KROATIZMI U ENGLESKOM

Englezi su iz hrvatskog jezika posudili desetke riječi koje su uvrstili u svoj vokabular, evo koje

Abecedno su to: ban, banat, banovina, bilo, borek (burek), Bosniak, ethnic cleansing, Glagolitsa, gospodar, gusla, hanjar, hum...

Engleski rječnici

 Tim Graham/Robertharding Via Afp

Opće je poznato da je engleski jezik preplavio svijet i da su njegove riječi usvojene u brojnim jezicima, ali je malo poznato da je engleski usvojio nekoliko desetaka kroatizama, tj. izraza za koje su engleski rječnici naveli da su ih posudili iz hrvatskog jezika ili hrvatskog i drugih jezika.

Da se to dozna pobrinuli su se jezikoslovci s Filozofskog fakulteta u Splitu Anđela Milinović Hrga i Siniša Ninčević u novom broju časopisa Rasprave.

Oni su analizirali hrvatsko-engleske jezične dodire u dvama engleskim rječnicima, britanskom „Oxford English Dictionary“ (OED) i američkom „Merriam-Webster Unabridged“ (MWU), te u američkom krškom leksikonu „A Lexicon of Cave and Karst Terminology“ (LCKT).

Egzotizmi i krški nazivi

Oni su pronašli 39 hrvatskih izraza. Abecedno su to: ban, banat, banovina, bilo, borek (burek), Bosniak, ethnic cleansing, Glagolitsa, gospodar, gusla, hanjar, hum, jama, kamenica, kolo, kuna, lipa, modal, Moho, Morlach, opanka, palacinka, pitta, polje, ponor, rakia, Skupština, slivovitz, struga, tamburitza, tesla, Uskok, Ustashi, uvala, vila, vrulje, Yugoslav, Zadruga i zurla.

Najveću skupinu posuđenica tvore egzotizmi te posuđenice iz stručnoga geomorfološkoga semantičkoga polja.

U engleski su kao egzotizmi usvojeni hrvatski izrazi iz skupine jela i pića (borek, palacinka, pitta, rakija, slivovitz), obuće i odjevnih predmeta (opanka), glazbala (tamburitza, gusle, zurla), narodnih plesova (kolo), titula i društvenih uređenja (ban, banat, banovina, zadruga) te novčane jedinice (kuna, lipa) i kulturološke posebnosti (Glagolitsa), napominju autori.

Anđela Milinović Hrga i Siniša Ninčević ističu da im je kriterij pri identificiranju kroatizama u izabranim rječnicima bio podatak iz rječničke natuknice da su oni u engleski ušli iz hrvatskoga, te napominju da analizirane posuđenice koji put imaju višestruko podrijetlo, to jest uz njih se bilježi da je riječ posuđena iz više jezika, među kojim je i hrvatski.

Evo nekoliko primjera. Imenica i pridjev „Yugoslav“ posuđenica je iz hrvatskoga i srpskoga nastala prema etniku „Jugoslaven“, koji se osobito popularizirao u okviru djelovanja ilirskoga pokreta u prvoj polovici 19. stoljeća. Ušla je u engleski 1853. i od svih posuđenica jedina je višega stupnja čestoće u engleskome.

Imenica Skupština (uz oblik Skupshtina) ušla je u engleski 1847., navedeno je da je hrvatskoga podrijetla, označuje skupštinu Srbije i skupštinu Crne Gore, a prethodno je označivala i skupštinu Savezne Republike Jugoslavije. Izvori u kojima je riječ potvrđena glavninom se odnose na povijest Srbije, ali je zabilježena u svim hrvatskim rječnicima osim u Daničićevu, navode autori.

Za leksem „borek“ „burek“ navodi se višestruko podrijetlo, posuđen je 1830., dijelom iz turskoga, iz grčkoga, iz albanskoga te iz srpskoga i hrvatskoga.

Vrlo rijetka upotreba

U popisu kroatizama istaknuti su krški nazivi: hum, jama, kamenica, polje, ponor, uvala i vrulje.

Razlog tome je razvoj znanosti o kršu (karstologije), koja se u velikoj mjeri odvijala u drugoj polovici 19. stoljeća na dijelu Dinarskog krša u današnjoj Sloveniji i u Italiji, a kasnije se širila i na ostale njegove dijelove u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Oni se, dakle, javljaju i u drugim susjednim slavenskim jezicima: slovenskom, srpskom, bosanskom i crnogorskom.

Za razliku od snažnijega prodora anglizama u hrvatski koji se intenzivira od sredine 20. stoljeća i traje do danas, opsegom najplodnije razdoblje posuđivanja iz hrvatskoga u engleski bilo je tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća, ističu autori.

Prema dostupnim podacima hrvatsko-engleski jezični dodiri s hrvatskim kao davaocem započinju 1600. godine s izrazom „ban“ i traju sve do kraja 20. stoljeća. Zasad posljednji kroatizam „lipa“ u engleski je ušao 1993. godine.

Svi su kroatizmi niske čestoće uporabe u suvremenom engleskom jeziku. Primjerice, prema OED-u, većina kroatizama koristi se od 0,0099 do 0,099 puta na milijun riječi, a među onima koji nisu zastarjeli najrjeđi je leksem palacinka. Nešto je češći tek leksem Yugoslav, njegova je pojavnost od jednom do deset puta na milijun riječi.

Brojni kroatizmi u engleskom pojavljuju se u višestrukim inačicama i množinskim oblicima, poput Ustashi – Ustachi, Ustaci, Ustasha, Ustaša, Ustaše, Ustasi, Ustashis… što svjedoči da se mnogi od njih nisu potpuno prilagodili engleskomu jeziku. Neki su, pritom, počesto zadržali obilježja izvornoga sustava slova hrvatskoj jezika, primjerice Skupština.

Etničko čišćenje i modal

Od pronađenih kroatizama u engleskome dva su kalka, odnosno riječi ili fraze iz hrvatskog jezika koje su nastale doslovnim prevođenjem.

Prvi je leksički kalk „ethnic cleansing“ u kojem je strano značenje izraženo domaćim jedinicama. On je u engleskom jeziku prvi put u tom obliku upotrijebljen 1991. MWU navodi da je „ethnic cleansing“ vjerojatno prijevod s hrvatskoga, a OED da je to unutarjezična engleska tvorenica načinjena temeljem izraza etničko čišćenje iz srpskoga i hrvatskoga.

Reutersov je reporter Donald Forbes 31. srpnja 1991., u kontekstu tadašnjih hrvatsko-srpskih sukoba, citirao riječi hrvatskoga političkoga vodstva da je cilj „protjerivanja očito etničko čišćenje kritičnih područja... i pripojiti Srbiji”

Stoga držimo opravdanim reći da je doslovna prevedenica/replika nastala prema hrvatskome modelu, kažu autori i dodaju da se taj naziv u američkim i engleskim medijima nadalje široko rabio u kontekstu ratnih sukoba devedesetih godina 20. stoljeća na prostoru bivše Jugoslavije tijekom njezina raspada.

Drugi primjer leksičkoga kalka su imenica i pridjev „modal“ tvoreni u engleskom po uzoru na hrvatski leksem „modal“. Kao izvor navodi se znanstveni članak iz 1977. objavljen u „Tekstilu, saveznom časopisu za tekstilnu tehnologiju i konfekciju“, najstarijoj hrvatskoj publikaciji iz područja tekstilstva.

Članku je pridodan engleski naslov i engleski sažetak (uz njemački i francuski), a sintagma „modalna vlakna“ u engleskoj inačici naslova i sažetka prevedena je kao „modal cellulose fibres“.

„Međutim, uzevši u obzir jezična obilježja rada iz kojega je primjer citiran, dvojbeno je može li se jezik kojim je pisao autor Sead Kozarčanin, u to vrijeme glavni procesni inženjer u Fabrici viskoze ‘Incel‘ u Banja Luci, definirati kao (samo) hrvatski, to jest je li model za englesku repliku isključivo hrvatski leksem.

Osim toga, u skladu s Ustavnim odredbama iz 1974. službeni je naziv jezika u ondašnjoj državi u vrijeme objavljivanja Kozarčaninova članka u Tekstilu bio hrvatski ili srpski“, kažu autori.

Zanimljivo je da suvremeni hrvatski rječnici ne popisuju pridjev „modalan“ u tekstilnom značenju, tako ni imenicu „modal#, dodaju autori.

Možda i još koji

Autori nalaze još nekoliko izraza koje rječnici pripisuju hrvatskom jeziku, ali smatraju da mu one ne pripadaju, kao što je crnogorska novčana jedinica „perper“, imenica „slava“ koja se odnosi na „pravoslavne običaje Srba i Bugara“ i imenica „slatko“ koja se koristi za opisivanje običaja u manastiru sv. Nauma u Ohridu.

Čini se da se još nekoliko riječi iz geomorfologije krša može uzeti kao hrvatske, jer su nastale iz narodnog jezika za kršku pojavu.

To je „susica“ („sušica“) za povremeni riječni tok, kojeg LCKT navodi kao izraz iz Jugoslavije, a i osobno je ime za nekoliko rijeka.

Također, sami naziv za „krš“ odnosno „kras“ – „karst“ - germanizirani je termin za narodni naziv za krš u Sloveniji i Hrvatskoj. To je ujedno naziv za pokrajinu Kras u Sloveniji, a najstariji poznati toponim kras je vezan za ime sela na otoku Krku i pojavljuje se 1230. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. ožujak 2024 18:32