VELIKA ŠKRTICA

Dionice SPAN-a kupilo tek 860 građana. To govori sve o tome kako Hrvati štede

Građani i dalje radije ulažu u nekretnine, čak i u vrijeme kad prosječne cijene u Zagrebu dosežu i do 5000 eura za kvadrat
Zagrebačka burza



 
 Srdjan Vrancic/Cropix

Prema svemu sudeći, čini se da sam prošli mjesec sudjelovala u eksperimentu na kakav se prema statistici usudi odvažiti samo 4,7 posto Hrvata - kupila sam dionice, i to ne bilo kakve, nego sam se pridružila IPO-u tvrtke Span.

O značaju domaćeg tržišta dionica pritom možda najbolje govori činjenica da je izlazak Spana na burzu bilo prvo izlistavanje dionica neke tehnološke tvrtke nakon punih 18 godina kad je izlistan Ericsson Nikola Tesla.

Logično, cijela stvar izazvala je priličan interes ulagača, usprkos činjenici da je domaće tržište dionicama prosječnom Hrvatu i dalje bauk, da i dalje radije ulaže u nekretnine, čak i u vrijeme kad im prosječne cijene u Zagrebu dosežu i do pet tisuća eura za kvadrat, da radije čeka kad će narasti kamate u banci ili, pak, novac drži pod madracem.

Burza mu dođe kao neko mistično pismo - ništa ne razumije, iako možda zvuči primamljivo, a u pozadini svakako moraju stajati špekulanti i mešetari pa je novac ipak sigurnije usmjeriti negdje drugdje.

Doduše, šteta što s jednakom skepsom ne pristupa i ugovaranju kredita u švicarcima ili investicijskog životnog osiguranja s upitnim povratom nakon isteka 30 godina - ali nećemo sad cjepidlačiti.

Ukratko, oni hrabri koji su se odvažili na ovu investiciju brzo su mogli shvatiti kako ne trebaš biti Gordon Gekko da bi sudjelovao u IPO-u: prvo si trebao odlučiti koliko želiš uložiti, potom u banci upisati broj dionica koje želiš kupiti, nakon toga bilo je potrebno do točno određenog roka uplatiti novac te čekati potvrdu o ukupnom broju kupljenih dionica.

Za prijavu nije čak bilo nužno imati ni otvoren račun u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu - SPAN se obvezao račun otvoriti u ime svih onih koji ga u vrijeme kupnje nisu imali pa je najveću prepreku za zaključivanje ove investicije predstavljao odlazak do banke.

Iako je odaziv poslovnih subjekata i fizičkih osoba u globalu bio toliko velik da je većina uspjela kupiti mnogo manje od onoga što je planirala, fizičkih osoba i dalje je bilo šokantno malo - prema podacima tvrtke, dionice je kupio samo 861 mali ulagatelj-građanin, što znači da je na prvom IPO-u tehnološke tvrtke nakon puna dva desetljeća u Hrvatskoj sudjelovalo tek 0,02 posto punoljetnih Hrvata, što pokazuje kako naša nacija ima ozbiljan problem s povjerenjem u burzu.

Iako je početna cijena bila raspisana u rasponu od 160 do 175 kuna, građani su u konačnici dionice uspjeli kupiti za najviši iznos, a trgovanje je startalo tek 23. rujna kad je prvi put bilo moguće vidjeti kako će kotirati na burzi.

Prosječna je cijena taj dan iznosila 208,37 kuna, što znači da je prosječan prinos u prvom danu bio 19 posto, a dalje se cijena kretala između tih 208 te najnižih 200,06 kuna po dionici.

U vrijeme pisanja ovog teksta dionica SPAN-a na burzi vrijedi 202,95 kuna, što predstavlja prinos od 15,9 posto, no to svakako treba uzeti sa zrnom soli jer se SPAN-om trenutačno slabo trguje pa će se prava vrijednost ove dionice vidjeti tek s odmakom.

Neizvjesnost je uglavnom najčešći argument zašto, umjesto u dionice, građani radije novac odlučuju ulagati u nekretnine ili štednju, no neki događaji iz proteklih godina ukazuju kako je i tržište nekretnina itekako podložno okolnostima na koje nemamo utjecaj.

Recimo, potresima koji su vrijednosti neosiguranih stanova na području Zagreba i Banije - a takvih je bilo znatno više nego onih osiguranih - u samo nekoliko desetaka sekundi strmoglavili brže nego što su u povijesti burze padale vrijednosti dionica, da ne spominjemo kojom su se brzinom rušile kamate na štednje ili smanjivali državni doprinosi na stambenu štednju.

Građani su istodobno rizika od dionica svjesni točno onoliko koliko ne percipiraju rizičnosti svih drugih vrsta ulaganja, a posljedice toga su vidljive i u posljednjem izvješću o globalnom bogatstvu Allianza.

Iz njega proizlazi kako financijska imovina hrvatskih kućanstava raste sporije od prosjeka, ponajviše zbog strukture portfelja u kojem na dionice otpada najmanji dio, samo 20,6 posto, dok se većina nalazi u bankovnim depozitima i osiguranjima.

I nije izgledno da će se situacija do sljedećeg većeg IPO-a značajnije promijeniti.

* Autorica ne sugerira kupnju SPAN-ovih dionica, nego ih koristi isključivo kao primjer dioničarskog ulaganja

Imate prijedlog za veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:13