Ekskluzivno donosimo rang liste najboljih osnovnih škola u svim hrvatskim županijama: Prvi na redu je Grad Zagreb!

Jutarnji list i ove godine ekskluzivno donosi rang-liste najboljih osnovnih škola za svaku hrvatsku županiju.

Riječ je o listama koje su sastavljene na temelju podataka o tome u kojoj su mjeri učenici svake pojedine škole uspjeli zadržati razinu ocjena od 8. razreda do državne mature, a cilj im je utvrditi u kojim su školama ocjene učenika najrealniji pokazatelj stečenog znanja. Ljestvice ove godine obuhvaćaju 865 škola iz svih 20 županija i Grada Zagreba, odnosno sve osmoljetke čiji su bivši učenici završili osnovnu školu 2020., a prošle su godine polagali državnu maturu.

PROČITAJTE VIŠE Ovo su najpopularniji fakulteti u Zagrebu

Podaci o njihovim ocjenama iz hrvatskog jezika, matematike i engleskog jezika u 8. razredu te uspjehu iz istih predmeta na državnoj maturi preuzeti su iz Školskog e-rudnika, javne baze službenih podataka Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tablice je i ove godine za Jutarnji list izradio Smiljan Pilipović, magistar telekomunikacija i informatike te otac troje djece koja su pohađala osnovnu i srednje škole u Zagrebu. Analize je počeo raditi upravo zbog njih kako bi na temelju objektivnih pokazatelja utvrdio kako škola njegove djece stoji u odnosu na druge škole, odnosno je li njihova petica poklonjena ili prestroga. Dobiveni podaci nedvojbeno su mu ukazali da iz godine u godinu učenici istih osnovnih škola ostvaruju značajno slabije rezultate u srednjoj školi i na maturi od onih koje imaju na kraju osnovne škole, odnosno da, unatoč odličnim ocjenama na kraju osmoljetke, ne mogu pratiti ritam srednjih škola koje su, na temelju tih odličnih ocjena, upisali.

Smiljan Pilipović, direktor tvrtke HashCode, koji je za Jutarnji list izradio rang-listu osnovnih skola

Zeljko Puhovski/Cropix

S druge strane, učenici strožih škola imaju lošije ocjene (iako ne i znanje), zbog čega u sadašnjem sustavu - u kojem više od 98 posto srednjih škola učenike upisuje isključivo na temelju ocjena iz osnovne škole - ne uspijevaju upisati one srednje škole čiji bi program bez problema pratili. Stoga se Pilipović snažno zalaže za promjenu sustava i promišljeno uvođenje male mature.

Glavni kriterij rangiranja

Glavni kriterij rangiranja škola temelji se na usporedbi uspjeha iz hrvatskog jezika, matematike i engleskog jezika na kraju 8. razreda te uspjeha istih učenika iz istih predmeta četiri godine poslije na državnoj maturi. Pritom su ocjene iz A i B razine ispita državne mature iz matematike i engleskog jezika ujednačene po principu sličnom onom koji koriste fakulteti pri upisu studenata: ocjena iz B, odnosno niže razine mature umanjena je (umnožena faktorom 0,625) kako bi se približno izjednačila s vrijednošću ocjene s A razine državne mature.

Najbolje osnovne škole na rang-listi nisu one čiji su bivši učenici postigli najbolji uspjeh na maturi (iako se to često poklapa), nego one čijim je đacima pad prosječne ocjene u te četiri godine bio najmanji. Pilipović je po ovoj metodologiji napravio i ljestvice za šest godina unatrag te ustanovio da se na vrhu i dnu tijekom godina najčešće vrte iste škole, što pokazuje da je metodologija validna.

No, i ona ima svoja ograničenja. Prije svega, analiza se odnosi samo na one učenike koji su polagali državnu maturu jer Ministarstvo samo za njih ima sljedive podatke od početka osnovne škole do mature. Drugo, velik utjecaj na konačne ljestvice ima broj učenika koji je maturirao iz pojedine škole. U školama s vrlo malim brojem (ne)uspjeh jednog jedinog učenika može potpuno promijeniti redoslijed. Stoga smo škole iz kojih je na maturu izašlo pet ili manje učenika (deset u slučaju Grada Zagreba) izdvojili u posebne tablice. Isto smo učinili i sa školama na jezicima i pismima nacionalnih manjina. U pojedinim županijama u posebne smo tablice izdvojili i škole iz kojih učenici nisu polagali engleski, nego neki drugi strani jezik. Ministarstvo, naime, u e-Rudniku objavljuje samo rezultate za engleski jezik pa učenicima koji su, na primjer, polagali njemački, u koloni stranog jezika na maturi stoji prosječna ocjena 0.

Osnovna škola Sredisšće

Zeljko Puhovski/Cropix

Jedini kriterij koji bi anulirao sve manjkavosti, koji bi dao točnu sliku znanja osnovaca i, posljedično, pokazao kvalitetu pojedinih škola jest rezultat učenika na nacionalnim ispitima. Riječ je o standardiziranim ispitima iz osam predmeta koje posljednjih godina obvezno polažu svi učenici 8. razreda. No, iako im je jedini cilj vanjsko vrednovanje škola, prosvjetne ih vlasti ne žele objaviti.

- Objavom se ne bi stvorili preduvjeti za unapređenje i poboljšanje rada škola koje su postigle nešto lošije rezultate, ali bi se napravio nepotreban pritisak na učenike i učitelje koji bi u određenoj mjeri bili čak i stigmatizirani. Isto tako, objavom rezultata po školama u velikoj bi mjeri doveli u pitanje sustav upisnih područja što bi stvorilo velike probleme, osobito u gradovima gdje imamo nekoliko osnovnih škola. Što bi se dogodilo u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, možemo samo pretpostavljati - poručio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. On se osobno javno založio da se rezultati nacionalnih ispita u budućnosti - moguće od školske godine 2027./2028. - koriste kao jedan od kriterija za upis u srednju školu. U tom slučaju, smatra, ne bi sva djeca pisala ispite iz svih osam predmeta, nego samo iz onih koji im trebaju za upis u željenu srednju školu. Za tu je inicijativu, kaže, dobio potporu brojnih ravnatelja.

Rang-liste najboljih osnovnih škola za svaku hrvatsku županiju objavljivat ćemo od ponedjeljka u novinama i na portalu Jutarnjeg lista, a prva na redu je za Grad Zagreb.