Nikad užarenijeg ljeta u Hrvatskoj liječničkoj komori jer se nikad nije ni dogodila “ekspresna” smjena čelnog čovjeka usred mandata. “Temperaturu” je u srpnju podigla smjena donedavnog predsjednika Trpimira Goluže, za kojeg je Nadzorni odbor utvrdio da je “neovlašteno donosio odluke mimo tijela HLK”.
Umjesto Goluže, do izbora sljedeće godine, HLK vodi Krešimir Luetić, a na iznenađenje mnogih aktivirala se i dr. Ada Barić Grgurević, i to kao dopredsjednica umjesto smijenjenog Ante-Zvonimira Golema. Javnosti je poznata kao predsjednica HUBOL-a (Hrvatska udruga bolničkih liječnika), ali nakon izbora 2015. se pasivizirala, točnije distancirala od rada komore.
Mislite li da HLK nakon ovog turbulentnog razdoblja može vratiti poljuljani ugled?
- Silom prilika komora je nedavno doživjela katarzu kad je bila sazvana izvanredna skupština i promijenjeno uže vodstvo. Tada sam se priključila radu HLK, a Izvršni odbor jednoglasno me izabrao za potpredsjednicu. Koliko se god to činilo kao neki spontani korak, nije mi bilo lako jer sam svjesna stvari koje su se događale, a s druge strane silno želim da HLK funkcionira na zadovoljstvo svih članova.
Hoće li biti problem što ste angažirani i u HUBOL-u i u HLK?
- Mislim da ne. Problem između mene i komore nastao je u trenutku kad više nije bilo sinergije između postulata HUBOL-a i HLK. No, na kraju smo vidjeli što se dogodi kad se napuste vrijednosti i principi na kojima je nešto dobro krenulo. HUBOL je počivao i počiva na velikom entuzijazmu, na optimizmu liječnika da uvijek može biti bolje. Koliko se god činilo da kritiziramo, a to ćemo činiti i dalje, uvijek smo nudili rješenje, a ne samo kritiku radi kritike.
Razlog je “vrućeg ljeta” u HLK i činjenica da su postojeća tijela zapravo često marginalizirana u odlučivanju, a glavnu riječ vodi jedan čovjek. Što je promijenilo novo vodstvo HLK?
- Sigurna sam da se neće ponoviti takav način vođenja komore. Možda je percepcija javnosti drukčija, ali zapravo su sama tijela komore dijelom odlično funkcionirala. Sva povjerenstva radila su posao vrhunski. No, ono što nije bilo dobro, a Nadzorni je odbor to nedvojbeno utvrdio, jest činjenica da je bivši predsjednik protustatutarno zaobilazio nadležna tijela prilikom donošenja nekih odluka, poglavito financijskih. Ključno je povjerenje. Kad se sruši povjerenje u čelnu osobu, bilo koji rad nema smisla, pa tako i komorski. Dogodilo se da je gotovo sve vodio jedan čovjek, što je bila posljedica povjerenja u njega i uvjerenja da će sve funkcionirati kako treba te da povjerenje nikad neće biti izigrano. Međutim, dogodilo se suprotno.
Očekuju se i neki konkretni potezi. Hoćete li smanjivati članarine komore?
- To je jedna od ideja o kojoj se može raspravljati na Skupštini HLK ako delegati budu željeli. Ništa nije zapisano u kamenu, pa ni visina članarina. S druge strane, treba znati da je komora na početku mandata napravila velike infrastrukturne promjene, od digitalizacije do jednostavnijeg rješavanja administracije, što je tražilo značajna izdvajanja, koja i dalje egzistiraju. Članarina je sada ujednačena, a Skupština je glavno tijelo koje donosi odluke o promjeni te vrste.
Što će biti s vašom profitnom tvrtkom Aorta?
- Osnivanje Aorte izglasala je Skupština. Ideja je dobra jer tako rade i neke druge liječničke komore u EU, poput Austrije, ali rad mora biti maksimalno transparentan. Vidjet ćemo kako ćemo iskoristi tvrtku za promidžbu struke i liječnika, a Skupština će odlučiti o njezinoj sudbini. Zasad ne želim prejudicirati hoće li ili neće opstati.
U komori ste imali velik broj vanjskih suradnika, od kolumnista do PR-a, pravnih savjetnika... Sve se to plaćalo članarinama liječnika?
- Svim vanjskim suradnicima za koje smo procijenili da nam njihove usluge nisu potrebne otkazali smo suradnju. Kad je novo vodstvo preuzelo komoru, smanjili smo primjerice broj savjetnika s pet na jednog. To je sad samo dr. Vikica Krolo kao savjetnica za primarnu zdravstvenu zaštitu. Servis smo liječnicima i trebamo biti racionalni. Svaka kuna koja se troši na nečije mišljenje, savjet ili kolumnu, ako to nije potrebno, izgubljena je za liječnike.
Hoće li komora ubuduće više raditi na stručnom usavršavanju liječnika?
- Upravo je krenuo natječaj koji traje do 15. listopada. Najveći iznos po osobi iznosi 20.000 kuna. To je mogućnost za unapređenje postojećeg znanja i usvajanje novih vještina koje će kolege poslije primijeniti na korist svojih pacijenata. Pozivamo sve liječnike da se jave na natječaj bez obzira na godine jer im se pruža šansa za edukaciju u svjetski poznatim medicinskim centrima. Za to smo ove godine namijenili milijun kuna, a očekuje se da će gotovo 100 liječnika iskoristiti potporu. Sljedeće godine planiramo odvojiti još više sredstava.
Bila je zakazana redovita Skupština HLK za 22. rujna. Hoće li se održati?
- Ne. Predsjednik skupštine otkazao je sjednicu jer je prije samo dva mjeseca održana izvanredna skupština, pa nema potrebe za novom. Na toj smo izvanrednoj sjednici riješili sve što se trebalo riješiti. Datum iduće još nije određen.