U potrazi za novim poslovnim prilikama, hrvatski izvoznici sve više gledaju prema “egzotičnim” tržištima Azije i Afrike. Osim Irana, vrata čijeg tržišta im otvara nedavno postignut dogovor o ukidanju sankcija, hrvatskih je proizvoda sve više i u zemljama poput Saudijske Arabije, Indonezije i Južnoafričke Republike.
Širok asortiman
Potrošačima u tim zemljama nudi se širok raspon hrvatskih proizvoda - od hrane i pića pa do strojeva. Sve, naravno, ovisi o stanju tamošnjih gospodarstava. Ipak, napredak je vidljiv. Tako se, primjerice, kako pokazuju podaci državne statistike, hrvatski izvoz u Saudijsku Arabiju lani više nego udvostručio u odnosu na 2013., dosegnuvši vrijednost od gotovo 70 milijuna eura, dok je hrvatski izvoz u Indoneziju skočio za 7,3 posto i iznosio je nešto više od šest milijuna eura. Za razliku od tih zemalja, hrvatski izvoz u Južnoafričku Republiku (JAR) lani se smanjio za otprilike četvrtinu, s nešto više od 25 na nešto manje od 19 milijuna eura, ali daljnji nastup hrvatskih izvoznika na najrazvijenijem tržištu “crnoga kontinenta” nije upitan.
Jedan od glavnih magneta hrvatskim tvrtkama za nastup na tim tržištima je brz razvoj tih zemalja. Prema podacima Svjetske banke, gospodarski rast u Indoneziji lani iznosio je pet posto, u Saudijskoj Arabiji 3,5 posto, a u JAR-u 1,5 posto. Ne treba zaboraviti ni na to da su ta tržišta dijelovi većih trgovinskih blokova - Indonezija ASEAN-a, Saudijska Arabija Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), a JAR Južnoafričke carinske unije (SACU), pa im izlazak u svaku od tih zemalja otvara i vrata drugih tržišta.
260 milijuna potrošača
Tu su priliku prepoznali u Krašu, u kojem na tržište Saudijske Arabije s 30-ak milijuna potencijalnih potrošača plasiraju više od destine svoje proizvodnje. Od ove godine svoje proizvode planiraju plasirati i na tržište Katara. U pregovorima su, kažu, i za otvaranje još nekih tržišta Perzijskog zaljeva.
- Posebno nam je važno tržište Saudijske Arabije, na kojem smo prisutni tridesetak godina i na koje godišnje izvozimo više od 10 posto ukupne proizvodnje. Kraš je na tržištu Saudijske Arabije dugogodišnji lider u proizvodnji napolitanki. Samo tijekom prošle godine na to je tržište plasirano više od 3000 tona proizvoda i ostvaren je rast prihoda od 15 posto - ističu u Krašu.
Na meti hrvatskih izvoznika sve je više i Indonezija. Hrvatski duhani prisutni su na tom tržištu s oko 260 milijuna potrošača.
- Hrvatski duhani su na tržištu Indonezije prisutni od 2007. U Indoneziju izvozimo ižiljeni duhan, a vrijednost izvoza na to tržište lani je bila više od tri milijuna eura - kažu u Hrvatskim duhanima.
Na indonezijsko tržište želi se probiti i Orbico. Ipak, ti su planovi na svojevrsnom “čekanju”, zato što, ističe čelni čovjek Orbica Branko Roglić, indonezijska strana sporo odgovara na upite.
Plan s lukama
- Moja je ideja da preko luka u Kopru, Rijeci i Pločama roba iz Indonezije dolazi u Srednju Europu koristeći Orbicove kanale. Zbog toga smo s indonezijskim partnerom i otvorili zajedničku tvrtku u Hrvatskoj, a sada još takvu tvrtku treba otvoriti i u Indoneziji - napominje Roglić.
Hrvatske tvrtke sve više privlači i tržište JAR-a s više od 50 milijuna potencijalnih potrošača, a na njemu je već desetak godina prisutan Končar.
- Končar u JAR isporučuje transformatore. Nadamo se da će se naša prisutnost na tom tržištu nastaviti i u godinama koje slijede, no to će ipak najviše ovisiti o ulaganjima te zemlje - ističu u Končaru. Dodaju da su već više od 50 godina na 20-ak afričkih tržišta.
Prednost ipak Zapadu
Unatoč uspješnim pričama s “egzotičnih” tržišta, hrvatski izvoznici i dalje ostaju orijentirani uglavnom na zapadna tržišta. To se posebno odnosi na ostatak EU, čije je tržište lani apsorbiralo gotovo 64 posto našeg izvoza. Dodamo li tome i tržišta EFTA-e, CEFTA-e, Turske, Rusije i SAD-a, ukupna vrijednost našeg robnog izvoza na okolna i razvijena svjetska tržišta iznosila je gotovo 9,5 milijardi eura, što je činilo više od 91 ukupnog hrvatskog izvoza. U sve ostale zemlje izvezli smo robu u vrijednosti manjoj od milijardu eura.
Razloge za to gospodarstvenici i analitičari vide ponajprije u uhodanosti naših izvoznih kanala prema tradicionalnim tržištima.
- I poduzetnici, kao i ‘obični’ građani, ponašaju se po inerciji. To su za nas uglavnom nepoznata tržišta, koja najprije treba upoznati, a za to su potrebna ulaganja - kaže Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta.