Iako se 2021. godine na velika vrata najavljivalo da država, napokon, ukida famozne biljege, niti dvije godine poslije iz hrvatske administracije nije iščeznuo taj najzaostaliji primjer birokratskog formalizma.
Pa tako građani i danas kad u gruntovnici trebaju presliku nekog dokumenta iz zbirke isprava, lijepo moraju kupiti državni biljeg, za to dati 2,65 eura, predati ga činovniku i tek tada dobiti dokument po koji su došli.
Slučaj jednog Zagrepčanina pritom zorno pokazuje kako to konkretno izgleda na primjeru zagrebačke Gruntovnice.
"Tamo, naime, više uopće nema kioska na kojemu možete kupiti biljeg pa vas lijepo pošalju da se malo prošećete kvartom, idete od kioska do kioska, dok napokon ne pronađete jedan na kojem još možete kupiti taj komadić papira. Srećom, često idem u Gruntovnicu pa znam gdje ih ima kupiti, no oni koji se s time prvi put sretnu, trebaju se pripremiti za ekspediciju po Zagrebu", kaže naš sugovornik.
Odgovor Ministarstva
E sad, kako je moguće da su biljezi ukinuti, a u zagrebačkoj Gruntovnici ih i dalje uporno koriste?
Zato što je Zakonom o sudskim pristojbama propisano da se sve pristojbe u iznosima do 100 kuna naplaćuju u državnim biljezima, a iako je država 2021. značajno smanjila broj usluga za koje se naplaćuju pristojbe - s njih 177 spali smo na 58 - ipak ih je dosta preživjelo, a među njima i velik broj onih čiji iznos ne prelazi 100 kuna odnosno 13,27 eura.
Tu je, naravno, i obveza plaćanja dokumenata iz zbirke isprava u zemljišnoknjižnim odjelima koja je jeftinija od 100 kuna pa se onda plaća u biljezima.
"Uredbom o tarifi sudskih pristojbi u tarifnom broju 17 propisano je da se za ovjeru preslike ili ispisa isprava koje se nalaze u zbirci isprava plaća e-pristojba u iznosu od 2,65 eura, bez obzira na broj poluaraka izvornika, dok je tarifnim brojem 18 propisano da se za ovjeru preslike ili ispisa ručno vođene zemljišne knjige plaća pristojba u iznosu od 2,65 eura, bez obzira na broj poluaraka izvornika. Slijedom navedenoga, svi općinski sudovi obvezni su naplaćivati sudsku pristojbu za izdavanje zbirke isprava te preslike ručno vođene knjige, kao i prihvatiti pristojbu uplaćenu u državnim biljezima, ako se radi o iznosu pristojbe do 100 kuna", stoji u odgovoru koji smo dobili od Ministarstva pravosuđa.
Izmjene zakona
Pozitivna stvar iz odgovora Ministarstva je ta da će biljeg za tu uslugu, potvrdili su nam, uskoro stvarno biti ukinut zahvaljujući izmjenama Zakona o sudskim pristojbama koje su upravo u tijeku, a ukidanje te pristojbe u skladu je i s novim izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama.
Kada će to točno biti, nije specificirano, no izgledno je da će nam slijediti nove najave kako je država napokon doista ukinula biljege, iako i dalje postoji cijeli niz usluga za koje se oni koriste.
Kad su u pitanju zemljišnoknjižni poslovi, obveza plaćanja pristojbe, prema podacima Ministarstva pravosuđa, postoji za 13 vrsta usluga, od čega za njih četiri iznosi do 13,27 eura, što znači da se naplaćuju u državnim biljezima.
To su, uz presliku iz zbirke isprava, redom podnesak kojim se traži upis ili brisanje iz zemljišne knjigu u iznosu od 6,64 eura, zatim odluka o prijedlogu za zabilježbu također u iznosu od 6,64 eura te 13,27 eura za upis do deset posebnih dijelova.