PREDSTEČAJNE NAGODBE

DVOSTRUKA MJERILA MISLAVA KOLAKUŠIĆA Javno je bio protiv predstečajnih nagodbi, ali ih je odobrio 18 nakon podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti

Zagreb, 270519.
Mislav Kolakusic, buduci clan Europskog parlamenta, daje izjavu za medije ispred MSU-a dan nakon izbora za Europski parlament 2019.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Mislav Kolakušić

 

- Bivši sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, prema službenim podacima iz sustava eSpis, tijekom 2013. i 2014. godine odobrio je čak 18 predstečajnih nagodbi prema takozvanom Linićevom predstečajnom zakonu - odgovorio je Nino Radić, predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu, na upit o tome je li Kolakušić dok je bio sudac odbacivao sklapanje predstečajnih nagodbi ili ih je provodio, odnosno odbacivao.

I predsjednika suda Radića iznenadio je, kaže, otkriveni podatak s obzirom na to da je sudac Kolakušić odbacio na desetke predstečajnih nagodbi.

Bez odgovora

- Iznenađen sam imajući u vidu Kolakušićeve navode iz javnih nastupa kojima je osporavao navedeni zakon od 2013. godine i u odnosu na koji je u srpnju 2013. podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti - navodi predsjednik Trgovačkog suda Radić, koji nam je proslijedio popis tih predmeta iz kojeg je vidljivo da je čak 15 predstečajnih nagodbi sklopljeno tijekom 2014. godine, dakle u godini nakon koje je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti.

Međutim, iz tog popisa nije vidljivo o kojim se predmetima radi, odnosno koje su pravne osobe kojima je sudac Kolakušić prihvatio sklapanje predstečajne nagodbe.

- Ispada da je Kolakušić javno nastupao kao protivnik predstečajnih nagodbi, a u praksi ih je odobravao, što nam do danas nije bilo poznato. I to usprkos činjenici da je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti spomenutog zakona, odobrio je niz predstečajnih nagodbi - navodi predsjednik zagrebačkog Trgovačkog suda.

Pokušali smo jučer doći do Kolakušića, ali nije odgovarao na pozive ni poruke. Kolakušić je, podsjetimo, u srpnju 2013. godine uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o predstečajnoj nagodbi, a temeljni razlog za ocjenu ustavnosti bila je činjenica da je u zakonu navedeno da dužnik sam ispituje tražbine. Vjerovnici, smatrao je, nemaju nikakvu zaštitu u sudskom postupku te ako im vjerovnik ospori tražbinu, ne mogu voditi ni jedan postupak kojim će utvrđivati da imaju valjanu tražbinu.

Kolakušić je tada zatražio ocjenu ustavnosti čak 11 odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za koje vjeruje da se kose s pojedinim člancima Ustava RH.

Srozavanje morala

Kolakušić je, podsjetimo, isprva obustavio predstečajnu nagodbu za Dalekovod, nakon čega je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ustavni sud je, kasnije, u obrazloženju odluke vezane uz slučaj Dalekovod utvrdio da se u postupku predstečajne nagodbe koji se vodi na zagrebačkom Trgovačkom sudu nije smjelo zastati s postupkom, što je u srpnju učinio sudac Kolakušić radi ocjene ustavnosti pojedinih odredbi mjerodavnih zakona. Ustavni sud je, nadalje, protumačio da se kao kvalificirani pokretači postupka ocjene ustavnosti mogu pojaviti samo tijela koja zastupaju njihovi čelnici, a ne fizičke osobe na pozicijama unutar tih tijela, po čemu ispada da je zahtjev za ocjenu ustavnosti mogao podnijeti samo predsjednik Trgovačkog suda, a ne sudac Kolakušić koji sudi u konkretnom predmetu. Gostujući u Intervjuu tjedna na Radiju 101 u prosincu 2013. godine, Kolakušić je izjavio:

- Da su suci reagirali kad se donosio Zakon o pretvorbi i privatizaciji, mislim da ne bismo dva desetljeća kasnije trebali ukidati zastaru.

Velika pljačka

Izjavio je tada kako smatra da je “ovo što se događa veća pljačka negoli što su bile pretvorba i privatizacija”. Objasnio je kako je tada uništeno jedno poduzeće koje je dano “na poklon velikom gospodarstveniku”, a sada se događa da predstečajnim nagodbama tvrtke u propast vuku stotine drugih trgovačkih društava.

- Dolazi do multipliciranja propadanja i srozavanja morala. Zašto bi netko platio vjerovniku? Prije, kad ne biste platili vjerovniku, on bi pokrenuo stečaj i tvrtka bi ostala bez novca - pojašnjavao je tada Kolakušić. Objasnio je tada da Zakon o predstečajnoj nagodbi smatra protuustavnim, iako je njegov zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona “pao”.

- Zakon o predstečajnoj nagodbi jedini je zakon u Hrvatskoj koji je zasigurno povrijeđen u najmanje 80 posto slučajeva. I to je zato što je 80 posto svih prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe odbačeno. Zašto? Dužnici su zahtjeve podnosili samo zato da ih se odbaci pa da kasnije provedu stečajni postupak bez plaćanja naknada - izjavio je tada Kolakušić.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo