UREDBA EUROPSKE KOMISIJE

Europarlamentarac Davor Škrlec smatra da hrvatska vlada treba tražiti izuzeće za slučajeve gdje je ugradnja kondenzacijskog bojlera neisplativa

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 13.02.2018. u 21:15

Slavonski Brod, 120109.
Od bojazni smrzavanja u cijevima ukidanjem potrosnje plina trgovackim centrima,smanjena je isporuka a samim tim i potrosnja u njima kao i u velikim tvrtkama.
Na slici plinski bojler.
Foto: Danijel Soldo / Cropix
Danijel Soldo / CROPIX

Na fotografiji: Plinski bojler

Hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec je dužnosnike Ministarstva zaštite okoliša energetike upozorio da hrvatska vlada treba tražiti izuzeće za slučajeve gdje je ugradnja kondenzacijskog bojlera, kakvi se zahtijevaju uredbom Europske komisije, tehnički zahtjevna i troškovno neisplativa, priopćio je ured zastupnika u utorak.

Na sastanku održanom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec susreo se s ministrom Tomislavom Ćorićem i državnim tajnicima, Ivom Milatićem i Milom Horvatom kako bi raspravljali o problematici gospodarenja otpadom u RH i načinima kako će Hrvatska iskoristiti sredstva iz fondova EU-a za primjenu kružne ekonomije s naglaskom na odvojenom prikupljanju otpada, izvijestio je ured zastupniika.

Škrlec je na sastanku  skrenuo pažnju na aktualni problem provođenja Uredbe Europske komisije iz 2015 godine o provedbi Direktive Europskog parlamenta i Vijeća kojom se zabranjuje ugradnja bilo kakvih drugih plinskih bojlera osim kondenzacijskih koji su energetski učinkovitiji i sigurniji, stoji u priopćenju.

"Prilikom razgovora skrenuo sam pažnju na problem ugradnje plinskih bojlera koje je, ukoliko se pokvare, po Uredbi potrebno zamijeniti novima, a to bi moglo uzrokovati veliki trošak kod građana. Stoga apeliram na Vladu RH da zatraži izuzeće od Komisije za pojedine slučajeve gdje je ugradnja kondenzacijskog bojlera tehnički zahtjevna i troškovno neisplativa, kao što je napravila Njemačka za svoje vikendice i višestambene objekte", poručuje Škrlec.

U Hrvatskoj trenutno postoji oko 75 000 korisnika klasičnih turbo plinskih bojlera, a glavni problemi ugradnje novih kondenzacijskih bojlera su visoki troškovi za sanaciju i prilagođavanje dimnjaka, osobito u višestambenim zgradama gdje u ovakvim slučajevima svi moraju prijeći na novi sustav.

Državni tajnik Milatić je na sastanku zastupnika Škrleca, osim o pitanjima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, informirao o izradi strategije energetskog razvoja Hrvatske, projektima u plinskom sektoru - LNG terminalu i jadransko-jonskom plinovodu, te promjenama koje će biti u zakonima o tržištu električne energije i obnovljivim izvorima energije, priopćio je Škrlecov ured.

"Dotaknuli smo se problema sanacije Karepovca u Splitu i realizacije centara gospodarenja otpadom s obzirom na potrebnu prenamjenu njihove svrhe, sukladno ciljevima do 2018. godine, odnosno, primjene kružne ekonomije nakon toga razdoblja. Istaknuo sam kako se od 2027. godine napušta tehnologija mehaničko-biološke obrade otpada te da svakako treba iz centara gospodarenja otpadom isključiti bioreaktorska postrojenja za odlaganje biorazgradivog otpada. Razgovarali smo i o prenamjeni dosadašnjeg plana gospodarenja otpadom s fokusom na regionalnim centrima kao što su Babina gora, Lećevica, Pikarac i Biljane Donje. Također, upozorio sam kako će Hrvatska uskoro morati primijeniti princip produžene odgovornosti proizvođača, što znači da će prema pravilima Europske unije gospodarenje posebnim kategorijama otpada za koje se plaća povratna naknada, morati preuzeti neprofitna organizacija koju osnivaju proizvođači i veletrgovci pića te svega što je vezano uz ambalažni otpad", rekao je Škrlec, navodi se u priopćenju.

Izdvajamo