Je li točno da je ekonomskom strategu HSLS-a Josipu Budimiru (51) ponuđeno mjesto ministra gospodarstva ako koalicija predvođena HDZ-om na sljedećim parlamentarnim izborima osvoji vlast, kao što je to u emisiji "Nedjeljom u 2" ustvrdio čelnik HSLS-a Darinko Kosor.
Ekonomist Josip Budimir član je HSLS-a već dvadesetak godina, preživio je nekoliko cijepanja i osipanja te stranke i ostao joj vjeran. Zadnjih osam godina član je Uprave Francka, a od 2000. do 2006. obnašao je dužnost pomoćnika ministra obrane promijenivši na toj dužnosti tri ministra: Jozu Radoša koji ga je i imenovao za svog pomoćnika, SDP-ovku Željku Antunović te HDZ-ovca Berislava Rončevića. Tijekom devedesetih radio je u osječkoj Saponiji i Upravi Vinkovačke banke.
- Neprihvatljivo mi je da se u ovoj fazi licitira s bilo čijim ministarskim aspiracijama. Nismo postigli nikakav dogovor oko moje moguće ministarske pozicije u nekoj novoj HDZ-ovoj koalicijskoj vladi. Nikakvog dogovora ne može ni biti dok ne znam kakva će biti gospodarska agenda te koalicije, dok se ona ne razradi i ne stavi na papir. Gospodarski program i politika te koalicije tek se trebaju kreirati, a oni koji će moći utjecati na kreiranje novih politika najbolje da ih i provode. Država se nalazi pred bankrotom i ako vidim da se teška bolest namjerava liječiti čajem od kamilice, neću u tome sudjelovati.
Ipak, pristali ste biti član radne skupine koja će izraditi gospodarski program koalicije predvođene HDZ-om, dakle bit ćete među onima koji će utjecati na kreiranje njezine gospodarske strategije. Jeste li počeli raditi na programu?
- Da, imali smo nekoliko sastanaka i tek nam prethodi ozbiljan posao. Zasad tek opipavamo puls da vidimo tko što u radnoj skupini misli i gdje smo.
Možete li onda kao ekonomski strateg HSLS-a reći što mislite o nekim naznakama HDZ-ova gospodarskoga programa koje je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko prije nekoliko dana predstavio u intervjuu u jednim dnevnim novinama. Odlučno je otklonio mogućnost ukidanja ili čak smanjenja broja županija i formiranje regija. Istodobno, predsjednik vaše stranke Darinko Kosor smanjenje broja županija, gradova i općina navodi kao jedan od glavnih ciljeva HSLS-a. Kako to pomiriti?
- Što se tiče teritorijalnoga ustroja Hrvatske i reforme lokalne uprave i samouprave, naravno da se zalažem i za smanjenje broja lokalnih jedinica i za njihovu temeljitu reorganizaciju. I ja sam iščitao da HDZ želi da županije ostanu, ali županije nisu najveći problem lokalne uprave i samouprave jer u ukupnim sredstvima lokalne uprave i samouprave participiraju sa samo pet do šest posto. Daleko veći problem su gradovi i općine i ako se uspijemo dogovoriti oko njihova broja i ustroja - to će biti velika stvar. Karamarko u javnim istupima tvrdi da neće unaprijed zauzimati stav već da oko krupnih pitanja želi organizirati raspravu. Mi u HSLS-u imamo jake argumente u pravcu temeljite reforme lokalne uprave i samouprave. Dovoljno je samo pogledati koliko od ukupnog iznosa sredstava koja pripadaju lokalnim jedinicama troši administracija, a koliko ide na potrebe građana pa da shvatite da se to mora mijenjati. Pri tome smatram da je kriterij prema kojem sadašnja Vlada želi ukidati jedinice lokalne uprave i samouprave, a prema kojem bi se ukinule one koje se ne mogu samofinancirati, loš jer potpuno zapostavlja potrebe građana. Ne može financijska moć lokalne jedinice biti jedini kriterij za njezin opstanak ili ukidanje, već kriterij optimalizacije njezina funkcioniranja.
Iz Karamarkova intervjua, a i iz načina na koji je Martina Dalić obrazložila svoj razlaz s HDZ-om, dalo bi se zaključiti da ta stranka u slučaju dolaska na vlast nema namjeru voditi politiku oštrih rezova. Što vi mislite, može li Hrvatska izdržati značajnije rezanje javne potrošnje?
- Smanjenje javne potrošnje nije stvar izbora već ekonomske nužnosti. U javnom sektoru mora biti značajnih rezova, oni su neizbježni. Presudno je, međutim, kako će oni biti napravljeni. Ne mogu se uštede u rashodima namaknuti na marginalnim stranama, već se mora ozbiljno propitati gro proračunskih rashoda, poput rashoda u zdravstvu.
Gdje vidite prostor za uštede u zdravstvu ako liječnici upozoravaju na to da je situacija ionako alarmantna?
- Prije svega mislim da ovoj zemlji ne treba oko 70 bolnica. Moramo ozbiljno razmisliti koliko bolnica zadovoljava naše potrebe, a svi lokalni ‘feudalci’ koji žele imati bolnicu samo zato da bi dokazivali političke zasluge u svom selu, neka ih imaju o trošku vlaste lokalne zajednice, a ne da ih se spašava iz zdravstvenog proračuna. Kad je riječ o proračunskim rashodima, moramo napustiti logiku prema kojoj nema prostora za uštede jer je 70 posto proračunskih rashoda ionako zadano. Moje je stajalište da su samo kamate na kredite zadane. Ako bismo smanjili potrošnju u javnom sektoru, smanjenjem porezne presije pomogli privrednom sektoru i investicijama, širila bi se porezna osnova i povećao broj onih koji plaćaju poreze i tako osiguralo punjenje proračuna. Uštede moraju biti rađene tako da rez na jednom području bude popraćen pozitivnim pomakom na drugom području, jer ćemo se samo tako izvući iz negativne spirale u koju smo upali. Sadašnja Vlada provodi pet do šest mjera koje nisu međusobno povezane i one ne donose učinke.