Europski parlament u četvrtak je s 398 glasova za, 179 protiv i 32 suzdržana usvojio izmjenu Direktive o naplati cestarina, čijim će stupanjem na snagu zemlje EU umjesto vinjeta morati uvesti naplatu cestarine po prijeđenom kilometru, od 2023. za teška teretna vozila, a od kraja 2027. i za laka gospodarska vozila. Iako je Europska komisija predlagala da se direktivom ukinu i vinjete za osobna vozila, to zbog snažnog protivljenja, ponajviše Austrije i Njemačke, nije prošlo u konačnoj verziji dokumenta.
Pronađeno je kompromisno rješenje prema kojem će zemlje članice koje imaju vinjete ubuduće moći prodavati samo dnevne i tjedne vinjete za osobna vozila. To bi značilo ukidanje dvotjednih, mjesečnih, polugodišnjih i godišnjih vinjeta. Kada? Novom direktivom to nije definirano.
Jozo Radoš, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za promet, ističe da je novom direktivom propisano i usklađivanje iznosa cestarine po kilometru na oko 130 tisuća kilometara autocesta u članicama Europske unije. To znači da bi EU propisao minimalni iznos cestarine po kilometru. Doduše, nije utvrđen i maksimalni iznos, ali Radoš smatra da će se on utvrditi kasnije.
Direktivom bi članicama Unije bilo dozvoljeno i da iznose cestarina dodatno povećavaju za vozila koja ispuštaju veće količine ugljičnog dioksida, ali i za zvučno zagađenje okoliša. Tako bi se cestarina mogla dodatno povećati u razdoblju dana kad na dionicama autocesta u naseljenim mjestima vladaju velike gužve. Vozače se tako želi potaknuti da autocestu koriste u drugim dijelovima dana.
Izmjena direktive uglavnom je u skladu sa stavovima Hrvatske, koja već sada cestarinu naplaćuje po prijeđenom kilometru, a namjerava i ubuduće. Dio direktive koji navodi da teška teretna i gospodarska vozila ubuduće plaćaju cestarinu po prijeđenom kilometru ide u smjeru promišljanja o budućem modelu naplate cestarine u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska je protiv uvođenja klasičnih vinjeta s vremenskim ograničenjem te se zauzima za neki oblik elektroničke naplate cestarine po prijeđenom kilometru.
Prijedlog izmjene direktive unutar Europske unije izazvao je velike prijepore i svađu. Njemačka i Austrija jasno su poručile da svaka članica ima pravo sama određivati način naplate cestarine za osobne automobile. - Poručujem da ukidanje vinjeta neće proći dok sam ja ministar, rekao je austrijski ministar prometa Norbert Hofer.
Automoto savez Slovenije čak je javno pozvao svoje zastupnike u Europarlamentu da glasaju protiv ukidanja vinjeta. Prema njihovu mišljenju, vinjete su u Sloveniji dovele do veće sigurnosti i protočnosti prometa. - Povratak na plaćanje cestarina po prijeđenoj udaljenosti doveo bi do ponovnog seljenja prometa s autocesta na lokalne prometnice, tvrde u slovenskom Autoklubu.
Zbog svih ovih razlika među članicama, Radoš smatra da bi Europska komisija, u najoptimističnijoj varijanti, direktivu mogla donijeti oko 2021. godine. Njezin sadržaj prethodno moraju dogovoriti Komisija, Parlament i Europsko vijeće, a teme Europskom vijeću predlaže zemlja predsjedatelj. Sada je to Austrija.
- Očekujem jako teške i dugotrajne pregovore. Austrija za ovo pitanje nije zainteresirana. Nakon nje dolaze Rumunjska i izbori u EU, pa ne treba očekivati pokretanje ove teme. Tek početkom 2020. godine, za predsjedanja Finske, može se očekivati pokretanje usuglašavanja ovog pitanja. To neće biti riješeno u šest mjeseci, pa bi tema mogla biti aktualna u vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, u drugoj polovici 2020. - smatra Radoš.
Prema njegovim riječima, želi li Hrvatska tu direktivu staviti na dnevni red svojeg predsjedanja, to već sada mora jasno naglasiti.