković.
Ovisno o zastupljenosti matematike u srednjoj školi, neki učenici imaju bolje, a neki malo lošije znanje. Zasigurno su jedni od najboljih matematičara učenici zagrebačkog MIOC-a (XI. gimnazija), koji imaju i po sedam sati matematike tjedno. Profesorica Nevenka Antončić svjesna je činjenice da su njezini učenici u prednosti, ali smatra i da učenici drugih škola s manje matematike mogu uz trud ostvariti odlične rezultate.
Prošle godine maturanti su se na raznim društvenim mrežama žalili kako je zadatak broj 30 bio nerješiv. No, Antončić tvrdi da to nije istina.
I laki zadaci problem
- Nije bilo nerješivih zadataka. Bilo je lakših, težih i nekoliko teških. Stvar je u tome da je to bio jedan od zadnjih zadataka pa je većini učenika padala koncentraciji. Zato ovogodišnjim maturantima preporučam vježbanje koncentracije, jer ona zna biti presudna - kaže Antončić i apelira na učenike da i one lagane zadatke dobro pročitaju jer je iskustvo pokazalo da na njima griješe zbog nepažnje.
Učenje s razumijevanjem
Vizualizacija, skica i postupak uz logičko zakuljučivanje ključ su rješavanja zadataka, smatra profesor matematike I. ekonomske škole u Zagrebu Bernard Alojzije. Na koje zadatke učenik treba najviše obratiti pozornost, to je individualno pitanje i ovisi o afinitetima prema nekoj grani matematike, kaže, ali trebalo bi dobro ponoviti računske tehnike izračunavanja, algebre, logaritme, trigonometriju i krivulje drugog reda.
- Odmah moraju početi učiti. I moraju biti svjesni da u svakom ispitu postoje teški zadaci jer se na taj način vide nijanse između odličnih i još boljih od toga. Posebno apeliram na one koji su imali manje matematike u srednjoj jer se vježbanjem sve da sustići - kaže Alojzije.
Matematika nije niz recepata gdje se samo nauče formule na pamet, potrbno je razumijevanje i tada sve ide lakše, smatra profesor fizike s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Antonije Dulčić.
- Savjetujem im da s razumijevanjem pročitaju zadatke i onda pristupe rješavanju. Sada im ostaje samo da vježbaju i za sve nejasnoće upitaju svoje profesore - kaže prof. Dulčić.