KAKO JE IZBRISAN POREZNI DUG SPAČVE

EKSKLUZIVNO: JUTARNJI U POSJEDU TAJNIH PAPIRA Slavko Linić oštetio državu za 27 milijuna kuna?

Goran Mehkek / CROPIX

Ministar Linić osobno se potpisao na odluku da se porezni dug firme Spačva iz Slavonije prebije zemljištem u iznosu od 33 milijuna kn: izvori Jutarnjeg kažu da je zbog ovog slučaja otišla šefica Porezne Čavlović-Smiljanec

Ministar financija Slavko Linić, prvi put u svojoj karijeri, pod sumnjom je da je nanio štetu državnom proračunu.

Četiri ključna dokumenta koja posjeduje Jutarnji potvrđuju da je Linić osobno donio i potpisao odluku na temelju koje je Ministarstvo financija izgubilo najmanje šest milijuna kuna, a ukupna šteta mogla bi se popeti čak i do 27 milijuna kuna.

KOMENTAR MLADENA PLEŠEA Daleko najveća afera od dolaska na vlast

Zbog toga je u Vladi pokrenuta interna istraga, a uskoro bi se mogla uključiti policija i Državno odvjetništvo.

Slučaj koji bi mogao ozbiljno narušiti kredibilitet uspješnog ministra počeo je jednim bezazlenim, za Linića svakodnevnim događajem.

Dario Puljiz, imućni slavonski poduzetnik, vlasnik Spačve iz Vinkovaca, nekad vrlo moćne kompanije u drvo-prerađivačkoj industriji, zapao je u probleme.

Tržište je krahiralo, proizvodnja padala, a dugovi samo rasli. Dvije godine razmišljao je kako spasiti firmu i što s golemim dugovima i onda je smislio plan. U prosincu 2012. zatražio predstečajnu nagodbu.

Spačva je propala zbog ogromnog duga, a novi vlasnik je Škegrin fond

Spačva i njezina tvrtka kći Česma u tom trenutku dužni su Ministarstvu financija, Hrvatskim šumama, HBOR-u, HEP-u i Poštanskoj banci. Ukupan dug samo prema tih pet državnih vjerovnika bio je veći od 100 milijuna kuna.

Spačva dugo nije plaćala poreze pa su uspjeli nagomilati čak 28,7 milijuna kuna. U studenom 2012. imali su 25,7 milijuna kuna glavnice i 2,9 milijuna kuna kamata koje je trebalo isplatiti Ministarstvu financija.

U evidenciji Porezne uprave ne postoji ni jedan zahtjev, ni jedan prijedlog za blokadom ili prisilnom naplatom duga. Puljiz je, baš kao i osječki tajkun Željko Biloš čiji slučaj već istražuje Državno odvjetništvo, najnormalnije poslovao unatoč enormnom dugu.

Na fotografiji: Dario Puljiz

Ni kada je Puljiz došao u Ministarstvo financija, u prosincu 2012., nije se osjećao nelagodno. Nitko ga nije pitao zašto nije plaćao porez. Ono za što su ljudi u Linićevom Ministarstvu bili zainteresirani na vrhuncu kolapsa gospodarstva bilo je - spašavanje radnih mjesta i povrat barem minimalnog dijela od 50 milijardi kuna ukupnog poreznog duga. Puljizev interes bio je riješiti se duga.

Zato je smislio plan: za dug od 27,9 milijuna kuna državi će dati oranicu od 52.899 četvornih metara koja ne vrijedi ni približno toliko.

Odlučio je predložiti Ministarstvu financija da kupi oranicu za 33,5 milijuna kuna. Vrijednost svoje oranice na gotovo pet milijuna eura procijenio je na temelju mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo iz Županje.

Razlikom od 6 milijuna kuna podmirit će se dio poreznih dugova za povezane tvrtke, Čvor i Česmu SP.

Jednim, ne baš vrijednim, zapuštenim poljoprivrednim zemljištem, tako bi se riješio značajnih dugova.

U prvom pokušaju je propalo: Savjetodavno vijeće Ministarstva financija za predstečajne nagodbe predložilo je Liniću da odbije plan za Spačvu.

Slavko Linić to je i učinio: 4. veljače 2013. potpisao je odluku kojom se odbija plan financijskog restrukturiranja.

U sljedećih 30 dana situacija će se dramatično preokrenuti da će potaknuti ministra, u tom trenutku na vrhuncu moći i popularnosti, na donošenje odluke koja bi ga mogla stajati karijere.

Iz nepoznatih razloga Savjetodavno vijeće Ministarstva financija mjesec dana poslije prve odluke, 4. ožujka 2013. predlaže ministru da prihvati plan restrukturiranja Spačve.

Slavko Linić potpisuje i tu odluku.

Zašto su ljudi u Ministarstvu financija promijenili mišljenje? Što se dogodilo u 30 dana? Koja je u svemu tome bila uloga Linića?

Je li Linić bio svjestan da će za 33,5 milijuna kuna duga platiti oranicu u Slavoniji od pet hektara?

Vlasnik Spačve procijenio je svoju zemlju na 634 kune po četvornome metru. ž

Toliko ne vrijedi ni građevinsko zemljište u centru Vukovara.

Na primjer, poljoprivredno zemljište u Vinkovcima od 9000 četvornih metara jučer se prodavalo za 450 tisuća kuna, dakle, za 51 kunu po četvornome metru, a država je dala točno deset puta više za Spačvinu zemlju.

Ni sljedećih sedam mjeseci Liniću niti njegovim suradnicima stvar nije bila sumnjiva pa 30. listopada sklapaju kupoprodajni ugovor. Slavko Linić i Dario Puljiz.

Linić daje 33,5 milijuna kuna. Sa 20 milijuna kuna prebija porezni dug Spačvi. S 4,6 milijuna kuna prebija porezni dug tvrtke kćeri Česmi-SP. A, ostalih 8,3 milijuna kuna bit će uplaćeno za sve buduće porezne dugove Spačve.

To je potpisao Slavko Linić. Dokument ovjeren kod javnog bilježnika Mirodara Kovača u Vinkovcima.

Zašto?

Ministar financija jučer nije htio odgovoriti. Preko suradnika poručio je da u ovom trenutku još neće ništa objašnjavati.

Drugi sugovornik upoznat sa slučajem rekao je: “Zašto? Zato što je spašeno 670 radnih mjesta. To je za vas malo?”.

Istodobno s raspletom situacije u Spačvi, u vrhu Ministarstvu financija razbuktao se rat koji se počeo prelijevati na Vladu, a sada ugrožava stabilnost SDP-a.

Slavko Linić, njegov smijenjeni pomoćnik Branko Šegon i vrlo odan Tihomir Kralj s jedne strane, a s druge strane šefica Porezne Nada Čavlović Smiljanec, ministar obrta Gordan Maras i premijer Zoran Milanović.

Šefica Porezne bila je uvjerena da joj je Linić doveo Kralja za zamjenika da je nadzire jer on nije imao nikakvog iskustva u radu Porezne uprave. Kralj, Šegon i Linić bili su uvjereni da Nada Čavlović Smiljanec njima pokušava smjestiti pa im zato šalje porezne inspekcije u povezane tvrtke.

Od cijele ekipe u Ministarstvu financija nekome u Poreznoj upravi zapela je za oko nevjerojatna transakcija Linić - Spačva.

Zato je Nada Čavlović Smiljanec, koja je prošli tjedan dala ostavku pod optužbama da je štitila poreznog dužnika Željka Biloša, naredila Poreznoj u Vinkovcima da se izvrši procjena zemljišta.

Poreznici su, pet mjeseci nakon što je potpisan kupoprodajni ugovor, 13. ožujka ove godine donijeli procjenu koja baca sasvim novo svjetlo na slučaj Spačva.

U dokumentu koji potpisuje poreznik Josip Brgles stoji:

“Spačvino zemljište vrijedi maksimalno 15 eura po četvornome metru.”

Dakle, ukupno 6 milijuna kuna. A, Linić je dao 33,5 milijuna kuna.

I to za zemlju na kojoj se, kako su utvrdili inspektori Porezne uprave, nalaze “brda otpada i udubljenja koja su zapravo putevi za radne strojeve.” Ukratko, riječ je o Spačvinom deponiju drvnog otpada!

Linić je vrlo brzo dobio na stol procjenu poreznika iz Vinkovaca. Nije se uznemirio.

- OK. Idemo na novu procjenu - rekao je suradnicima.

Istodobno, Linićev pouzdanik Kralj, kao zamjenik šefice Porezne, u pozadini pokušava riješiti stvar.

- Kralj je odmah poslao nadzor u poreznu u Vinkovcima i Vukovaru da ispita zašto ruše cijenu iz kupoprodajnog ugovora sa Spačvom. Vršio je pritisak na službenike - govori naš izvor.

Kralj i pomoćnica bivše šefice Porezne Mladenka Perić predložili su nezavisnog sudskog vještaka Alena Miščevića da izvrši novu procjenu.

Oni su oboje članovi Savjetodavnog vijeća koje je Liniću predložilo najprije da ne prihvati Spačvin plan, a onda, mjesec dana poslije, da ga ipak prihvati.

Vještak Miščević donosi u travnju 2014. treću verziju procjene vrijednosti zemljišta, manju od Spačvine za 6 milijuna kuna, a veću od procjene Porezne za 21 milijun kuna.

“Ovo zemljište vrijedi 27,4 milijuna kuna”, navodi u elaboratu.

Cijena za tu lokaciju, prema njegovom mišljenju, iznosi 57 do 83 eura po četvornome metru.

Cijena za takvu sličnu lokaciju koju smo mi pronašli na raznim oglasnicima iznosi 6 eura po četvornom metru. Znači, desetak puta manje. Unatoč ozbiljnom researchu, nismo uspjeli pronaći poljoprivredno zemljište u tom kraju koje se toliko skupo prodaje. Čak ni građevinsko nema tu cijenu.

Vještak Miščević jučer nam nije mogao precizno objasniti kako je došao do svog izračuna.

- Ne želim govoriti kako sam konkretno došao do toga. Mogu vam reći samo načelno: procjena vrijednosti nije objektivna znanost, to je subjektivno viđenje stručnjaka. Zato je jako teško to komentirati - rekao nam je vještak u telefonskom razgovoru.

Prvu procjenu na 33,5 milijuna kuna utvrdio je vještak iz Županje. Drugu procjenu donosi vukovarska Porezna na 6 milijuna kuna. Treću donosi Miščević na 27 milijuna kuna.

Ali, Miščević ima u rukama procjenu Spačvina vještaka i ona mu je referentna točka. Za procjenu Porezne uprave jučer je od nas prvi put čuo.

Nitko mu iz Porezne nije pokazao ili dostavio procjenu koju su sami radili.

Vještak tvrdi da nije dobivao nikakve naloge ili naredbe od Kralja. Kaže da ni ne poznaje ljude iz Savjetodavnog vijeća za predstečajne nagodbe koji su upravo njega predložili kao relevantnog vještaka za graditeljstvo.

- Kralj? Ne, doista ne znam tko je. Gospođa Mladenka Perić, kažete... Ne, ne znam.

Pa tko vam je dao posao? Tko vas je zvao?

- Tko me točno zvao, mislite? Ne znam, ne sjećam se. Ali, ova prezimena mi nisu poznata.

Prije dvadesetak dana procjena vještaka Miščevića stiže na stol Liniću, šefici Porezne i drugima iz vrha Ministarstva.

Nastala je šutnja.

Tko se preračunao? Je li netko za sve ovo odgovoran? Što je za to dobio?

Ako je točna procjena Porezne uprave, država je oštećena za 27 milijuna kuna.

Ako je točna procjena sudskog vještaka Miščevića, država je oštećena za 6 milijuna kuna.

Je li Linić pokušao na neki način spasiti barem tih 6 milijuna kuna Ministarstvu financija?

Šefica Porezne uprave nakon što je dala ostavku iznijela je cijeli ovaj slučaj osobno Zoranu Milanoviću. Detalj po detalj.

Premijer je zatražio očitovanje od ministra financija prošloga petka, ali nema odgovora. Slavko Linić šuti.

- Šuti i čeka. Zanima ga koliko daleko mogu ići u napadima na njega - kažu njegovi suradnici.

Svojim konceptom predstečajnih nagodbi Linić je zaslužan za to što je spašeno više od 20 tisuća radnih mjesta u posrnulim tvrtkama koje bi kriza i stečajevi pregazili.

U Spačvi je spašeno 670 radnih mjesta. Za koju cijenu?

TRŽIŠNA VRIJEDNOST ZEMLJIŠTA (ponuda poljoprivrednog zemljišta iz oglasnika)

1. 4 kune/kvadrat

Lokacija: Borovo

Veličina: 19.976 m2

Cijena: 83.441 kn

2. 8,8 kuna/kvadrat

Lokacija: Markušica

Veličina: 14.702 m2

Cijena: 130.138 kn

3. 16 kuna/kvadrat

Lokacija: Županja

Veličina: 22.902 m2

Cijena: 382.759 kn

4. 51 kuna/kvadrat

Lokacija: Vukovar

Veličina: 9002 m2

Cijena: 459.311 kn

5. 634 kuna/kvadrat*

Lokacija: Vinkovačko Novo Selo

Veličina: 52.899 m2

Cijena: 33,5 mil. kn

*Cijena po kojoj je Linić kupio Spačvino zemljište u predstečajnoj nagodbi

Izdvajamo