NEMA OPTIMIZMA

Ekonomski institut: Pad BDP-a veći od očekivanog, rezultati lošiji od prognoza

 Damjan Tadić/CROPIX

ZAGREB - Zbog loših gospodarskih rezultata u prva četiri ovogodišnja mjeseca, Ekonomski institut će revidirati svoju očekivanja, pa će stopa pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini najvjerojatnije iznositi jedan posto u odnosu na lani, najavila je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i savjetnica premijerke Jadranke Kosor, na današnjem TEB-ovu savjetovanju.

Insitut je, objasnila je Švaljek, dosad očekivao da će pad hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2010. iznositi 0,7 posto. No, podaci o padu ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 0,9 posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine, kao i nastavak pada industrisjke proizvodnje u travnju, te nastavak smanjenja trgovine na malo, kao i građevinske djelatnosti, ne ulijevaju opzimizam i ukazuju da će rezultati na razini cijele godine ipak biti lošiji od ranije očekivanih.

Sukladno tome, i Ekonomski će institut promijeniti svoje prognoze pada hrvatskoga BDP-a u ovoj godini „prema dolje“, odosno prema brojci od minus jedan posto, najavila je savjetnica premijerke. Dodala je i kako Vladin Program gospodarskog oporavka nema alternative, iako će ga u nekim točkama trebati doraditi.

Da je taj program potreban i koristan složio se i Ljubo Jurčić, predsjednik Društva hrvatskihg ekonomista, no upozorio je kako mu nedostaju brojke i razrada oporavka hrvatske industrije. Suština svoih hrvatskih ekonomskih problema, kaže Jurčić, je veća potrošnja od proizvodnje, i to ne mogu riješiti ni strana ulaganja, ni ulazak u Europsku Uniju (EU), ni oslanjanje na turizam kao jednu od glavnih gospodarskih djelatnosti.

- Radnici u Hrvatskoj su žrtve nesposobnog menadžmenta na mirko i makro razini, koji nije u stanju stvoriti proizvode s višom dodanom vrijednošću. Pravi problem u Hrvatskoj nije cijena rada, nego nedostatak kvalitetnih proizvoda - poručio je Jurčić na 15, TEB-ovoj konferenciji o očekivanju gospodarskog opravka.

Sam naziv konferencije Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a i nekadašnji guverner HNB-a, ocijenio je kao „očekivanje Godota“. Škreb smatra da je Hrvatskoj potreban ulazak i u EU, i kasnije u zonu eura, no mišljenja da Hrvatska neće moći uvesti euro prije 2020.godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. travanj 2024 13:05